Robert Aaron Long, sin južno baptističkog lidera iz grada Canton u državi Georgia, optužen je prošle sedmice za ubistvo osam ljudi, uključujući šest Amerikanki azijskog porijekla, u tri salona za masažu koji se nalaze u gradskom području Atlante.

Nekadašnji srednjoškolski bubnjar i video fanatik koji je nosio Bibliju, a koji je kasnije napustio fakultet, opisujući sebe kao ovisnika o seksu, nije optužen za počinjenje zločina iz mržnje, uprkos zahtjevima mnogih iz azijske zajednice da se to učini.

Long je rekao policiji da je pokrenuo ubilački napad kako bi eliminisao seksualno "iskušenje", bez namjere da targetira azijsku zajednicu. Iako istražitelji tek trebaju utvrditi motiv slučaja, mnogi od onih koji vrše napade na Amerikance azijskog porijekla ne uklapaju se u Longov rasni profil.

U New Yorku, gdje se antiazijski zločin iz mržnje povećao gotovo devetostruko u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu, samo dvije od ukupno 20 osoba, koje su uhapšene u vezi s tim napadima, bile su bijele, podaci su Policijske uprave New Yorka, koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma. Od toga jedanaest osoba su Afroamerikanci, šest bijelci Hispanoamerikanci i jedan crnac Hispanoamerikanac.

"Mislio sam da je to uznemirujuće", rekao je Brian Levin, izvršni direktor centra, napominjući da je nalaz u suprotnosti s pretpostavkama mnogih da su počinitelji mržnje prema azijskom stanovništvu uglavnom bijesni bijelci, koji za pandemiju COVID-19 optužuju Kinu.

Počinioci zločina iz mržnje

Zločin iz mržnje FBI definiše kao krivično djelo koje je motivisano pristrasnošću prema rasi, vjeri, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu žrtve. Iako su u prošlosti bijelci bili odgovorni za većinu zločina iz mržnje prijavljenih FBI-u, podaci o hapšenju iz New Yorka bacaju novo svjetlo na osjetljivu temu u azijsko-američkoj zajednici - da napade na azijsku populaciju često vrše obojeni ljudi.

Većina policijskih uprava ne objavljuje ovu vrstu podataka, ali anegdotski dokazi sugerišu da se obrazac viđen u New Yorku pojavio i u drugim gradovima.

"Ono o čemu se na neki način ne raspravlja je kakva je pozadina počinitelja i ko se tereti za ove zločine iz mržnje", rekao je Chris Kwok, član odbora Azijsko-američke advokatske komore u New Yorku.

U New Yorku, jedan od sedam Latinoamerikanaca, koji su uhapšeni u antiazijskim napadima prošle godine, bio je 44-godišnjak koji je navodno maltretirao i udario muškarca porijeklom iz Hong Konga u Queensu.

Među 11 Afroamerikanaca uhapšenih prošle godine bila je i grupa od četiri tinejdžerke, koje su u aprilu optužene za zločine iz mržnje, nakon napada na 51-godišnju ženu azijskog porijekla u autobusu u Bronxu, optužujući je za izazivanje virusa COVID-19. Jedna od tinejdžerki udarila je ženu kišobranom u glavu. Tužitelji su kasnije odustali od optužbi za zločin iz mržnje protiv ostale tri tinejdžerke.

Od dvoje uhapšenih bijelaca, jedna je bila žena. U martu je Lynn Ferguson (33) optužena za zločine iz mržnje nakon što je naletjela na Azijatkinju na Manhattanu, pljunula je i povukla za kosu, te rekla: "Ti si razlog zašto je koronavirus ovdje!"

Rasno raznoliko urbano stanovništvo New Yorka jednim dijelom može objasniti relativno visok broj hapšenja osoba koje nisu bijele, rekao je Levin. Štoviše, Afroamerikanci su češće hapšeni od bijelaca, a mnogi bijelci, koji su uključeni u antiazijske zločine iz mržnje, mogu biti na slobodi, napomenuo je.

Kao odgovor na porast broja slučajeva mržnje prema azijskom stanovništvu, policija New Yorka oformila je radnu grupu prošle godine. Upitan o pozadini onih koji vrše zločin iz mržnje prema azijskom stanovništvu, zamjenik inspektora Stewart Loo, šef radne grupe, rekao je da ne može potvrditi statistiku, "ali da statistika često zavara".

"Mogu dati samo činjenice koje znam, a to je da su ovu radnu grupu kreirali rangirani oficiri Azijati i crnci u NYPD-u", rekao je Loo u e-mailu. "Lideri crnačke zajednice bili su prvi i najglasniji u javnoj osudi porasta broja zločina iz mržnje prema Azijatima."

Jack McDevitt, profesor sociologije na Northeastern univerzitetu i koautor dvije knjige o zločinima iz mržnje, upozorio je da ne treba čitati previše podataka.

"Kada podatke pogledate na nacionalnoj razini, u bilo kojoj zajednici, u bilo kojoj godini, možete imati brojeve koji odstupaju od pravila u slučaju zločina iz mržnje prijavljenih policiji, jer toliko njih nije prijavljeno", rekao je.

