Mykhailo Podolyak, savjetnik Ureda predsjednika Ukrajine, odbacio je ruske signale o spremnosti za razgovore jednostavno kao dio kampanje utjecaja za podrivanje podrške Ukrajini među njezinim partnerima.
"Očekujemo da naši partneri prestanu obraćati pozornost na provokativne izjave Rusije u vezi s pregovaračkim procesom", rekao je Podolyak u intervjuu za Glas Amerike u petak iz Kijeva.
Zasad se službenici američke administracije slažu. Na press konferenciji održanoj 11.novembra na putu za Kambodžu, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da se ruske poteze ne mogu shvatiti ozbiljno sve dok Moskva nastoji nezakonito pripojiti ukrajinski teritorij.
Iznoseći ono što je opisao kao "četiri ključna elementa konsenzusa" u američkoj vladi, Sullivan je ponovio da samo Ukrajina može odlučiti kada će i pod kojim uvjetima pregovarati. Dodao je da se svaki pravedan mir mora temeljiti na načelima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te da će SAD učiniti sve što mogu kako bi osigurale da će u svim budućim pregovorima Ukrajina moći pregovarati s pozicije snage.
Unatoč tome, državni predstavnici Moskve sve više govore o svojoj otvorenosti za pregovore nakon ruskog povlačenja iz Hersona - trećeg velikog preokreta njihove zemlje u ratu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je ovog mjeseca da je njegova vlada "otvorena za dijalog, bez preduvjeta", izvijestili su ruski masovni mediji. Citirano je da je Moskva ranije bila spremna uključiti se u pregovore, ali da je Kijev prekinuo dijalog "na zapovijed svojih zapadnih kustosa".
Četiri dana nakon Ryabkovljevih izjava, Rusija je započela svoje najteže granatiranje ukrajinskog teritorija od svoje invazije u februaru. Dana 15. novemba lansirano je do 100 projektila i bespilotnih letjelica, zbog čega je gotovo polovica energetskog sistema Ukrajine ostala onesposobljena. Još jedan masovni napad u srijedu dodatno je osakatio energetsku infrastrukturu u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.
Granatiranje 15. novembra dogodilo se samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy predstavio "ukrajinsku mirovnu formulu" od 10 tačaka na summitu G-20 na Baliju, u Indoneziji. Uključuje mjere za osiguranje radijacijske i nuklearne sigurnosti, sigurnost hrane i energije, razmjenu zarobljenika i povratak deportiranih Ukrajinaca iz Rusije, obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i procesuiranje ratnih zločina.
Dmitrij Peskov, tajnik za štampu ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je ruskim novinarima da je do granatiranja — koje je ostavilo milione Ukrajinaca bez grijanja, vode ili struje, barem satima u komadu — došlo zbog odbijanja ukrajinskih vlasti da pregovaraju.
"Nespremnost ukrajinske strane da riješi problem, da uđe u pregovore, štoviše, postupci ukrajinske strane da odustane od dogovorenog razumijevanja teksta i tako dalje, sve su to posljedice", rekao je Peskov, prema ruska novinska agencija.
Podoljak je za Glas Amerike rekao da je Peskovljeva izjava "vrsta ultimatuma koji bi teroristi postavili: ili ću ubiti taoce — civilno stanovništvo Ukrajine — ili ćete učiniti ono što mi kažemo".
Vjeruje da je Rusija razvila pregovarački narativ kako bi poboljšala svoju reputaciju u svijetu.
"Za njih riječ 'pregovori' ne znači isto što i za vas i mene - sjediti, iznositi stavove i tražiti kompromis", rekao je Podolyak. "Ne. Oni kažu 'pregovarati', što znači 'ispunjavanje njihovih zahtjeva' — na primjer, nepridruživanje evropskim organizacijama, NATO-u ili bilo kojem drugom vojnom savezu i davanje teritorija."
Tvrdio je da je Rusija, koja gubi na bojnom polju, pribjegla napadima na ukrajinsko stanovništvo kako bi primorala čelnike u Kijevu da ispune njezine zahtjeve.
