Napad vjerovatno neće poremetiti zalihe i cijene benzina, osim ako ne dođe do dužeg zatvaranja naftovoda.

Mrežom naftovoda kompanije Colonial, nafti derivati iz američkih rafinerija u Meksičkom zalivu stiže do istočnih i južnih američkih država. Kompanija obavlja transport 2,5 miliona barela benzina, dizela, goriva za mlazne avione i druge derivate kroz 5.500 milja (8.850 kilometara) naftovoda.

Colonial Pipeline transportuje 45% zaliha goriva na istočnoj američkoj obali. Kako je saopšteno, kompanija je zatvorila sisteme u petak, nakon što je saznala za napad.

Još se ne zna kako je tačno izgledao napad, ko ga je izvršio i šta je bio motiv. Portparolka Colonial Pipeline nije odgovorila na pitanje da li je kompanija dobila zahjtev da plati otkup hakerima, što je obično motiv cyber kriminalaca.

Međutim, dva izvora agencije Reuters iz industrije za cyber bezbjednost navela su da je prilikom napada korišten zloćudni virus koji zaključava sisteme, a hakeri tada traže od kompanije otkup da bi povratila pristup svojim sistemima.

Colonial je angažovao firmu za cyber bezbjednost da istraži napad i kontaktirao federalne agencije. Kompanija nije objavila više detalja niti koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

"Činjenica da je taj napad kompromitovao sisteme koji kontrolišu infrastrukturu naftovoda znači dvije stvari - ili je napad bio izuzetno sofisticiran ili sistemi nisu bili dobro obezbjeđeni", izjavio je Mike Chapple​, profesor na Mendoza koledžu za biznis pri Univerzitetu Notre Dam, a koji je ranije radio za američku Nacionalnu bezbjednosnu agenciju (NSA).

"Zatvaranje gasovoda šalje poruku da su ključni elementi naše nacionalne infrastrukture i dalje ranjivi i podložni cyber napadima", dodao je.

Cijene dionica benzina i dizela su u petak porasle više od cijena sirove nafte. Dugoročni efekti će zavisiti od toga koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

Colonial je za vrijeme uragana Harvey, koji je pogodio obalu Meksičkog zaliva 2017. godine, zatvorila svoje gasovode i naftovode, što je dovelo do smanjenih zaliha i rasta cijene benzina u SAD, jer su mnoge rafinerije u zalivu morale da se zatvore. Cijene benzina u regionu Meksičkog zaliva dostigle su najviši nivo u pet godina, a cijene dizela bile najviše u četiri godine.

Šestočasovni sastanak u Istanbulu prošlog četvrtka, na kojem su delegacije radile na pokušaju da povrate normalno funkcionisanje ambasada, bio je posljednji znak otopljavanja odnosa SAD i Rusije.

Predsjednik SAD Donald Trump promijenio je politiku o ratu u Ukrajini, otvarajući bilateralne razgovore s Moskvom i pauzirajući vojnu pomoć Kijevu poslije sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući prošle nedjelje.

Moskva i Washington su imali niz diplomatskih sukoba oko osoblja i imovine ambasada posljednjih godina.

Rusija nema ambasadora u Washingtonu od prošlog oktobra kada je prethodni ambasador Anatolij Antonov otišao s te funkcije.

Darčijev (64) je dva puta dugo bio u ruskoj ambasadi u Washingtonu i bio je ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.