Linkovi

Talibani proglasili "amnestiju", pozivaju žene da se pridruže vladi


Talibanski borci u predsjedničkoj palati, posle preuzimanja kontrole nakon što je predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje, u Kabulu, Avfanistan, 15. avgusta 2021.
Talibanski borci u predsjedničkoj palati, posle preuzimanja kontrole nakon što je predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje, u Kabulu, Avfanistan, 15. avgusta 2021.

Talibani su proglasili "amnestiju" širom Afganistana u utorak i pozvali žene da se pridruže njegovoj vladi, pokušavajući da smire situaciju u napetom glavnom gradu koji je samo dan ranije doživio haos na svom aerodromu dok su ljudi pokušavali da pobjegnu od njihove nadolazeće vladavine.

Komentari Enamulaha Samanganija, člana talibanske kulturne komisije, prvi su komentari o upravljanju sa federalnog nivoa nakon njihovog brzog osvajanja zemlje.

Iako nije bilo većih izvještaja o zlostavljanjima ili borbama u Kabulu, mnogi stanovnici su ostali kod kuće i u strahu nakon što su pobunjenici zauzeli prazne zatvore i opljačkali skladišta oružja. Starije generacije sjećaju se njihovih ultrakonzervativnih islamskih stavova, koji su podrazumijevali kamenovanje, amputacije dijelova tijela i javna pogubljenja tokom njihove vladavine prije invazije koju su predvodile Sjedinjene Države i koja je uslijedila nakon terorističkih napada na Ameriku 11 septembra 2001.

"Islamski Emirat ne želi da žene budu žrtve", rekao je Samangani, koristeći ime kojim militanti zovu Afganistan. "Oni bi trebalo da budu u sastavu vlade prema šerijatskom zakonu".

Dodao je: "Struktura vlade nije potpuno jasna, ali na osnovu iskustva, trebalo bi da postoji potpuno islamsko rukovodstvo i da se pridruže sve strane."

Samangani je ostao nejasan u pogledu drugih detalja, međutim, implicirajući da ljudi već znaju pravila islamskog prava za koje se očekuje da će ih talibani slijediti.

"Naši ljudi su muslimani i mi nismo ovde da ih prisiljavamo na islam", rekao je on.

Tokom prethodne vladavine talibana, u skladu sa oštrim tumačenjem islamskog zakona, žene su bile uglavnom zatvorene u svojim domovima. Pobunjenici su posljednjih godina nastojali da se predstave kao umjereniji, ali mnogi Afganistanci su i dalje skeptični.

U međuvremenu je u utorak Stefano Pontekorvo, visoki civilni predstavnik NATO u Afganistanu, postavio video na mrežu na kom se vidi da je pista u Kabulu prazna, dok američke trupe čuvaju stražu na pisti. Na snimcima se u daljini može vidjeti ono što je izgledalo kao vojni teretni avion.

"Pista je otvorena", napisao je u drugoj poruci na Twitteru. "Vidim avione kako slijeću i polijeću".

Preko noći, podaci o praćenju letova pokazali su da je avion američkog Marinskog korpusa KC-130J Hercules bio na aerodromu, a da je kasnije poletio za Katar, ka vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u kojoj je i glavni štab američke vojne centralne komande.

Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova je u međuvremenu saopštilo je da prvi njemački vojni transportni avion sletio u Kabul, ali da je mogao da primi samo sedam ljudi prije nego što je ponovo morao da poleti.

"Zbog haotičnih uslova na aerodromu i redovne razmjene vatre na pristupnoj tački sinoć, nije bilo moguće da bez zaštite njemačke vojske na aerodrom dođu ostali njemački državljani i drugi ljudi koje treba evakuisati", saopštilo je Ministarstvo.

Specijalni vojni let sa oko 120 indijskih zvaničnika odvojeno je sletio u zapadnu državu Gujarat nakon što je u utorak poletio sa glavnog aerodroma u Kabulu, javili su Press Trust of Indija i indijska državna televizija. Još jedan avion je takođe u ponedeljak poletio.

Švedska ministarka inostranih poslova An Linde napisala je u utorak na Twitteru da se osoblje švedske ambasade u Kabulu vratilo u Švedsku.

"Tokom noći, osoblje švedske ambasade u Kabulu iz Ministarstva spoljnih poslova, SIDA-e, Švedskog odbora za migracije, Policijske uprave i FBA evakuisano je u Stokholm. Sletjeli su i u dobrom su stanju. Veliko hvala na trudu i dobrodošli kući", napisala je Linde.

U ponedjeljak je hiljade Afganistanaca pohrlilo na glavni aerodrom u Kabulu, a neki su toliko očajnički željeli da pobjegnu od talibana da su se držali za vojni avion u polijetanju, nakon čega su pali u smrt. Najmanje sedam ljudi poginulo je u haosu, saopštili su zvaničnici SAD.

Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je širom Afganistana u borbama ranjeno na hiljade ljudi. Bezbjednosne snage i političari predali su svoje pokrajine i baze bez borbe, vejrovatno vjerujući da dvodecenijski zapadni eksperiment prepravljanja Afganistana neće preživjeti ponovo nastupajuće talibane. Posljednje američke trupe planirale su da se povuku krajem mjeseca.

"Svijet sa teškim srcem i dubokim zabrinutošću prati događaje u Afganistanu", rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Predsjednik SAD Joe Biden rekao je odlučno u ponedeljak da "čvrsto stoji iza" svoje odluke o povlačenju američkih snaga i priznao da su slike događaja u Kabulu "mučne". Biden je rekao da se suočava sa izborom između poštovanja prethodno dogovorenog sporazuma o povlačenju ili slanja hiljada i hiljada vojnika nazad kako bi započeli treću deceniju rata.

"Nakon 20 godina, na teži način sam naučio da nikada nije bilo dobro vrijeme za povlačenje snaga SAD", rekao je Biden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.

Čini se da se razgovori nastavljaju između talibana i nekoliko zvaničnika afganistanske vlade, uključujući bivšeg predsjednika Hamida Karzaija i Abdulaha Abdulaha, koji su svojevremeno vodili pregovaračke timove zemlje. Predsjednik Ašraf Gani ranije je pobjegao iz zemlje usljed nadiranja talibana, a njegovo mjesto boravka još uvijek nije poznato.

Zvaničnik koji ima direktna saznanja o razgovorima, a koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije imao ovlašctenje da informiše novinare, rekao je da je visoki vođa talibana Amir Kan Mutaki doputovao u Kabul iz Katara. Mutaki je bivši ministar visokog obrazovanja tokom posljednje vladavine talibana. Mutaki je počeo da stupa u kontakt sa afganistanskim političkim liderima čak i prije nego što je Gani pobjegao.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG