Izdvojeno
Autoput Banjaluka-Prijedor: Netransparentnost koncesije za kinesku kompaniju otvara sumnju u nepravilnosti
Izgradnja autoputa između Banjaluke i Prijedora trebala bi početi do kraja godine.
Netransparentnost dugog procesa dodjele koncesije za stručnjake otvara pitanja opravdanosti ali i nepravilnosti u ovom vrijednom poslu koji je dodijeljen kineskoj kompaniji.
Kada je sredinom augusta organizovala sastanak sa predstavnicima kineske kompanije “Shandong” Vlada Republike Srpske odlučila je zaobići konferenciju za novinare koja je uobičajena nakon sastanaka o značajnim projektima kakav je izgradnja autoputa Banjaluka – Prijedor vrijedna više stotina miliona maraka.
Bio je to nastavak netransparentosti postupanja Vlade od kada u posljednjih nekoliko godina sa kineskom kompanijom pregovara o izgradnji 40 kilometara autoputa između dva grada.
Iz Vlade nisu odgovorili na zahtjev Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za detalje ugovora niti na zahtjev za uvid u koncesioni ugovor. Druge institucije uključene u ovaj posao također nisu dostavile detalje o obavezama Republike Srpske prema ovoj koncesiji.
Za Transparency International u Bosni i Hercegovini, organizaciju koja nadgleda nivo transparentnosti vlasti širom svijeta, skrivanje detalja ugovora samo povećava sumnju u nepravilnosti.
“Kad god se takve stvari kriju od javnosti po pravilu nastane šteta po javni interes i javne finansije”, kaže Srđan Traljić iz Transparencyja.
Nakon posljednjeg sastanka premijer entiteta Radovan Višković je najavio da će gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor početi do kraja ove godine, navodi se u saopštenju Vlade na internet stranici. Entitetska vlast ovaj projekat predstavlja kao veliku investiciju od izuzetne važnosti za banjalučku regiju i Republiku Srpsku. Opozicija i ekonomisti istovremeno upozoravaju da se radi o bespotrebnom i preskupom projektu koji je teško ekonomski opravdati.
Nakon sastanka nije organizovana konferencija za medije pa novinarima nije pružena mogućnost da pitaju o detaljima ugovora o koncesiji.
Iz Vlade Republike Srpske, Ministarstva saobraćaja i veza nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH u vezi sa detaljima ovog gotovo milijardu maraka vrijednog projekta – koliko se predviđa da će gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor do kraja tridesetogodišnjeg koncesionog perioda koštati građane Republike Srpske. Iz ovog ministarstva nisu odgovorili ni na zahtjev za davanjem na uvid u koncesioni ugovor sa kompanijom “Shandong”.
Netransparentne koncesije
Iz javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”, takođe, ne otkrivaju detalje. Navode da oni nisu potpisnici ugovora već da je to Vlada Republike Srpske.
Na zahtjev BIRN BiH da prokomentarišu koncesioni ugovor o gradnji autoputa Banjaluka – Prijedor iz Komisije za koncesije Republike Srpske kratko su odgovorili da oni jesu upoznati sa detaljima tog ugovora kao i da su dali potrebne saglasnosti na njegovo potpisivanje.
“Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na prijedlog ugovora o koncesiji zaključenog sa Vladom Republike Srpske, kao Koncedentom i Koncesionarom ‘SDHS-CSI BH’ Banja Luka. Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na Studiju ekonomske opravdanosti za Projekat autoputa Banja Luka – Prijedor”, kratko su za BIRN BiH odgovorili iz entitetske Komisije za koncesije.
Firmu “SDHS-CSI BH” osnovala je preko beogradske podružnice matična kompanija “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group”.
BIRN BiH nije mogao dobiti komentar iz firme “SDHS-CSI BH”. Na broj mobilnog telefona koji je zvanično prijavljen u registru kompanija javila se osoba koja tvrdi da je ranije samo “vodila knjige” za ovu kompaniju i da nije ovlaštena da govori. Na fiksni telefon koji je novinarima dala ova osoba, niko se nije javljao. Kompanija nema drugih vidljivih kontakt podataka dostupnih online.
