Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Maskirani i naoružani pripadnici Nacionalne garde probijali su se kroz šumu duž granične barijere na periferiji Ciudad Juareza, izvlačeći improvizovane merdevine i užad iz rovova i ubacujući ih u kamione. Patrole su viđene i na drugim dijelovima granice u blizini Tijuane.

To se događa nakon turbulentne sedmice duž granice nakon što je Trump najavio da će odložiti uvođenje štetnih tarifa Meksiku najmanje mjesec dana. U zamjenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum obećala je da će poslati Nacionalnu gardu zemlje da ojača granicu i suzbije šverc fentanila.

Trump je proglasio vanredno stanje na granici uprkos tome što su broj novopridošlih migranata i broj slučajeva predoziranja fentanilom značajno opali tokom prošle godine u SAD.

Sjedinjene Države su Meksiku saopštile da će, zauzvrat, učiniti više da spriječe trgovinu američkim oružjem u toj zemlji, koje je korišteno u podsticanju nasilja od strane narko-kartela, a koje se proširilo i na druge dijelove zemlje kroz borbe kriminalnih grupa za kontrolu nad unosnom industriju krijumčarenja migranata.

U utorak su prvi pripadnici tih snaga stigli u pogranične gradove, izlazeći iz vladinih aviona. Pripadnici garde u patroli u srijedu potvrdili su da su dio novih snaga.

"Na granici će postojati stalni nadzor", rekao je medijima po dolasku prve grupe vojnika Jose Luis Santos Iza, jedan od vođa Nacionalne garde idući ka pozicijama u gradu na koje je raspoređen. "Ova operacija je prvenstveno za sprječavanje trgovine drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, uglavnom fentanila."

Očekuje se da će najmanje 1.650 vojnika biti poslato u Ciudad Juarez, prema vladinim podacima, što ga čini jednom od lokacija u zemlji na kojima će granična pojačanja biti najveća, odmah iza Tijuane, gdje je predviđeno da bude poslato 1.949. vojnika i gardista.

Tokom putovanja američkog državnog sekretara Marca Rubija kroz Latinsku Ameriku - na kom su migracije bile na vrhu dnevnog reda sastanaka - najviši američki diplomata zahvalio je meksičkoj vladi na raspoređivanju snaga, navodi se u saopštenju meksičke vlade.

Posmatrači su ono kako je predsjednica Meksika vodila pregovore vidjeli kao mudro političko manevrisanje novoizabrane meksičke liderke. Mnogi su ranije sumnjali da će ona moći da izađe na kraj sa problemima tokom Trumpovog predsjedničkog mandata jednako efikasno kao i njen prethodnik i saveznik, bivši predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador.