Najnovije
Blinken: Kina se ponaša "sve agresivnije" u inostranstvu
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u intervjuu koji je emitovan u nedjelju da se Kina odnedavno ponaša "agresivnije u inostranstvu" i da se ponaša "sve češće na kontradiktoran način".
Na pitanje voditelja emsije "60 minuta" CBS Newsa ide li Washington ka vojnoj konfrontaciji s Pekingom, Blinken je rekao: "Duboko je protiv interesa Kine i Sjedinjenih Država da se dođe do te tačke ili čak krene u tom pravcu".
"Po onome čemu smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina" dodao je, "Kina djeluje sve represivnije kod kuće i sve agresivnije u inostranstvu. To je činjenica."
Upitan o krađi stotina milijardi milijardi dolara ili više kroz krađe američkih trgovinskih tajni i intelektualne svojine od strane Kine, Blinken je rekao da je administracija Joea Bidena bila "zaista zabrinuta" zbog pitanja intelektualne svojine.
Rekao je da je to zvučalo kao postupci "nekoga ko pokušava da se nepravedno i sve više nadmeće na kontradiktorni način. Ali mi smo mnogo efikasniji i jači kada okupljamo istomišljenike i slično oštećene zemlje da bismo rekli Pekingu: 'Ovo ne može da stoji i neće da stoji'".
Kineska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila u nedjelju na zahtjev za komentar na Blinkenov intervju.
U petak je administracija predsjednika Bidena rekla da Kina nije ispunila svoje obaveze da zaštiti američku intelektualnu svojinu u "fazi 1" američko-kineskog trgovinskog sporazuma potpisanog prošle godine.
Obaveze su bile dio opsežnog dogovora između administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Pekinga, koji je obuhvatio regulatorne promjene u poljoprivrednoj biotehnologiji i obaveze da se tokom dvije godine kupi oko 200 milijardi američkog izvoza.
Blinken je stigao u nedjelju u London na sastanak ministara spoljnih poslova G-7, a Kina je jedno od pitanja na dnevnom redu.
U intervjuu, Blinken je rekao da Sjedinjene Države nemaju za cilj da "obuzdaju Kinu", već da "podrže ovaj poredak zasnovan na pravilima - kom Kina predstavlja izazov. Svako ko postavi izazov tom poretku, mi ćemo ustati - i odbrani ga".
Biden je identifikovao konkurenciju sa Kinom kao najveći spoljnopolitički izazov svoje administracije. U svom prvom govoru pred Kongresom prošle srijede, on se obavezao da će zadržati snažno američko vojno prisustvo u indo-pacifikčkom regionu i da će podstaći tehnološki razvoj SAD.
Blinken je rekao da razgovara sa Bidenom gotovo svakodnevno.
Prošlog mjeseca, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države zabrinute agresivnim djelovanjem Kine prema Tajvanu i upozorio da bi bila "ozbiljna greška" ako bi bilo ko pokušao na silu da promijeni status kvo u zapadnom Pacifiku.
Sjedinjene Države imaju dugogodišnju obavezu prema Zakonu odnosima sa Tajvanom da osiguraju da samoupravni Tajvan ima sposobnost da se brani i da održi mir i sigurnost u zapadnom Pacifiku, rekao je Blinken.
Tajvan se žalio tokom posljednjih nekoliko mjeseci na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva, za koje Kina tvrdi da je njeno.
See all News Updates of the Day
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
Protesti protiv Trumpovih akcija i Projekta 2025 planirani u gradovima širom SAD-a
Pokret za suprotstavljanje ranim akcijama administracije predsjednika Donalda Trumpa kreće na internetu, s planovima za proteste širom SAD-a u srijedu.
Pokret se organizovao pod hashtagovima #buildtheresistance i #50501, što znači 50 protesta, 50 država, jedan dan. Mnogi od protesta planirani su u državnim prijestolnicama, a neki u drugim gradovima.
Pokret ima web stranice i račune na društvenim mrežama. Leci koji kruže internetom osuđuju Projekt 2025, tvrdo desničarski priručnik za američku vladu i društvo, i uključuju poruke poput "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".
U kafiću samo blok od Capitola u Michiganu, organizatori tamošnje planirane akcije u srijedu su spojili stolove, raširivši plakate kako bi ispisali poruke "Bez deportacija!" i "Radnici ujedinite se!"
Kelsey Brianne, ključna organizatorica mitinga u Michiganu, nazvala je to "pravim naporom građana". Za pokret je saznala u nedjelju navečer i koordinirala je govornike i sigurnosne protokole.
"Uključila sam se jer sam znala da postoji potreba i znala sam šta mogu da uradim", rekla je Brianne u utorak. "Ali takođe želim da se osvrnem na ovo vrijeme i kažem da sam uradila nešto, a da nisam samo sjedila."
Trump je u prvih nekoliko sedmica svog novog mandata potpisao niz izvršnih naredbi o svemu, od trgovine i imigracije do klimatskih promjena. Kako demokrate počinju da dižu svoj glas protiv Trumpove agende, počeli su i protesti.
U nedjelju su hiljade ljudi marširale protiv Trumpovog plana za deportacije velikih razmjera u južnoj Kaliforniji, uključujući centar Los Angelesa, gdje su protesti satima zatvorili glavni autoput.
Svjedočenjem Dodika u svoju korist okončan dokazni postupak
Svjedočeći u svoju korist, optuženi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio zvanično upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.
“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.
“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.
Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.
“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.
Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.
“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.
Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na pitanje tužioca Nedima Ćosića da li u ovom trenutku smatra da su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dalje na snazi i da se primjenjuju u RS-u, Dodik je kazao da ne zna.
“Svašta mislim, ali nije za priču”, rekao je optuženi.
Potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu protiv sebe i još nekoliko desetina drugih lica, navodeći da je razlog bio da se pokaže apsurd.
Ćosića je interesovalo da li optuženi zna da su to bile početne prijave u ovom postupku, kao i da li je tačno da nije ispoštovao nijednu Schmidtovu odluku, te da li je bio jedan od predlagača spornih zakona. Sudija Sena Uzunović usvojila je prigovore Odbrana na ova pitanja. Kako je na početku objasnila, optuženi ne mora odgovarati na pitanja kojim bi se inkriminisao, kao i da unakrsna pitanja moraju biti u okviru pitanja koje je postavila Odbrana.
Nakon svjedočenja Dodika, učesnici u postupku su se izjasnili da nemaju novih prijedloga te je dokazni postupak okončan.
Za 19. februar zakazano je iznošenje završnih riječi.
Zamrzavanje američke strane pomoći izaziva šokove u Ukrajini
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zamrzne većinu inozemne pomoći dovela je do problema brojne organizacij koje pružaju humanitarnu pomoć i druge usluge u Ukrajini. Priču donose Myroslava Gongadze iz Varšave, i Anna Chernikova iz Kijeva.
CIA ponudila otpremninu uposlenicima u cilju usklađivanja sa Trumpovim prioritetima, kažu izvori
Centralna obavještajna agencija (CIS= ponudila je otkup cjelokupnoj radnoj snazi u utorak, navodeći da je cilj da se Agencija uskladi s prioritetima američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema dva izvora upoznata s tim.
Glasnogovornik CIA-e rekao je u saopćenju da bi potezi trebali uskladiti Agenciju s ciljevima novog direktora CIA-e Johna Ratcliffea.
"Direktor Ratcliffe se brzo kreće kako bi osigurao da radna snaga CIA-e odgovara na prioritete nacionalne sigurnosti administracije. Ovi potezi su dio holističke strategije da se Agenciji ulije obnovljena energija", rekao je glasnogovornik CIA-e u saopćenju.
Agencija ne otkriva svoj budžet niti broj ljudi koje zapošljava. Nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Wall Street Journal je prvi objavio vijest.