Ipak, napominjući da je većina počinilaca zločina iz mržnje uglavnom bijelaca, McDeVitt je dodao da su "druge zajednice modelirale svoje napade na ono što mi bijelci radimo već dugo."

Iako američkim Azijatima nije strana mržnja i diskriminacija, antiazijski zločini iz mržnje porasli su prošle godine za 150% u većim američkim gradovima, pogoršani antikineskom retorikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako je Glas Amerike prvi put izvijestio u martu.

Trump i njegovi portparoli negirali su da su ponavljani termini, koje je upotrebljavao bivši predsjednik, poput "kung gripa" koji se odnosi na koronavirus, bili rasistički. Kako bi umanjili Trumpovu ulogu, konzervativni komentatori referirali su se nedavni niz antiazijskih napada koji uključuju Afroamerikance, između ostalog i putem viralnih video zapisa na društvenim mrežama.

"Nedavni val zločina nad Azijatima u velikim američkim gradovima nije krivica Donalda Trumpa, aktivista MAGA-e, konzervativne radio emisije ili bijelih ljudi", napisala je nedavno desno orijentisana azijsko-američka komentatorka Michelle Malkin. "Za to su krivi počinitelji i samo počinitelji - od kojih su kako se ispostavilo većina obojeni nasilnici."

Ali čelnici azijsko-američke zajednice i stručnjaci kažu da se mržnja usmjerena prema njihovoj zajednici ne može odvojiti od Trumpovih postupaka.

"Kada imate bivšeg predsjednika koji je poticao plamen bijelog nacionalizma koristeći se etničkim psovkama da bi se pozvao na koronavirus, potaknućete mržnju prema ranjivoj manjini, u ovom slučaju, američkim Kinezima i, nadalje, američkim Azijatima", rekla je Jennifer Lee, profesor sociologije na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Lee je rekla da je optuživanje muškaraca Afroamerikanaca za antiazijsku mržnju pogrešno.

"Kriminal crnaca i crnačko-azijski sukobi postali su previše pogodni za posmatrače da antiazijske zločine iz mržnje svedu na sukob između dvije manjinske grupe", rekla je Lee pozivajući se na nedavne video snimke na kojima se vidi kako crnci napadaju Azijate.

Podijeljena zajednica

Nagli porast broja antiazijskih zločina iz mržnje podijelio je azijsku zajednicu po pitanju adekvatnog odgovora na provođenje zakona.

Naprednjaci se protive oštrijoj policijskoj akciji zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do nesrazmjerno velikog broja hapšenja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, a da se mržnja neće zaustaviti. Lee je citirala podatke koji pokazuju da porast hapšenja u azijskim četvrtima u četiri glavna američka grada prošle godine nisu odvratila počinioce od antiazijskih incidenata mržnje.

Drugi, međutim, kažu da porast broja zločina iz mržnje zahtijeva pojačane postupke gonjenja.

"Svakako razumijem zahtijev da se Afroamerikanci i Latinoamerikanci ne smiju nepravedno kriminalizirati , ali mislim da, takođe, trebamo imati odgovornost za ove napade", rekao je Kwok.

Kako se može vidjeti na fotografijama napravljenim oko 16 sati i prema nezvaničnoj potvrdi izvora Detektora iz Agencije, nekoliko radnika napustilo je zgradu nakon što su završili uobičajeno radno vrijeme.

Nekoliko radnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci vratilo se na posao u petak poslijepodne nakon što im je ranije tokom dana rečeno da napuste kancelarije.

To se desilo zbog stupanja na snagu zakona koji zabranjuje rad ove policijske agencije u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen nakon prvostepene presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. On je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika.

Većina radnika Ureda u Banjoj Luci jutros je napustila svoje kancelarije, ali je manji broj njih ostao, da bi se nekolicina vratila u poslijepodnevnim satima, potvrdio je izvor iz SIPA-e za Detektor govoreći pod uslovom anonimnosti.

Detektor nije mogao zvanično potvrditi ove navode. Glasnogovornica SIPA-e Jelena Miovčić nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Ranije tokom dana su iz SIPA-e saopštili da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nisu dolazili ispred prostorija Regionalne kancelarije Banja Luka, nakon medijskih izvještaja da je entitetska policija preuzela kancelarije Agencije u Banjoj Luci. Ovo je prvo zvanično saopštenje SIPA-e od kada je na snagu stupio zakon koji im zabranjuje rad u Republici Srpskoj.

Rad u prostorijama sjedišta SIPA-e u Istočnom Sarajevu se odvija nesmetano, navodi se u zvaničnom saopštenju. Nisu komentarisali navode da su uposlenici Regionalne kancelarije u Banjoj Luci napustili prostorije.

Iz SIPA-e danima nisu odgovarali na upite Detektora o odnosu prema zakonu koji je usvojila Narodna skupština RS-a i prema kojem im je zabranjen rad u ovom entitetu.

Zakoni usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na teritoriji RS-a, stupili su na snagu u četvrtak, a od petka će biti u punoj primjeni, potvrdila je jučer Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS-a, gostujući na entitetskom javnom emiteru.

Detektor je ranije objavio da je direktor SIPA-e Ćulum samo povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Kasnije je rekao da sigurnost u BiH nije ugrožena i da on radi uobičajeni posao.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.