"Ne može postojati pregovarački proces koji kaže: 'Da, vi [Ukrajina] dobivate rat. Stanite, dajte teritorij i de facto kapitulirajte pred Ruskom Federacijom", rekao je Podolyak.
Rekao je da pregovori mogu započeti kada se obnovi ukrajinski teritorijalni integritet i Rusija vrati u okvire međunarodnog prava. Takvi se razgovori, sugerirao je, mogu usredotočiti na pitanja poput procesuiranja ratnih zločina i osiguravanja naknade štete.
Medijski izvještaji sugeriraju da bi neki dužnosnici američke vlade htjeli vidjeti da Kijev iskoristi svoje uspjehe na bojnom polju tako što će preći na pregovore. Ali veleposlanik William Taylor, potpredsjednik za Rusiju i Evropu pri američkom Institutu za mir, rekao je da je stajalište koje je iznio Sullivan službeni stav administracije.
"Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, govorio je u ime predsjednika i cijele administracije", rekao je Taylor, koji je 2019. bio otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Kijevu. "U nacionalnom je interesu SAD-a da Ukrajina pobijedi ovaj rat i da Rusija izgubi."
Ko ima koristi od prekida vatre?
Većina stručnjaka koji su razgovarali s Glasom Amerike vjeruju da bi prekid vatre u ovom trenutku koristio Kremlju i da ne bi okončao rat.
Svaki dogovoreni prekid vatre omogućio bi ruskim snagama da se regrupiraju i obnove, rekla je Nataliya Bugayova, ruska suradnica na Institutu za proučavanje rata.
"Ukrajina ima zamah na terenu. Prekid vatre zamrznuo bi crte fronta u najboljoj mogućoj konfiguraciji kojoj se Putin može nadati u ovom ratu. To je jedan od rijetkih načina da Rusija prekine zamah ukrajinskih snaga", rekla je. stoji u pisanom odgovoru Glasu Amerike.
David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Bush, smatra da Ukrajina može pobijediti na bojnom polju i da je jedini način da se rat prekine taj da joj ukrajinski saveznici pomognu da pobijedi.
"Niko ne želi da ovaj rat završi više od Ukrajinaca, koji se bore i umiru kako bi obranili svoju zemlju i slobodu, ali su do sada bili izuzetno uspješni i misle da mogu pobijediti. Pozivanje na pregovore sada potkopava njihov zamah", rekao je Kramer u pisani odgovor Glasu Amerike.
Taylor je rekao da bi svaki prekid vatre postignut dok ukrajinska vojska uspijeva potisnuti ruske snage iz zemlje "omogućio Rusima da zadrže ono što sada ilegalno okupiraju".
To bi Ruse stavilo u povoljan položaj za buduće napade, rekla je Bugayova.
"Svako rusko uporište, posebno na kritično strateškom jugu, predstavljalo bi trajnu prijetnju ukrajinskom suverenitetu jer se Putinov maksimalistički cilj kontroliranja Ukrajine nije promijenio i najvjerovatnije će nadživjeti Putina - prema planu. Kremlj će iskoristiti svaki prekid vatre da se prilagodi , a ne smanjiti svoje napore da uspostavi kontrolu nad Ukrajinom."
Fiskalni argument
Suprotno mišljenje izrazila je kolumnistica Katrina vanden Heuvel u članku za The Washington Post. Ustvrdila je da je vrijeme da SAD počne postavljati uvjete za diplomatsko rješenje rata zbog rastućih troškova za zaraćene strane, SAD i druge zemlje koje podupiru Ukrajinu.
"Ulozi su previsoki da bismo mirno sjedili dok se katastrofa širi, a troškovi i rizici rastu", napisala je.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena dobila je odobrenje Kongresa za 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini za 2022.; više od 19 milijardi dolara potrošeno je na vojnu odbranu od 24. februara.
Ekonomist Timothy Ash priznao je u članku za Center for European Policy Analysis da pomoć Ukrajini već predstavlja 5,6% ukupne potrošnje SAD-a za obranu. Ali, napisao je,"Rusija je glavni protivnik SAD-a, vrhunski suparnik koji ne zaostaje previše za Kinom, njezinim strateškim izazivačem broj jedan."
