Desetine miliona glasača kreću prema biračkim mjestima širom zemlje kako bi pomogli u odluci da li zadržati dosadašnjeg predsjednika republikanca Donalda Trumpa kao američkog lidera u naredne četiri godine ili ga smijeniti u korist demokratskog izazivača, bivšeg potpredsjednika Joe Bidena.

• Birališta su otvorena širom Sjedinjenih Država.
• Demokratski kandidat Joe Biden izborni dan počeo je prisustvom crkvenoj službi u državi Delaware. Obići će dva grada u državi Pennsylvania prije nego što se vrati u Delaware na večernje obraćanje.
• Republikanski kandidat Donald Trump se tokom jutra javio uživo u program televizije Fox – rekavši da će se proglasiti pobjednikom ukoliko, kako se izrazio, bude ostvarena pobjeda.
• Tokom posjete Scrantonu, gdje je proveo djetinjstvo, Biden je rekao pristalicama da je jedan od razloga zašto traži predsjedničko mjesto "vraćanje duše državi".
• Biden planira da objavi pobjedu na predsjedničkim izborima ukoliko mediji izvijeste da je osvojio dovoljno elektorskih glasova, javio je Axios – pozivajući se na Bidenove savjetnike
• Zvaničnici zaduženi za izbore u Okrugu Franklin u državi Ohajo – objavili su da su počeli sa korištenjem glasačkih listića zbog problema tehničke prirode u elektronskom sistemu glasanja. Ukazali su da to nije uticalo na mašine za glasanje.
• Američka poštanska služba objavila je da je bilo odlaganja u isporuci glasačkih listića u Michiganu i u dijelovima ključnih država u Sjevernoj Karolini i Pennsylvanijii. Potrebno je da glasački lisitići budu isporučeni do izbornog dana da bi bili prebrojani u Michiganu.
• Organizacija Američki izborni projekat objavila je da 638.000 listića nije stiglo do izbornih zvaničnika u Pennsylvaniji do 2. novembra. Takođe, saopšteno je i da 476.000 listića u Michiganu nije pristiglo do istog datuma.
• Chad Wolf​, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, izjavio je da, kako se izrazio, nema indikacija da se „strani faktor” uspješno umiješao u izborni proces.
• Prvi Amerikanci koji su glasali su stanovnici dva sela u New Hampshireu. U mjestu Dixville Notch svih pet glasova pripalo je Bidenu, u Millsfieldu - rezultat je bio 16 glasova za Trumpa i 5 za Bidena.

Usred nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD-u, više od 99 miliona ljudi već je glasalo ranije - odnosno više od dvije trećine ukupno prebrojanih glasova od gotovo 139 miliona na izborima 2016. godine, kada je Trump neočekivano pretekao demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton da osvoji predsjedavanje Bijelom kućom.

S velikim ranim glasanjem, ukupan broj glasova 2020. godine, prema nekim procjenama, mogao bi doseći američki rekord od 150 miliona ili više. Međutim, budući da zakoni od države do države kontrolišu koliko brzo se mogu izbrojati glasovi odsutnih - tek u utorak naveče ili kasnije u nekim državama - ishod izbora možda neće biti poznat danima, u zavisnosti od toga koliko će utrka biti tijesna.

Predsjednički izbori dolaze nakon oštre i borbene kampanje, u kojoj su i Trump i Biden tvrdili da onaj drugi nije sposoban voditi zemlju i da će je odvesti u propast.

Tokom vikenda napetosti su se pojačale, dok su se hiljade pristalica Trumpove kampanje agresivno okupljale i demonstrirale širom zemlje, u jednom slučaju čak tjerajući autobus Bidenove kampanje s autoceste u Teksasu s karavanom vozila s Trumpovim zastavama, a takođe i povezivanjem saobraćaja na autoputu u New Jerseyu.

Vlasti i trgovci u nekim gradovima, uključujući New York i Washington u blizini Bijele kuće, zaštitili su izloge kako bi spriječili potencijalnu štetu i pljačku u slučaju izbijanja nasilja povezanog s izborima.

Mnogi koji su glasali ranije - od kojih je dvije trećine glasalo putem pošte, dok su ostali glasali lično - rekli su da žele izbjeći da se u utorak nađu licem u lice s drugim ljudima u dugim redovima na biračkim mjestima, dok je u Sjedinjenim Državama posljednjih dana zabilježeno više od 90 000 novih slučajeva koronavirusa.

Između ostalog, mnogi demokrati naveli su da žele biti među prvima koji će glasati protiv Trumpa, i na taj način ga učiniti trećim predsjednikom u posljednje četiri decenije koji je poražen nakon jednog mandata. Mnogi republikanci rekli su da planiraju lično glasati na službeni dan predsjedničkih izbora - prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u novembru - kao što je to uobičajeno decenijama na američkim izborima svake četiri godine.

Glasači biraju između dvojice sedamdesetogodišnjaka, koji su stariji od velike većine od 328 miliona građana u zemlji. Biden će do dana inauguracije 20. januara imati 78 godina, dok Trump ima 74. Ko god pobijedi, biće najstariji američki lider ikad.

Pored toga, glasači biraju svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 od 100 mjesta u Senatu.

U posljednjim danima kampanje, dvojica kandidata razmijenili su provokacije na račun jedan drugog kao da će se potući u školskom dvorištu, ali i druge ozbiljnije napade.

"On nije veliki momak", rekao je Trump za Bidena dok je održavao niz skupova u istočnoj značajnoj državi Pennsylvania. "Lagani šamar, ne biste morali ni zatvoriti šaku."