U medijima u Banjaluci ranije je objavljeno da će projekat izgradnje četrdesetak kilometara dugačkog autoputa između Banjaluke i Prijedora koštati nešto manje od 600 miliona maraka i to je trošak koji će na gradnju autoputa da potroši kineski koncesionar. Vlada Republike Srpske obavezala se, prema tim navodima, da će na ime godišnje naknade za raspoloživost autoputem plaćati 32,5 miliona maraka u periodu od 30 godina.
“Dogovoreno je da ukoliko bude mnogo manji broj vozila, da ćemo mi iz budžeta mjesečno davati novac građana Republike Srpske investitoru do kraja trajanja koncesije. To je neekonomično i neopravdano”, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital koji je ranije objavljivao detalje o ugovoru.
Capital je objavio da će sav novac od putarine ići kineskoj kompaniji te da će se dio novca ukoliko bude potrebno plaćati iz budžeta pa će u konačnici Republika Srpska platiti 975 miliona maraka.
“Najbolja varijanta je i da koncesija bude duža a da se ne garantuje broj vozila jer to koncesionar koristi, ne održava autoput, ne radi na povećanju prometa jer ga to ne zanima jer ima zagarantovan broj vozila i nije motivisan da ulaže u autoput jer u svakom slučaju ima zagarantovan prihod”, dodaje on.
Ali o ovim detaljima stručnjaci i novinari i dalje nemaju zvaničnih informacija dok se početak gradnje očekuje uskoro. Pitanje transparentnosti nije samo pitanje principa nego otvara sumnju u zloupotrebe, smatraju u Transparencyju.
“To smo vidjeli bezbroj puta do sada, od nabavke respiratora i pokretne bolnice do Bobar banke, izgradnje zgrade Vlade i privatizacije naftne industrije Republike Srpske. S obzirom da se radi o velikom projektu i velikom novcu nije dobro da se ove stvari kriju od javnosti”, kaže Traljić.
Ekonomska neizvjesnost
Kompanija “Shandong” je autoputeve već gradila u susjednoj Srbiji. BIRN Srbije je prije tri godine pisao kako su ugovori o izgradnji 48 kilometara Koridora 11 vrijedni 760 miliona dolara sklopljeni sa kineskim kompanijama netransparentno u direktnim pregovorima i bez javnog nadmetanja.
“Shandong” je odabran za izgradnju autoputa bez javnog tendera zato što je ovaj posao rezultat međudržavnog sporazuma potpisanog između Srbije i Kine 2009. godine. Ovakvi projekti ne podliježu uobičajenim propisima i procedurama javnih nabavki u Srbiji. Kao rezultat toga, “Shandong” je bio u poziciji da angažuje podizvođača bez nadzora javnosti, otkrio je BIRN. Stručnjaci su tada objasnili da kineske kompanije poslove najčešće završavaju u roku, ali da ostaje pitanje transparentnosti ovih poslova.
Zbog takvih iskustava vlasti u Republici Srpkoj moraju proces učiniti transparentjim, smatra Traljić. Vlada mora objaviti i nove procjene broja vozila koja će da koriste autoput, odnosno iznos nedostajućih sredstava koja će Republika Srpska morati da nadoknadi investitoru ukoliko je Kinezima garantovan godišnji prihod od putarina, objašnjava on.
“Svi se danas suočavaju sa padom prihoda a prognoze su prilično neizvjesne, deficit budžeta RS-a na kraju prošle godine bio je oko 470 miliona KM, prihodi od putarine prošle godine imali su značajan pad – preko deset posto – Vlada ima vrlo ograničene mogućnosti zaduživanja. Sve to treba shvatiti kao upozorenje i zbog toga ovaj cijeli proces mora biti potpuno otvoren”, kaže Traljić.
Informacije o kojima je pisao Capital da je Vlada garantovala broj vozila koja će na godišnjem nivou da koriste autoput naročito su sporne, pojašnjava novinar i urednik portala Siniša Vukelić. On tvrdi da je takav model ugovaranja gradnje autoputa najlošiji po onoga ko izdaje koncesiju.
“Vlada je pogodovala investitoru i kod trase autoputa jer je na sebe preuzela obavezu eksproprijacije zemljišta i rušenja objekata na predviđenoj trasi umjesto da je autoput djelimično izmješten ali na teret investitora”, kaže Vukelić koji u pitanje dovodi i ekonomsku opravdanost gradnje autoputa koji će da spoji dva grada koji zajedno imaju nešto više od 200.000 stanovnika.
