"SAD će ispuniti ambiciozni cilj da do 2030. za najviše 52 posto smanje emisiju štetnih gasova, u odnosu na 2005. godinu. Pokazaćemo svijetu da se Amerika nije samo vratila, već da postaje primjer koji će drugi slijediti. Znam da nije bilo tako, ali moja administracija radi prekovremeno kako bi ispunila obećanja koja smo dali u vezi sa klimom, da ne ostanu samo na riječima", kazao je Biden na samitu COP26.

A ti novi ciljevi proizilaze iz ranijih dogovora: plana za adaptaciju i pozidanje svijesti o klimatskim promjenama u koji je planirano da se uloži 3 milijarde dolara, najavljenih izmjena zakona koje bi trebalo da podrže američku infrastrukturu i istovremeno smanje emisiju štetnih gasova do 2030.

POGLEDAJTE JOŠ:

Lideri na samitu u Glasgowu upozorili na pogubne posljedice klimatskih promjena

Prijedlozi zakona su u već mjesecima u Kongresu i čekaju na usvajanje, jer demokrate ne mogu međusobno da se dogovore.

SAD pod vodstvom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa nisu ispunile obećanja u domenu borbe protiv klimatskih promjena jer je Trump povukao SAD iz Pariskog sporazuma. Biden se pridružio sporazumu prvog dana na dužnosti.

Ipak, Bidenovi kritičari primjećuju da su se SAD manje od drugih razvijenih zemalja obavezale na borbu protiv klimatskih promjena.

Predsjednik SAD je rekao da je razočaran time što Kina i Rusija tek treba da izađu sa svojim planovima smanjenja emisije štetnih gasova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne prisustvuje samitu COP26 u Glasgowu. Njegova vlada je u ponedjeljak usvojila strategiju borbe protiv klimatskih promjena kojom se predviđa da se do 2060. prestane sa upotrebom uglja.

Kina, najveći svjetski emiter ugljen dioksida, objavila je ranije da nema nove ciljeve u smanjenju emisije štetnih gasova. Vrhunac emisije ugljen dioksida je planiran oko 2030. godine, a potom da se potpuno ukine do 2060.

Kineski predsjednik Xi Jinping, čija je pisana izjava pročitana na samitu COP26, pozvao je razvijene zemlje da i same urade više i podrže zemlje u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.

Ovogodišnji samit UN o klimatskim promjenama naslanja se na samit u Parizu na kojem se 196 zemalja obavezalo da će raditi na ograničavanju zagrijavanja planeta za maksimalnih 1,5 stepeni Celzijusa.

Generalni sekretar UN Antonio Guterres rekao je da svijet ne može da čeka.

"Šest godina od Pariskog sporazuma su bile najtoplije ikada. Naša zavisnost od fosilnih goriva dovodi nas do ivice. Imamo težak izbor: Ili ćemo to zaustaviti, ili će to zaustaviti nas", rekao je on.

POGLEDAJTE JOŠ:

Do 2030. prestati sa sječom šuma - dogovor lidera u Glasgowu

Ipak, tenzije SAD i Kine mogu da dovedu do usporavanja u realizaciji ciljeva. To negira Bidenov savjetnik za naciolnalnu bezbjednost Jake Sullivan.

"Na svakoj strani je da ispuni svoja obećanja. I ništa u odnosima SAD i Kine ne sprječava Peking da uradi ono što je obećao", kaže on.

Ali, direktor Instituta Quincy u Washingtonu Sarang Shidore​ kaže da su očekivanja od samita COP26 niska iz dva razloga.

"Jedan su tenzije SAD i Kine koje su pooštrene tokom Bidenovog mandata, a to odvlači pažnju od saradnje u borbi protiv klimatskih promjena. Također, bogate zemlje koje obećavaju mnogo, ne mogu obećanja da ispune same", rekla je Shidore.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je američka strana dala zeleno svjetlo za imenovanje Aleksandra Darčijeva za ambasadora, na sastanku zvaničnika dvije zemlje u Turskoj u četvrtak, prenosi agencija Reuters.

Obje strane su prethodno saopštile da su se na razgovorima u Istanbulu saglasile da rješavaju sporove koji utiču na rad ambasada i konzulata dvije zemlje. Rusija je navela da je takođe sugerisala obnovu direktnih avio veza, prekinutih na početku rata.

Darčijev je karijerni diplomata koji je dva puta služio u ruskoj ambasadi u Washingtonu, i bio ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

John Sullivan, bivši američki ambasador u Rusiji, naveo je u svojim memoarima "Ponoć u Moskvi" ( Midnight in Moscow), da je Darčijev jednom bio veoma ljut na njega zbog izjava tadašnjeg američkog predsjednika Joe Bidena koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina 2022. godine nazvao ratnim zločincem.

"Dok sam govorio, Darčijev se zacrvenio u licu. Pustio me je da govorim, ali je bio vidljivo bijesan. Kada sam završio, počeo je da viče na mene, koristeći uvrede, da ne treba da dolazim u ministarstvo sa tako neprijateljskim stavom", napisao je Sullivan.

Sullivan, koji je odbio da za Reuters dodatno komentariše taj događaj, rekao je da su njegove američke kolege iz ambasade mislile da će Darčijev da "ga udari" kada je ustao iz stolice.

Reuters je preko ruskog ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar Darčijeva.

Ruski diplomata, trenutno direktor Direktorata za Sjevernu Ameriku, uskoro kreće za Washington, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova. Moskva nije imala ambasadora u Americi od oktobra, kada je poslednji ambasador napustio položaj.

Iako se pregovori između Indije i EU odugovlače godinama, analitičari kažu da je hitnije zaključiti pakt jer prijetnja carinama od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa potiče mnoge zemlje da pojačaju napore za povećanje pristupa tržištima izvan SAD-a.

Von der Leyen je u New Delhi došla zajedno sa liderima zemalja EU. Nakon razgovora s indijskim premijerom, ona je Indiju nazvala "prijateljem istomišljenikom" i rekla da smo "zadužili naše timove da nadograde ovaj zamah" kako bi finalizirali pakt o slobodnoj trgovini.

Obje strane su također razgovarale o podizanju svog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva. Modi je rekao da su pripremili "nacrt saradnje" u oblastima kao što su trgovina, tehnologija, investicije i sigurnost.

Prije sastanka s Modijem, von der Leyen je rekla da EU i Indija "imaju potencijal da budu jedno od definirajućih partnerstava ovog stoljeća" i da je vrijeme da svoje strateško partnerstvo podignu na "sljedeći nivo".

Promjene u geopolitici tjeraju zemlje na diversifikaciju partnerstava, kažu analitičari.

"Za Indiju, koja se bori da se izbori sa turbulencijama koje je izazvao Trump, Evropa se pojavljuje kao vrijedan partner", napisao je politički analitičar C. Raja Mohan u novinama The Indian Express. “Iako ni jedna ni druga ne mogu priuštiti da se povuku iz SAD-a, i Indija i Evropa moraju učiniti više da ojačaju svoje veze kao odgovor na Trumpovu nepredvidivu politiku.”

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Indije "bio bi najveći sporazum ove vrste bilo gdje u svijetu", rekla je von der Leyen. “Vrijeme je da budemo pragmatični i ambiciozni i da svoje prioritete uskladimo s današnjom stvarnošću.”

Trump je rekao da će uvesti carinu od 25 posto na uvoz iz Evropske unije. Njegovi planovi za recipročne carine također će pogoditi indijski izvoz u SAD.

EU je najveći trgovinski partner Indije u robi - bilateralna trgovina iznosila je više od 130 milijardi dolara u periodu 2023-24.

Pregovori između Indije i EU počeli su prije nekoliko godina, ali su bili u zastoju osam godina prije nego što su nastavljeni 2021.

Glavne tačke zapreka bile su nevoljkost Nju Delhija da snizi carine na ključni evropski uvoz u Indiju, kao što su automobili, viski i vino, dok je EU oklijevala da prizna zahtjev New Delhija da ublaži vizne granice za indijske profesionalce.

Indija također želi veći pristup EU za jeftinije lijekove i hemikalije.

