Najnovije
Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?
Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.
Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.
Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.
Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".
Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.
Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.
Kompleksan proces
Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).
Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.
Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.
Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.
Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.
"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.
"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."
Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.
Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.
Potencijalne pravne bitke
"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.
Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.
U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.
U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.
Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.
Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu
Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.
Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.
I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.
Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.
Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.
Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.
"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".
See all News Updates of the Day
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
Tužilaštvo BiH o slučaju Nešić: Predmet formiran prije pet godina, pričinjena višemilionska šteta preduzeću
Predmet protiv Nenada Nešića, ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), koji je uhapšen 26. decembra, u zajedničkoj akciji Tužilaštva BiH i MUP-a Republike Srpske (RS), je formiran 2019. godine.
Radi se o krivičnom djelu visoke korupcije i pranja novca.
Ovo je rečeno na konferenciji za novinare na kojoj su glavni tužilac BiH Milanko Kajganić i šef Odjeljenja za organizovani kriminal Mladen Furtula iznijeli detalje istrage protiv Nešića.
Osim Nešića, uhapšen je i Milan Dakić, direktor Javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH, Miloša Lučića, i još četiri osobe.
Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili krivična djela: udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita.
Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.
"Mi smo tokom tog perioda provodili određene posebne istražne radnje zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Tokom posebnih istražnih radnji prikupili smo dokaze koji su potvrdili osnovanu sumnju u odnosu na lica koja su lišena slobode", kazao je Kajganić.
Dodao je i da je preduzeću "Putevi RS" načinjena višemilionska šteta, a da će konačna šteta biti poznata nakon što bude u cjelosti okončana i istraga u ovom predmetu.
Državni glavni tužilac Kajganić je naglasio da su krivična djela počinjena na teritoriji oba bh. entiteta.
Kazao je i da sigurnosne provjere koje se vrše prilikom imenovanja osoba na najznačajnije funkcije, treba da dožive korjenite promjene.
"Moraju se provjeriti sve informacije kada se ova lica postavljaju na funkcije. Samo tako možemo spriječiti krivična djela", kaže Kajganić.
Osumnjičeni su petak ujutro predati Tužilaštvu BiH, a Kajganić nije želio govoriti o detaljima predmeta, dodajući da će javnost biti upoznata o tome u narednom periodu.
Nije rečeno ni kada će biti održano ročište za određivanje pritvora osumnjičenima.
Taj prijedlog mora podnijeti Tužilaštvo BiH u roku od 24 sata.
Preživjeli u padu aviona Azerbejdžan Airlinesa dijele potresne priče
Dva putnika aviona Azerbejdžan Airlinesa koji se srušio u Kazahstanu rekli su Reutersu da su čuli najmanje jedan glasan prasak dok se približavao svom prvobitnom odredištu Grozni u južnoj Rusiji.
Let J2-8243 srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu nakon skretanja s područja južne Rusije gdje je Moskva više puta koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih dronova. Najmanje 38 ljudi je poginulo, dok je 29 preživjelo.
"Nakon praska... Mislio sam da će se avion raspasti", rekao je za Reuters iz bolnice Subhonkul Rakhimov, jedan od putnika.
Rekao je da je počeo da čita molitve i da se priprema za kraj nakon što je čuo prasak.
"Bilo je očigledno da je avion na neki način oštećen", rekao je on. "Kao da je bio pijan - više nije isti avion."
Druga putnica u avionu rekla je Reutersu da je čula i glasan prasak.
"Bila sam veoma uplašena", rekla je Vafa Šabanova i dodala da je došlo i do drugog praska.
Tada joj je stjuardesa rekla da se preseli u zadnji dio aviona. Oba putnika su izjavila da se činilo da postoji problem sa nivoom kiseonika u kabini nakon praska.
Azerbejdžan Airliness obustavio je u petak niz letova za ruske gradove i saopštio da smatra da je nesreću izazvalo ono što je nazvao "fizičkim i tehničkim spoljnim smetnjama".
Četiri izvora koji poznaju preliminarne nalaze azerbejdžanske istrage o katastrofi rekli su Reutersu u četvrtak da ju je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila.
Rusija je rekla da je važno sačekati da zvanična istraga završi svoj posao kako bi se shvatilo šta se dogodilo.
Embraer (EMBR3.SA) je odletio iz glavnog grada Azerbejdžana Bakua do Groznog, u ruskoj južnoj Čečeniji, prije nego što je skrenuo stotinama kilometara preko Kaspijskog mora.
Srušio se na suprotnoj obali Kaspijskog mora nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Ruska agencija za nadzor avijacije saopštila je u petak da je avion odlučio da se preusmjeri sa svog prvobitnog odredišta u Čečeniji usred guste magle i lokalnog upozorenja zbog ukrajinskih dronova.
Rosaviatsia je rekla da su kapetanu ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odabrao kazahstanski Aktau. Kažu e da će pružiti sveobuhvatnu podršku kazahstanskim i azerbejdžanskim istragama koje se bave nesrećom.
Upitan o izvještajima da je ruska protivvazdušna odbrana greškom oborila letjelicu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da nema šta da doda i da ne želi da daje bilo kakve procjene dok zvanična istraga ne donese svoje zaključke.
Japan traži bolje veze s Kinom uoči drugog Trumpovog mandata
Japan i Kina nastoje poboljšati odnose uoči povratka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali analitičari kažu da će agresivne vojne aktivnosti Pekinga širom indo-pacifičke regije otežati stranama da smanje dugotrajne tenzije.
"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.
"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”
Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.
Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.
Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.
Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.
"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.
On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.
"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.
Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.
"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.
Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.
Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog
Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.
"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.
Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.
"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.
Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.
"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.
"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.