“Brza cesta je često mnogo isplativija naročito ako spaja manja mjesta gdje nema toliko prometa iz nekoliko razloga. Jeftinija je gradnja, građani ne plaćaju putarinu, ne presijecate ljudima imanja, zauzima se manji prostor… to je uvijek opravdano u odnosu na autoput. Autoputevi koštaju i dugoročno se vrlo teško otplaćuju”, kaže Vukelić i dodaje kako je Vlada Republike Srpske garantovala velike sume novca kineskoj kompaniji: “Koštaće milijardu maraka, garantovali smo kineskim investitorima tačno određen broj vozila koji saobraća a koji je sada znatno manji od onog koji se predviđa i koji će biti još manji jer će se korišćenje autoputa naplaćivati i ljudi će koristiti alternativne puteve. Pored svega toga Vlada ne odustaje od tog autoputa.”
Pitanje ekonomske opravdanosti potencira i ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović. On smatra da povezivanje susjednih gradova autoputem ima smisla ukoliko postoje robe koje će da idu tim autoputem, a što u ovom slučaju ne postoji.
“Po tom osnovu je potpuno neracionalno na bazi osnovnih elemenata kojima raspolažemo, o broju automobila, graditi autoput kojim će putovati eventualno ljudi koji žive u okolini Banjaluke i Prijedora. Broj automobila koji je registrovan na ključnim tačkama govori da je taj broj relativno mali u odnosu na investiciju. To je prvo pitanje ekonomskog racija izgradnje autoputa na toj dionici”, smatra Pavlović.
On na osnovu informacija koje su otkrili mediji smatra da se u slučaju posla Vlade RS-a sa kineskom kompanijom “Shandong” ne radi o koncesiji već o javno-privatnom partnerstvu i da se čitav posao pogrešno predstavlja kao koncesija.
“Kada se da koncesija da se izgradi autoput na zemlji koja pripada RS-u sav rizik je na investitoru i nema obaveze onoga ko daje koncesiju. Ako govorimo da je koncesija a da ima obavezu onaj ko daje zemlju onda je to javno-privatno partnerstvo. Koncesija podrazumijeva da obavezu ima samo onaj ko koristi koncesiju i ko plaća nešto državi za korištenje javnog dobra. Javno-privatno partnerstvo je kada imamo zajedničke obaveze i odnose”, objašnjava Pavlović.
On izričito tvrdi da je planirani autoput Banjaluka – Prijedor skup i u ovom trenutku nepotreban a da je poseban problem što ugovor, u kojem se nalaze obaveze koje će Republika Srpska morati da ispuni, nije dostupan javnosti.
Opozicioni poslanik Nebojša Vukanović kritikuje odluku ali i način Vlade da gradi autoput od Banjaluke do Prijedora.
“Svima je jasno da je cijena prenaduvana, jer će na kraju Kinezi naplatiti 50 miliona po kilometru, i jasno je da se radi o korupciji jer Vlada krije ugovore i sve je pod velom tajne”, kaže Vukanović.
Gradnji autoputa od Banjaluke do Prijedora po predloženoj trasi protive se i mještani nekoliko sela koja su smještena između ova dva grada. Izmještanje trase zbog planiranog rušenja kuća u selima protestima su već tražili mještani Verića i Kozarca. Oni su najavili nove proteste jer Vlada Republike Srpske nije udovoljila njihovim zahtjevima.
See all News Updates of the Day
U Republici Srpskoj obilježavanje 9. januara uprkos neustavnosti i ranijim reakcijama
Nakon održavanja svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske uz prisustvo političkog vrha RS i Srbije u Banjoj Luci, visoki predstavnik i ambasada SAD-a podsjetili su na odluku Ustavnog suda BiH o neustavnosti ovog dana, te pozvali na reakciju Državno tužilaštvo.
Početku obilježavanja 9. januara u sportskoj dvorani „Borik“ nije prisustvovao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, te su se prisutnima obratili predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.
Stevandić je na početku svog govora rekao da je Republika Srpska prije deset dana službeno vratila u upotrebu grb Nemanjića i himnu Bože pravde.
“Sve što pokušavaju da nam otmu, više ćemo braniti, vraćati i slaviti. Zato je 9. januar Dan RS koji ćemo slaviti zauvijek. RS nije list papira da se tek tako prepravlja”, izjavio je Stevandić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas, čuvajući sebe, imovinu i institucije, prava i budućnost, ne gradi mržnju i ne izaziva neprijateljstvo prema konstitutivnim narodima i drugom entitetu.