Indija, peta najveća svjetska ekonomija s velikom srednjom klasom, smatra se atraktivnim tržištem, ali ima visoke protekcionističke barijere.

Ranije ove sedmice, Indija i Velika Britanija također su nastavili trgovinske pregovore tokom posjete britanskog poslovnog i trgovinskog sekretara Jonathana Reynoldsa Nju Delhiju. Indijski ministar trgovine Pijuš Gojal rekao je da obje zemlje imaju za cilj da udvostruče bilateralnu trgovinu za jednu deceniju. Reynolds je rekao da je postizanje trgovinskog sporazuma "glavni prioritet" njegove vlade.

Trgovinski analitičari kažu da postoji "osjećaj hitnosti" za sklapanje trgovinskih paktova.

“Čini se da postoji stvarna namjera dijela Indije i drugih partnerskih zemalja da nešto urade ovoga puta. Tajming je važan – prijetnja carinama od strane predsjednika Trumpa može uzrokovati poremećaje u trgovini. Dakle, mislim da zemlje žele zaključiti ugovore prije nego što se globalno raspoloženje promijeni iz relativno otvorenog u više protekcionističko”, kaže trgovinski analitičar Biswajit Dhar iz New Delhija.

Dok je Indija u prošlosti postigla spor napredak u sklapanju paktova o slobodnoj trgovini, sada pojačava napore za sklapanje sporazuma usred straha da bi potencijalne promjene u globalnoj trgovini mogle predstavljati izazov za postizanje cilja premijera Modija o povećanju izvoza na 1 bilion dolara do 2030. godine.

“Trgovačke neizvjesnosti koje oslobađaju Trumpove carine natjerat će indijsku vladu da pažljivije razmotri nivoe zaštite u zemlji. To više ne može sebi priuštiti”, rekao je Dhar.

“Svaka veća zemlja je zainteresirana za veliko indijsko tržište, ali se žali na visoke carine.”

Federalni radnici koji nisu otpušteni rekli su da su popodnevni otkazi uključivali meteorologe koji rade ključne lokalne prognoze u uredima Nacionalne meteorološke službe širom zemlje.

Činilo se da se rezovi u NOAA dešavaju u dvije runde, jednom od 500 i jednom od 800, rekao je Craig McLean, bivši glavni naučnik NOAA-e koji je rekao da je informacije dobio od nekoga ko zna iz prve ruke. To je oko 10% NOAA radne snage.

Prvi krug rezova bili su zaposleni na probnom radu, rekao je McLean. U Nacionalnoj meteorološkoj službi ima oko 375 radnika na probnom radu — gdje se obavljaju svakodnevne prognoze i upozorenja na opasnost.

Otpuštanja su uslijedila usljed napora milijardera Elona Muska i njegovog odjela za vladinu efikasnost da smanje federalnu radnu snagu koju je predsjednik Donald Trump nazvao nadutom i neurednom. Hiljade radnika na probnom radu širom vlade već je otpušteno.

Zastupnica Grace Meng, D-N.Y., objavila je izjavu u kojoj kaže: „Danas su stotine zaposlenih u Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), uključujući meteorološke prognoze u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS), dobile otkaze bez dobrog razloga. Ovo je nesavjesno.”

Meng je dodala: “Ovo su posvećeni, vrijedni Amerikanci čiji napori pomažu u spašavanju života i imovine od razornih posljedica prirodnih katastrofa širom zemlje. Ova akcija će samo ugroziti živote Amerikanaca u budućnosti.”

Zastupnik Jared Huffman, kalifornijski demokrata koji je rangirani član manjine u Komitetu za prirodne resurse Predstavničkog doma, također je rekao da su "stotine naučnika i stručnjaka iz NOAA" otpuštene.

Daniel Swain, klimatski znanstvenik na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu, rekao je na društvenim mrežama da su otpuštanja radnih mjesta “spektakularno kratkovidna i da će na kraju zadati veliku samonanesenu ranu javnoj sigurnosti Amerikanaca i otpornosti američke ekonomije na vremenske i klimatske katastrofe”.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić i snimatelj Dženat Dreković napadnuti su u četvrtak poslijepodne u Brčkom dok su snimali kadrove za novu priču.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.