Zabrinutost zbog agresivnog ponašanja Kine nije nova - američki vojni i obavještajni zvaničnici su u više navrata upozoravali na kineske vojne investicije, dezinformacije, te špijunažu i cyber operacije - pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Međutim, upozorenja su hitno ponovljena pod trenutnim predsjednikom Joe Bidenom, čiji je ministar odbrane više puta označio Kinu kao "ubrzanu prijetnju".

"Bojim se da oni ubrzavaju svoje ambicije da istisnu Sjedinjene Države i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima", svjedočio je admiral Philip Davidson, zapovjednik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, pred članovima Senatskog odbora za oružane snage.

"Dugo su govorili da to žele učiniti do 2050. godine", rekao je. "Zabrinut sam zbog toga što su se približili tom cilju."

Davidson, koji bi se trebao penzionisati do kraja ove godine, proveo je posljednjih nekoliko sedmica pokušavajući skrenuti više pažnje na opasnost koju predstavlja sve odvažnija Kina.

U utorak je Kinu nazvao "najvećom dugoročnom strateškom prijetnjom sigurnosti u 21. vijeku".

"Vojna ravnoteža u Indo-Pacifiku postaje nepovoljnija za Sjedinjene Države i naše saveznike", rekao je Davidson. "Ovom neravnotežom akumuliramo rizik koji bi mogao ohrabriti Kinu da jednostrano promijeni status quo prije nego što naše snage uspiju dati učinkovit odgovor."

Američki zvaničnici upozoravaju da kineska vojska u nekim slučajevima zamjenjuje kombinaciju ekonomskih poticaja i prisile koja je svojevremeno definisala pristup Pekinga globalnoj konkurenciji moći.

"Pronaći ćete vrlo globalnu, ekspedicionu kinesku vojsku koja će zakoračiti svuda gdje misle da su ugroženi kineski interesi", rekao je najviši obavještajni oficir američke Indo-pacifičke komande, kontra-admiral mornarice Michael Studeman na virtualnoj konferenciji prošle sedmice.

Zvaničnici strahuju da će taj pristup vjerovatno ojačati dok Kina nastavlja da smanji raskorak u moći s američkom vojskom.

Očekuje se da će Kina u narednoj fiskalnoj godini povećati svoju odbrambenu potrošnju za 6,8%. Neke projekcije čak predviđaju da će kineska mornarica moći nadmašiti SAD u Indo-Pacifiku, od prednosti 3-1 u nosačima aviona do prednosti od 54 do šest u modernim višenamjenskim borbenim brodovima, do 2025. godine.

Zvaničnici i zakonodavci, takođe, su izrazili zabrinutost zbog sve većih nuklearnih sposobnosti Kine.

Američka obavještajna agencija za odbranu izjavila je da će Kina tokom naredne decenije "barem udvostručiti količinu svojih nuklearnih zaliha". Od tada su najviši zvaničnici američke Strateške komande upozoravali da bi ta procjena mogla biti zastarjela i da bi Peking u tom roku mogao utrostručiti ili čak učetverostručiti zalihe nuklearnog oružja.

Davidson je rekao da svi pokazatelji govore da ukoliko Kina vjeruje da ima prednost, sigurno će je iskoristiti.

"Vidim ih kako razvijaju sisteme, sposobnosti i držanje, što ukazuje na to da su zainteresovani za agresiju", rekao je, ukazujući na to kako se Peking već suočava sa Hong Kongom, Linijom stvarne kontrole s Indijom, Ujgurima u Xinjiangu i Tibetom.

Davidson je upozorio da bi sljedeći mogli biti Tajvan i Guam.

"Tajvan je očito jedna od njihovih ambicija," rekao je. "Mislim da je prijetnja očigledna tokom ove decenije. Zapravo, u narednih šest godina."Što se tiče Guama, Davidson je zakonodavcima rekao da je američko ostrvsko područje "meta danas".

"Kinesko ratno vazduhoplovstvo objavilo je propagandni video koji prikazuje njihove bombaške snage H-6 kako napadaju vazduhoplovnu bazu Anderson na Guamu i to je plasirano prilično javno", upozorio je. "Vidimo kinesko pomorsko raspoređivanje grupa za površinske zadatke i podmornica koje obilaze Guam i Zajednicu sjevernih Marijanskih otoka. I naravno, vidimo ogromnu asimetriju vrlo velike balističke raketne snage koju ima Kina."

Davidson je hitno pozvao zakonodavce da podrže nastavak prodaje oružja Tajvanu i založio se za instaliranje objekta raketne odbrane Aegis Ashore na Guamu.

Sistem od 1,6 milijardi dolara jedan je od glavnih prioriteta petogodišnjeg plana s 27,3 milijarde dolara za Washingtonsku inicijativu za odvraćanje od Pacifika (PDI), napora uspostavljenog u sklopu prošlogodišnjeg Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA).

"Održavanje zamaha iza PDI-a biće ključni fokus ovog odbora dok započinjemo rad na ovogodišnjem NDAA-u", rekao je predsjednik senatskog odbora za oružanu službu Jack Reed.

Američki vojni zvaničnici i zakonodavci, takođe, polažu neke nade u diplomatiju i poboljšane odnose s ključnim saveznicima kako bi se uspješno suprotstavili Kini.

Davidson je rekao da bi novoformirani takozvani "Quad" (četvorokut), koji bi trebao okupiti SAD, Indiju, Japan i Australiju, mogao nagovijestiti napore da se uzvrati Pekingu.

"Prilično me ohrabruje potencijalna snaga organizacije poput 'Quada'", rekao je.

Sekretarica za medije Bijele kuće Jen Psaki rekla je novinarima u utorak da će se čelnici "Quada" sastati virtualno u petak, te da će razgovori biti usmjereni na pandemiju COVID-19, ekonomsku saradnju i klimatske promjene.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."