“Nismo neprijatelji sa SAD, sa zemljama Kvinte. Držimo se neutralno i ne odričemo svojih prijatelja, ali se to danas knjiži kao prekršaj, te nas surovo kažnjavaju, prijete i sankcionišu”, dodao je Stevandić.
Delegaciju Republike Srbije predvodio je Miloš Vučević, zajedno sa ministrima u Vladi Srbije, a prisutni si bili i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i patrijarh srpski Porfirije, te Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Premijer Vučević je, osvrćući se na zabranu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar, kazao da bi on na ovaj događaj došao i pješke, te da su u krivu oni koji misle da će „ponižavajući srpski narod izgraditi održivi mir i stabilnost na Balkanu“.
“Dejtonski sporazum zaustavio je patnje naroda i poštovao stvarnost na području BiH. Danas vidimo svjesne namjere da se sruši taj sporazum. Republika Srbija, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponudila je, a danas nudi inicijative i projekte koji su u korist svih naroda i bez razmišljanja, odbijeni su iz središta moći koja ne odražava želje svih naroda”, kazao je Vučević.
Dodao je da se Srbija zalaže za stajalište kako su bilo kakve promjene moguće samo s apsolutnim pristankom svih birača iz dva entiteta koji čine BiH.
Napomenuo je da se sve što se događa u Banjaluci, prelijeva na Beograd, a sve što se događa u Kosovskoj Mitrovici na Republiku Srpsku.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podsjetila je danas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno.
„Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju“, navela je ambasada, kao i da su oduke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
„Sjedinjene Američke Države očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara“, dodaje se u objavi, kao i da će SAD ostati posvećene borbi za vladavinu prava.
Detektor je ranije pisao da su SAD uvele nove sankcije među kojima i državnom ministru vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staši Košarcu, te za još četiri kompanije iz naše zemlje koje se dovode u vezu s porodicom Milorada Dodika i kompanijama iz Republike Srpske koje su ranije sankcionisane.
Danas je saopšteno i da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u odlasku, Joe Biden, proširio sankcije na supružnike i odraslu djecu sankcionisanih pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
U martu 2024. godine američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije za troje funkcionera Republike Srpske jer su organizacijom neustavnog dana Republike Srpske potkopali mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH podsjetio je i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, reagujući na obilježavanje 9. januara.
“Izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”, podsjetio je on na odluku Ustavnog suda, pojašnjavajući da ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u RS, mogu se osjećati kao građani drugog reda.
I Schmidt je pozvao organe za provođenje zakona, Tužilaštvo BiH i policiju, da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Obilježavanju u Banjoj Luci je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je čestitao svim građanima Republike Srpske 9. januar – Dan Republike, govoreći kako očekuje jačanje veza između RS i Rusije.
Kalabuhov je rekao da se Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, zalaže za poštovanje ovog sporazuma i prava Republike Srpske.
Sutra je planiran svečani defile kojim će se obilježiti 9. januar u Banjoj Luci.
Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije i kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.
Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.
Predsjednik Biden proširio okvir za sankcije na Zapadnom Balkanu
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za područje Zapadnog Balkana.
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu "Preduzimanje dodatnih koraka u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu" kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za to područje.
Nova izvršna uredba se objavljuje s obzirom na situaciju u tom području, uključujući nastavak pokušaja kojima se u pitanje dovodi suverenitet i teritorijalni integritet zemalja Zapadnog Balkana i kojima se podrivaju postojeći sporazumi i legalne institucije.
Nadalje se u uredbi predsjednika Bidena navodi da u zemljama regiona vlada značajna korupcija koja podriva vladavinu prava, uz nastojanje osoba i entiteta da se izbjegnu posljedice američkih sankcija.
Bijela kuća u tom smislu je dala nove upute koje su praktički osnova za nove proširene, i sveobuhvatnije sankcije za sve osobe koje su odgovorne ili uključene u nastojanja, politiku ili aktivnosti da se onemogući, ometa, ugrožava ili prijeti miru, stabilnostu, bezbjednostu u zemljama zapadnog Balkana, kao i teritorijalnom integritetu svake od zemalja,
Uredba se odnosi i na sve osobe ili entitete koji prijete ili ugrožavaju ljudska prava, kao i bilo kojih od postojećih mirovnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum za BiH.