Nacionalna odbrambena strategija SAD-a definira Rusiju kao "akutnu prijetnju".
Ne ići ni na kakve teritorijalne ustupke
Kramer je rekao kako se brine da će razgovor o potrebi da Ukrajina napravi ustupke biti "duboko demoralizirajući nevjerojatno hrabre ukrajinske snage koje se bore za svoju slobodu". Istaknuo je da se većina Ukrajinaca protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima u zamjenu za prekid vatre.
Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju u septembru, 87% Ukrajinaca nije bilo spremno podržati nikakve teritorijalne ustupke radi što bržeg okončanja rata s Rusijom.
Bugajova je dodala da bi rani prekid vatre ostavio Ukrajince koji još žive na okupiranim teritorijima podložnima "nastavljenim ruskim zločinima".
Veleposlanica SAD-a za globalno kazneno pravosuđe Beth Van Schaack istaknula je da su nevladine organizacije, mediji i istražitelji ratnih zločina već prikupili opsežne dokaze o takvim zločinima.
"Svugdje gdje su ruske snage raspoređene, vidimo cijeli niz različitih ratnih zločina", rekla je za VOA Ukrainian.
"To uključuje sve, od bombardiranja civilne infrastrukture do međuljudskog nasilja gdje postoje pojedinci koji izgledaju kao da su ubijeni u stilu pogubljenja ili njihova tijela pokazuju znakove mučenja."
Dodala je da postoje "vjerodostojni izvještaji o ženama i djevojčicama, pa čak i muškarcima i dječacima koji su bili podvrgnuti seksualnom nasilju dok su bili u pritvoru ruskih snaga".
Taylor je rekao kako vjeruje da bi Kijev trebao razmotriti razgovore s Moskvom, ali tek nakon što ruske trupe napuste ukrajinski teritorij. Veleposlanik je rekao da sam teritorij ne bi trebao biti predmet pregovora.
"Teme bi trebale uključivati potpuno povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine; povratak ratnih zarobljenika i drugih Ukrajinaca, uključujući ukrajinsku djecu, držanih u Rusiji ili prisiljenih u Rusiju; odštete za ratnu štetu; odgovornost za ratne zločine i strahote; i sigurnosna jamstva za Ukrajinu", rekao je Taylor u pisanom odgovoru Glasu Amerike.
Kramer se slaže, ali je rekao da može pronaći nekoliko tema za razgovor s aktualnom vladom u Moskvi.
"Teško je vidjeti o čemu se ima pregovarati s režimom u Moskvi koji je kriv za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid", rekao je u pisanom odgovoru.
Will Pomeranz, direktor instituta Kennan Wilson centra, ne vidi nikakvu vjerovatnost diplomatskog rješenja u skorije vrijeme.
"Predsjednik Zelenskyy je iznio ambiciozan mirovni plan koji Ruska Federacija vjerovatno neće prihvatiti — ili čak ni razmotriti. Nedavni vojni uspjesi Ukrajine čine još manje vjerojatnim da će Zelenskyy pristati na kompromis u pogledu bilo kojeg od njegovih zahtjeva", rekao je za Glas Amerike.
Vjeruje da je malo vjerovatno da će Rusi priznati i kompenzirati bol koju su nanijeli Ukrajini.
"Doista, ne može biti mira sve dok se Rusija ne suoči sa svojim kršenjem ljudskih prava u Ukrajini i ne plati značajnu odštetu za štetu koju je nanijela. Takav ustupak ostaje daleko", rekao je Pomerantz u pisanom odgovoru.
U isto vrijeme, kao što dužnosnici Bidenove administracije ponavljaju, rat bi mogao završiti u bilo kojem trenutku ako ga Putin odluči prekinuti.
"Rusija je napala Ukrajinu. Kad bi Rusija odlučila prestati se boriti u Ukrajini i otišla, to bi bio kraj rata. Ako bi Ukrajina odlučila prestati se boriti i odustati, to bi bio kraj Ukrajine", rekao je Sullivan.
Oleksii Kovalenko, VOA Ukrajina, doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su iz The Washington Posta, CEPA, Kommersant.Ru, Ukrinform i Interfax.Ru.
