Bećirović je još jednom osudio rusku agresiju na Ukrajinu, saopćeno je iz njegovog kabineta.
Kako je saopćeno iz Bećirovićevog kabineta, predložio je ''novi pristup intenziviranju NATO integracija BiH kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se BiH mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku''.
''Potpuno nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje'', saopćio je Bećirović.
Dodao je da je BiH odlučna da sudjeluje u NATO operacijama kao što je činila i ranije.
NATO: Zabrinutost zbog separatističkih akcija u BiH
"G. Stoltenberg i g. Bećirović razgovarali su o zabrinutosti zbog separatističkih akcija i retorike podjela koja može stvoriti plodno tlo za zlonamjerne vanjske aktivnosti. Generalni sekretar je pozvao sve političke lidere da se uzdrže od retorike podjela i da učine konkretne korake ka domaćem pomirenju. Naglasio je da NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", objavljeno je iz NATO-a.
"Generalni sekretar je istakao da NATO podržava evroatlantske aspiracije Bosne i Hercegovine i da je u toku rad na izradi paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta koji će predložiti projekte koji imaju za cilj jačanje odbrambenih i sigurnosnih sposobnosti zemlje. Rekao je da će NATO nastaviti pružati podršku reformama sektora odbrane Bosne i Hercegovine, uključujući i NATO štab u Sarajevu", navodi NATO detalje sa sastanka.
Cvijanović: Individualna posjeta
Na pitanje novinske agencije SRNA da li je Bećirovićeva posjeta usaglašena na sjednici Predsjedništva BiH iz kabineta Željke Cvijanović, članice iz Republike Srpske i trenutne predsjedavajuće Predsjedništva BiH, kazali su da je "riječ o individualnoj posjeti.
Dodali su da ta poseta nije prošla proceduru odobravanja na sjednici Predsjedništva, pa nije bilo ni usaglašavanja stavova".
''Samim tim nije pravljena ni delegacija u kojoj bi bili predstavnici druga dva kabineta. Dakle nije riječ o posjeti člana Predsjedništva u ime Predsjedništva, već o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta što je moguće u praksi, ali u tom slučaju ne odražava stavove cijele institucije'', naveli su iz njenog kabineta.
U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, čiji je Cvijanović kadar, smatraju da je prihvatljiva ''saradnja sa NATO, ali ne i članstvo'' u toj vojnoj alijansi.
Koliko je BiH daleko od članstva?
NATO je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica održanog u Briselu 7. aprila, poručioje da je spreman ponuditi pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH.
Članice NATO-a spomenule su BiH i ranije u martu u kontekstu zemalja koje bi mogle osjetiti krizu nakon ruskog napada na Ukrajinu.
BiH primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) prije četiri godine, 5. decembra 2018.
Jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. Sam NATO navodi da ''BiH teži ulasku, ali da ''sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira članstvo''.
Parlament BiH usvojio je 2005. Zakon o obrani BiH, a za njega je glasala većina zastupnika iz oba entiteta.
U Zakonu koji je važeći i danas navodi se kako će "Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), govorio je 2009. godine kako "mi treba da se nađemo u NATO savezu".
Od 2010. godine dužnosnici te stranke jasno inzistiraju na tome da se o članstvu u NATO-u trebaju izjasniti građani na referendumu.
Sedam godina kasnije, 19. oktobra 2017. Narodna skupština Republike Srpske donijela je ''Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske''. Ta rezolucija je gotovo identičnog sadržaja kao i "Rezolucija o vojnoj neutralnosti'' koju je donijela Republika Srbija deset godina ranije, 26. decembra 2007.
Prema istraživanju američkog USAID-a, "Anketa percepcije građana u Bosni i Hercegovini 2016", oko 85 posto ispitanika iz entiteta Federacije BiH izjasnilo se "za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO" dok je negativan stav prema NATO-u imalo gotovo 80 posto ispitanika iz entiteta Republika Srpska.
