Biden je imenovao vodeće članove svog ekonomskog tima koji će morati da se izbori sa teškim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, koja je odnijela više od 260.000 života u Americi.

Za razliku od aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, koji je na ključne pozicije u svojoj administraciji uglavnom postavio bijele muškarce, Bidenova prva imenovanja su veoma raznolika, uključujući i tim za komunikacije u kojem su sve žene.

Biden će u utorak zvanično predstaviti članove svog ekonomskog tima, saopštili su zvaničnici zaduženi za tranziciju.

Yellen je bila na čelu Federalnih rezervi od 2014. do 2018. godine, a predsjedavala je i Savjetom ekonomskih savjetnika za vrijeme bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Nakon što je Biden objavio njenu nominaciju za sekretaricu za finansije, Yellen je tweetovala o izazovima s kojima se Sjedinjene Države suočavaju.

"Da bi se oporavili, moramo da obnovimo američki san - da budemo društvo u kojem svaka osoba može da ispuni svoj potencijal i da sanja još veće snove za svoju djecu. Kao sekretarica za finansije, radiću na obnovi tog sna za sve", napisala je ona.

Progresivni kandidati

Novoizabrani predsjednik saopštio je i da će nominovati Wallyja Adeyemoa za zamjenika Janet Yellen. Adeyemoa je bio zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost za vrijeme Baracka Obame, a zatim predsjednik Obamine fondacije, koja nadgleda planove za izgradnju biblioteke koja će nositi ime bivšeg predsjednika.

Za direktoricu Kancelarije za menadžment i budžet (OMB) kandidovana je Neera Tanden​, koja je pomogla Obaminoj administraciji da izradi Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, poznat kao Obamacare, čije usvajanje je bio jedan od glavnih uspjeha Obamine administracije. Ukidanje zakona jedan je od glavnih ciljeva Republikanske stranke.

Tanden je trenutno izvršna direktorica progresivnog Centra za američki napredak. Ukoliko njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, biće prva nebjelkinja na čelu OMB-a.

Biden je imenovao Ceceliju Rouse​, dekanesu Škole za javne i međunarodne poslove na Univerzitetu Princeton, za predsjedavajuću Savjetom ekonomskih savjetnika.

Heather Boushey​, ekonomistkinja fokusirana na ekonomsku nejednakost i izvršna direktorica washingtonskog Centra za jednaki rast, biće jedna od članica savjeta.

Biden i novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris takođe bi trebalo u ponedjeljak da prvi put budu brifovani o povjerljivim obavještajnim pitanjima, što je Trumpova administracija prethodno blokirala. Predsjednički dnevni brifinzi su prvi korak ka prenosu odgovornosti za najosjetljivije obavještajne podatke na novu administraciju.

Trump je u međuvremenu nastavio da iznosi neosnovane tvrdnje o izbornoj krađi, u intervjuu za kablovsku mrežu Fox News i na Twitteru.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.

"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.

"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."

I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.

Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.

Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.

"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"

Osjećaj hitnosti

Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.

"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.

"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.

"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".

Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.

"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.

Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.

"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.

Otpor ideji

Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.

Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".

Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.

Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.

"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.

Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.

"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."

Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.

Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.

Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.

Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.

Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.

Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.

Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.

U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.