Anketa koju su sproveli Pearson institut za proučavanje i razrješenje globalnih konflikta, i AP i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja sprovedena je dvije godine pošto su se SAD povukle iz Afganistana u augustu 2021. godine, a Talibani vratili na vlast.
Rat je počeo pošto je Amerika željela da uhvati organizatore terorističkih napada 11. septembra i kazni Talibane koji su im dozvolili da koriste afganistansku teritoriju. Okončan je grozničavim prizorima Afganistanaca i Amerikanaca kako očajnički pokušavaju da se ukrcaju na posljednje letove iz Kabula.
Ankete pokazuje da je povlačenje, koje mnogi vide kao haotično i loše planirano, možda bilo prekretnica u rejtingu popularnosti predsjednika Joea Bidena, koji je u to vrijeme počeo da opada i nikada se nije oporavio.
Dvije trećine Amerikanaca smatra da rat u Afganistanu nije vredan borbe; 65% demokrata i 63% republikanaca se slažu u toj procjeni. Mnogi izražavaju sumnje u to koliko su uspješne Sjedinjene Države bile u ostvarivanju specifičnih ciljeva kao što su eliminisanje prijetnje ekstremizma i poboljšanje životnih uslova i prilika za žene.
"Taj rat je bilo nemoguće dobiti, od samog početka", smatra Martin Stefen, 78-godišnji republikanac koji živi u Carson Cityju u Nevadi. Kaže da je Amerika trebalo da obrati veću pažnju na to šta se dogodilo Sovjetskom Savezu, koji je deset godina vodio rat u Afganistanu 1980-ih samo da bi se povukao poražen 1989.
Također, trebalo je da SAD postave konkretan krajnji cilj o tome kako žele da se odvija rat u Afganistanu, i da bolje razumiju plemensku politiku te zemlje.
Slično razmišlja Justin Campbell, 28-godišnji demokrata iz Brookhavena, Mississippi. Kaže da je, nakon što su SAD postale duboko ukopane u Afganistanu, bilo jasno da nemaju ozbiljnu podršku. On kaže da mu nije drago što Taliban ponovo kontroliše tu zemlju. "Ali ne mislim da je vrijdelo da ostanemo tamo", dodao je.
Maliha Chisti, predavačica i deo istraživačkog tima sa Instituta Pearson kaže da je na nju snažan utisak ostavila činjenica da, poslije 20 godina rata, toliko izgubljenih američkih i afganistanskih života i potrošenih milijardi dolara, velika većina ispitanika smatra da Afganistan nije bio prijateljski nastrojen prema SAD, ili da je bio neprijatelj Amerike. Ona kaže da ti odgovori pokazuju frustraciju Amerikanaca i potrebu da postavljaju pitanja o tome šta je pošlo naopako u američkom pokušaju da intervenišu u Afganistanu.
"Investirali smo toliki novac da izgradimo državu od temelja i kada smo otišli, ta država se potpuno urušila", kaže ona.
Mnogi Amerikanci također kažu da SAD nisu postigle uspjeh u mnogim od svojih ključnih ciljeva u Afganistanu.
Eliminisanje pretnje islamskog terorizma u Afganistanu tokom rata i dalje se vidi kao važan cilj od strane mnogih Amerikanaca iz obje stranke: 46% of demokrata i 44% republikanaca to naziva veoma važnim. Ali samo četvrtina u svakoj grupi kaže da je taj cilj uspješno realizovan tokom rata.
Nešto manje od polovine - 46% - smatra da su SAD i saveznici bili uspješni u ostvarenju cilja da uhvate ili ubiju pojedince u Afganistanu koji su bili odgovorni za terorističke napade 11. septembra, u poređenju sa 25% koji misle da Amerika nije uspješno ostvarila taj cilj.
Samo jedan od pet Amerikanaca vjeruje da su SAD uspješno popravile prilike za žene i djevojčice u Afganistanu, dok 43% kaže da takvi napori nisu bili uspješni. Ali mnogi kažu da je unapređenje položaja žena i djevojčica u Afganistanu njima bilo važno. Oko tri četvrtine ispitanika reklo je da je taj cilj za njih bio izuzetno, veoma ili donekle važan. To su slične brojke kao i nivo podrške cilju eliminisanja pretnje islamističkih ekstremista koji su se krili u Afganistanu.
A dok demokrate i republikanci imaju slična gledišta o političkim ciljevima u Afganistanu, imaju različite stavove o tome da li bi SAD trebalo da preuzmu aktivniju ulogu u rješavanju svjetskih problema. 55% republikanaca kaže da bi SAD trebalo da preuzme manje aktivnu ulogu, u poređenju sa 15% demokrata. Ti odgovori takođe pokazuju trenutni zaokret i promene unutar Republikanske partije, koja je tradicionalno bila više naklonjena većim vojnim angažmanima u inostranstvu i intervencionizmu.
Nola Sayne, 59-godišnja republikanka iz Loganvillea u Georgiji, kaže da je "umorna od toga što su SAD svjetski policajac". Do nedavno, podržavala je političke prijedloge koji ograničavaju američku umiješanost u konflikte u stranim zemljama - kao što je rat u Ukrajini - da bi se, umjesto toga američka pažnja i novac usredsredili na domaća pitanja. Međutim, napad Hamasa na Izrael, koji se dogodio nakon što je anketa sprovedena, naveo ju je da preispita tu poziciju.
"Oni su naši prijatelji, naši saveznici. Ne možemo da dozvolimo da taj gnusni čin prođe bez odgovora", izjavila je.
Kada je riječ o opštoj upoznatosti sa pitanjima koja se odnose na rat u Afganistanu, anketa pokazuje da je 68% odraslih Amerikanaca čula bar nešto o američkom povlačenju, 59% je znala da su Talibani povratili kontrolu nad zemljom 2021, a 64% zna za ograničenja koje Talibani nameću ženama.
Međutim, manje njih je čulo kako Talibani tretiraju afganistanske građane koji su radili sa Amerikancima tokom rata; 52% je čulo dosta ili neke informacije, a 47% kaže da je čulo malo podataka ili ništa ne zna o tome.
Sjedinjene Države su evakuisale desetine hiljada Afganistanaca u augustu 2021. sa aerodroma u Kabulu. Međutim, stotine hiljada Afganistanaca - od kojih su mnogi tesno sarađivali sa američkom vladom - i dalje pokušava da pobjegne iz Afganistana. Grupe koje im pomažu upozoravaju da su Afganistanci koji su tijesno sarađivali sa američkom vojskom suočeni sa osvetom Talibana i kažu da SAD imaju moralnu odgovornost da im pomognu, te da je to u interesu nacionalne bezbjednosti.
Mike Mitchell je direktor organizacije No One Left Behind, koja pomaže Afganistancima koji su sarađivali sa SAD da se presele. Kaže da rezultati ankete odražavaju ono što zaposleni u njegovoj organizaciji znaju na primjerima iz svoje okoline: mnogi Amerikanci su iznenađeni kada čuju da je tako mnogo Afganistanaca koji su sarađivali sa američkim trupama bilo ostavljeno u zemlji. Kaže da su Amerikanci preplavljeni informacijama o brojnim krizama širom svijeta. Također kaže da - kada ljudi saznaju za probleme afganistanskih saveznika - žele da pomognu.
Nedavno je govorio na skupu povodom druge godišnjice američkog povlačenja.
"Na kraju mog izlaganja, mnogo ljudi mi je prišlo i reklo - nisam imao pojma... šta možemo da uradimo?", kaže Mitchell.
