Grace Hopper ( 1906. – 1992.): rođenje programiranja
Grace Hopper je bila "mama" kompjuterskog programiranja te mornarički admiral. Rođena je kao Grace Brewster Murray 9. decembra 1906. u New Yorku. Studirala je matematiku i fiziku, a doktorirala na Univerzitetu Yale. 1930. se udala za Vincenta Fostera Hoppera, i taj brak je trajao do 1945. Poslije se nije udavala, ali je zadržala prezime.
Drugi svjetski rat je zatiče na poziciji profesora matematike na Vassar koledžu. Grace odlazi prijaviti se u mornaricu, međutim, kako je bila mala rastom i imala 34 godine, odbijena je.
Međutim, 1943. prestaje raditi na koledžu i pridružuje se jednoj vrsti ženskog rezervnog sastava mornarice, Women Accepted for Volunteer Emergency (WAVES). Ovdje je na kraju primljena, iako je skoro 7 kg bila mršavija od traženog minimuma. Njen matematički um je bio upravo ono što je bilo potrebno u tom trenutku.
Biva upućena na Harvard kako bi programirala prvi elektronski kompjuter na svijetu, poznat kao Harvard Mark I. Šef programa bio je Howard H. Aiken, tvorac ove mašine, a Grace je bila odmah ispod njega. Zapravo, Grace je bila ta koja je dala Mark-u I "mozak" - ovo je bio prvi primjer programiranja mašine koja radi na struju. Mark I je korišten za rješavanje vrlo kompleksnih proračuna, između ostalog, i za izračunavanje implozije u okviru Manhattan projekta.
Nakon rata, Hopper se zapošljava u privatnom sektoru, u Eckert-Mauchly Computer Corporation, gdje će raditi na razvoju UNIVAC I kompjutera. Ova kompanija postaje dio čuvenog Remigton Randa i tu počinje razvoj civilnog mašinskog koda, COBOL, prvog univerzalnog kompjuterskog jezika, pod dirigentskom palicom briljantnog uma Grace Hopper.
Programeri su tada radili pomoću binarnog koda i bilo je potrebno veliko poznavanje matematike kako bi se programirao kompjuter. Međutim, Grace predlaže da se sa kompjuterima „razgovara“ na engleskom, što su onda praktično svi smatrali nemogućim. Ipak, Hopperova to uspijeva, upravo sa COBOL-om. Njena vizija je omogućila da je danas mnogo lakše kodirati, da to mogu raditi čak i djeca, a ne samo matematički stručnjaci.
1967. Grace se vraća u mornaricu i tu ostaje do penzije. Postala je najstarija osoba u aktivnoj službi, a nastavila je držati predavanja te biti savjetnik. Preminula je 1992. u Arlingtonu.
Katherine Johnson (1918.- 2020.): NASA-in „živi kompjuter“
Katherine Johnson bila je prva Afroamerikanka koja je radila za NASA-u kao naučnica. Rođena 1918. kao Creola Katherine Coleman u mjestu White Sulphur Springs u Zapadnoj Virdžiniji, već od dječije dobi je pokazala vanredan talenat za matematiku.
1950. NASA postaje otvorenija za žene afroameričkog porijekla. Bilo je to doba prvih koraka u istraživanju svemira i prapočetak svemirskih misija te je ovoj instituciji je bilo potrebno mnogo „živih računara“.
Katherine dobija posao u NASA, međutim, ona želi znati na čemu radi i zašto, ali joj nije bio dozvoljen pristup sastancima. Zbog toga pita nadređene da li je slučajno protivzakonito da žena prisustvuje ovim sastancima. Njena hrabrost se isplatila i ubuduće su je uključivali na sastanke.
1961. postaje dio tima koji je radio na misiji Mercury, a njena vičnost i preciznost u proračunima joj omogućavaju da postane jedna od vodećih za izračunavanje trajektorije, zbog čega postaje i jedna od najvažnijih osoba u timu koji je preračunavao trajektoriju u prvoj ljudskoj misiji na Mjesec 1969.
Osim što je „pješke“ radila proračune, također je provjeravala one izračune koje su radili prvi kompjuteri, da ne dođe do neke greške. Matematika je morala biti precizna kako bi se Apollo tim bezbjedno vratio na Zemlju. Njena uloga u uspjehu ove misije bila je esencijalna
.
Katherine je preminula nedavno, 24. februara 2020. godine, u 101. godini života. Omaž njenom radu te radu još nekoliko Afroamerikanki kao što su Mary Jackson i Dorothy Vaughan bio je film „Skrivene figure“ („Hidden figures“) iz 2016.
Margaret Hamilton (1936. - ): ime nove discipline i tomovi ispisanog koda
Margaret Hamilton je američka programerka, inženjerka i preduzetnica. Bila je direktorica MIT Instrumentation Laboratory, koja je razvila softver za NASA-in Apollo program.
Rođena je 17. avgusta 1936. u mjestu Paoli, savezna država Indijana. Pedestih godina prošlog vijeka kompjutersko programiranje je još bilo u povojima i Margaretini počeci u nauci su vezani za polje apstraktne matematike i meteorologije, nešto kasnije.
Međutim, već šezdesetih potreba za matematičarima i programerima u laboratorijama širom SAD postaje velika i Margaret počinje raditi za Massachusetts Institute of Technology (MIT) Lincoln laboratoriju i to na projektu SAGE, što je akronim za Semi-Automatic Ground Environment. Ovdje učestvuje u razvoju prototipa kompjuterizovane komandne centrale AN/FSQ-7 Combat Direction Central, koju je Ratno vazduhoplovstvo SAD trebalo za otkrivanje neprijateljskih letjelica.
Nakon toga se pridružuje jednoj drugoj laboratoriji u sklopu MIT, Laboratoriji Charles Stark Draper, koja je radila na Apollo programu. Ovdje Hamiltonova vodi tim koji će razviti softvere za Apollo misiju i za američku svemirsku stanicu Skylab. Iz ovog perioda datira i čuvena fotografija Margaret Hamilton kako stoji pored tomova i tomova kompjuterskog koda koji su ona i članovi njenog tima ispisali za Apollo, a koji su, naredani jedan na drugi, više od same Margaret.
Djelimično je i njena zasluga termin „softver inženjer“ te ime cijele te discipline. Zajedno sa Grace Hopper, Margaret je bila zaslužna za otvaranje vrata ove struke ženama. Sve tri spomenuta žene su generacijama i generacijama djevojaka bile i ostaće inspiracija.