Biden je imao svoje sjećanje minulih vremena, govoreći o Trumpu: "Kad ste bili u srednjoj školi, zar niste željeli da uradite nešto?".

Trump je tvrdio da Biden ima demenciju koja se "brzo pogoršava", pozivajući se na demokratine verbalne napade tokom kampanje rekavši da se ponovno kandiduje za Senat, gdje je bio u službi 36 godina prije osmogodišnjeg mandata potpredsjednika za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Trump, bivši investitor u nekretnine iz New Yorka i televizijska reality zvijezda, i Biden, stalni akter političke scene u Washingtonu, ne mogu biti više različiti po temperamentu i politikama.

Predsjednik je u posljednjim danima kampanje izbore nazvao "izborom između američkog sna i socijalističke noćne more... Izborom između Trumpovog super oporavka i Bidenove depresije".

Trump je tvrdio da će Biden, ako bude izabran, biti naklonjen prijedlozima progresivnijih demokrata koji se zalažu za vladino preuzimanje američke zdravstvene zaštite i zelenog novog dogovora za kontrolu klimatskih promjena, dok i za jedno i drugo, umjereni Biden kaže da se protivi.

Trump o COVID-19

Trump je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države, koje prema podacima Univerziteta Johns Hopkins imaju vodeći broj smrtnih slučajeva u svijetu - više od 231.000, te 9,2 miliona zaraženih osoba od koronavirusa, "prave zaokret" u rješavanju pandemije uz obećanje da će u roku od nekoliko sedmica imati vakcinu protiv koronavirusa.

"Gledao sam juče Joe Bidena kako govori", rekao je Trump u subotu. "Sve o čemu govori je COVID, COVID. Nema ništa drugo za reći. COVID, COVID".

Biden o COVID-19

Biden je često napadao Trumpovo postupanje s virusom, rugajući mu se što je prije nekoliko mjeseci predlagao da bi se ljudi mogli liječiti unoseći izbjeljivač.

Biden je na jednom skupu rekao: "Milioni ljudi su bez posla, na rubu" zbog pandemije. "Ne mogu vidjeti svjetlo na kraju tunela, a Donald Trump je odustao. Donald Trump je podigao bijelu zastavu, napustio naše porodice i predao se virusu".

Biden je rekao da će odabrati nadu umjesto straha. "Mi biramo jedinstvo umjesto podjele. Nauku nad fikcijom. I da, mi biramo istinu umjesto laži".

"Nije me briga koliko se Donald Trump trudi. Ne postoji ništa - dopustite mi da to ponovim - ne može učiniti ništa da spriječi ljude ove nacije da glasaju u velikom broju i vrate nam demokratiju", rekao je Biden na skupu u Flintu u Michiganu.

Glasanje elektora

Nacionalne ankete sedmicama pokazuju kako Biden vodi ispred Trumpa na nacionalnoj razini za oko 7 ili 8 postotnih bodova, ali samo za otprilike upola te razlike ili manje u ključnim državama koje će vjerojatno odrediti ishod.

Sjedinjene države koriste indirektan oblik demokratije, a ne nacionalno glasanje, kako bi delegirale lidere. O ishodu se efektivno odlučuje na državnim izborima u svakoj od 50 država i glavnom gradu Washingtonu, D.C.

Pobjedniku je potrebno 270 od 538 članova Izbornog kolegija. U svim, osim u dvije države, Trump ili Biden osvojiće sve elektore svake države pojedinačno sa tamošnjim narodnim glasovima, uključujući i najviše naseljene države koje imaju najviše elektora.

Dvije slabo naseljene države - Maine na sjeveroistoku s četiri elektorska glasa i Nebraska na srednjem zapadu s pet - svoje elektorske glasove dodjeljuje na osnovu pojedinačnih kongresnih distrikta i na osnovu glasanja u cijeloj državi, što bi mogao biti faktor u ekstremno tijesnim izborima.

FiveThirtyEight.com, koji prikuplja rezultate anketa, ističe da je njegovih 40.000 simulacija pokazalo da Biden osvaja predsjedničku poziciju i to u 89 od 100 slučajeva.

Ali politička web stranica upozorava da Trump zadržava šansu da ponovo prevlada na Izbornom kolegijumu, kao što je to učinio 2016. godine, tijesnim pobjedama u nekoliko vrlo značajnih država, uključujući Michigan, Wisconsin i Pennsylvaniju, čak i osvajanjem svih njihovih elektorskih glasova, kako se očekuje ponovno gubi narodne glasove kao i prije četiri godine.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."

"Sutra - tarife od 25 posto Kanadi i 25 odsto Meksiku. I to je početak", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Poručio je da je cilj carina da se dva američka susjeda primoraju da intenziviraju borbu protiv trgovine fentanilom koji se unosi u SAD.

Trump je prvobitno najavio carine Meksiku i Kanadi u februaru, ali ih je odložio za mjesec dana nakon što su obje zemlje pristale na ustupke.

Međutim, u ponedjeljak je istakao da "nema prostora za Meksiko ili Kanadu" da izbjegnu velike nove tarife.

Vrijednost berzanskih indeksa na američkom tržištu naglo ja pala poslije Trumpovih komentara.

Američki predsjednik je također rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

Meksiko i Kanada najavili su da će odgovoriti na američke carine.

Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.

Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike

Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”

Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.

„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.

Rad na razvoju nauke u BiH

Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).

„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.

Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.

„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.

Od izbjeglištva do velike podrške mentora

Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.

„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”

Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.

Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.

„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.

Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.

„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.

Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.

Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”

Odliv mozgova ili prilika?

Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.

„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”

Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.