Dijelovi uredbe se odnose također na korupciju na svim nivoima, uključujući političku koupciju, čime će se direktno sankcionirati osobe ili entiteti – ali ovom novom uredbom i supružnici i odrasla djeca - osoba koje se bave korpcijom, davanjem mita, kao i krađom javnih fondova, ili podržavaju i omogućavaju iste.
Cilj nove uredbe je u suštini značajno otežavanje izbjegavanja sankcija za sve sancionirane osobe, pojedince, i entitete.
Danska poručila da Grenland neće biti dio SAD, a evropski lideri da su granice nepovredive
Grenland može da bude nezavisan, ako to žele njegovi stanovnici, ali je malo vjerovatno da će postati američka država, saopštio je danski šef diplomatije, nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Trump odbio da isključi upotrebu sile da bi preuzeo kontrolu nad tim arktičkim ostrvom.
Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.
Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.
Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.
Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.
Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.
"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.
Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.
"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.
Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.
Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.
Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.
Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.
"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.
Napeti odnosi
Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.
Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.
"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.
Kako se Putin obračunava sa LGBT populacijom?
Represija protiv LGBTQ+ zajednice pojačana je 2024. godine nakon što je u januaru stupila na snagu odluka ruskog Vrhovnog suda da prizna Međunarodni LGBT pokret kao ekstremističku organizaciju.
Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.
Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.
12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba
Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.
Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.
„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.
Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.
Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.
Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.
„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.
Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.
Prva smrt u istražnom zatvoru
Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.
Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.
Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.
Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”
Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.
Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.
Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.
Kazne za „LGBT propagandu”
Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.
„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.
Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.
Kakva ih represija očekuje ove godine?
Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.
„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.
Vanredno stanje u Los Angelesu zbog požara, desetinama hiljada ljudi naređeno da se evakuišu
Šumski požar, koji se brzo širi, izbio je u utorak u jednom predgrađu Los Angelesa, gdje su izgorjele građevine i evakuisani građani dok se upozorava na vjetar "koji je opasan po život".
Požar u Pacific Palisadesu, bogatom kraju između Santa Monice i Malibua sa kućama vrijednim više miliona dolara, gori na više od 500 hektara. Jedan od ključnih autoputeva je zatvoren, a pogođeno područje i veći dio Los Angelesa prekriva gusti dim, prenosi AFP.
Oko 30.000 stanovnika je pod naređenjem da se evakuiše, a ugroženo je više od 13.000 građevinskih struktura, saopštila je Kristin Crowley, šefica vatrogasne službe u Los Angelesu.
Rekla je da za sada nema povrijeđenih.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je da su "mnoge strukture već uništene". Nije međutim poznato koliko, prenosi AP. Newsom je proglasio vanredno stanje.
Glumac Steve Guttenberg - zvijezda komedije "Policijska akademija" iz 1984. godine - rekao je za lokalne medije da pokušava da pomogne prijateljima iz pogođenog područja da se evakuišu, ali da su putevi zakrčeni.
Mnogi ljudi su u panici pored puta ostavljali automobile, koje su buldožeri morali da uklanjaju da bi mogle da prođu ekipe hitne pomoći. Priobalni put, kojim se ljudi evakuišu, je zakrčen.
Glumac James Woods je na X-u objavio snimak požara blizu njegove kuće.
On je rekao da je uspio da se evakuiše, ali da ne zna da li mu je kuća izgorjela.
Požar je izbio tokom jutra i brzo se proširio, a pokušavaju da ga ugase desetine vatrogasaca, uključujući i iz vazduha.
U ovo doba godina, u toj oblasti duva vjetar poznat kao Santa Ana za koji meterolozi kažu da bi mogao da preraste u najgoru oluju poslednju deceniju.
U djelovima Los Angelesa i Venture se očekuju naleti vjetra do 160 kilometara na sat, zbog čega se strahuje da će više ljudi morati da se evakuiše.
Očekuje se da će najviše upozorenje na opasnost od požara ostati na snazi do četvrtka veče.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass napisala je na društvenim mrežama da su vatrogasci unaprijed raspoređeni i da se "agresivno" bore protiv požara.
"Stanovnici u tom području se pozivaju da poslušaju upozorenja na evakuaciju i slušaju uputstva zvaničnika za javnu bezbjednost", napisala je Bass.
