Najnovije
Današnja demokratija nije ono što su bogati „osnivači nacije” zamišljali
Osnivači Sjedinjenih Država bili su među najbogatijim ljudima u kolonijama, kada su napisali i potpisali američki Ustav, u očekivanju da će ljudi slični njima nastaviti da vode mladu naciju.
„To nikada nije zamišljeno kao vrsta direktne demokratije gdje bi svi Amerikanci mogli da glasaju o svim pitanjima”, podsjeća Andrew Wehrman, profesor historije na Univerzitetu centralnog Michigana. „Samo glasanje, mislili su, treba da bude rezervisano za bogate i obrazovane ljude, ali svakako nisu željeli da ograniče druge oblike učešća u političkom životu.”
Oci nacije su očekivali da će obični ljudi, oni siromašni i neobrazovani, učestvovati u politici indirektno, kroz svoje lokalne vlade, sastanke u gradskim skupštinama i kroz protestne akcije kao što je bojkot.
Neke od osnivača posebno su brinuli populizam i vladavina mase.
„To su bili ljudi koji su mislili da je demokratija 'prljava riječ'. Čak je i John Adams izgovarao takve stvari, nije želio da siromašni ljudi glasaju, nije želio da glasaju žene”, podsjeća profesor Wehrman.
Brus Kuklick, počasni profesor američke historije na Univerzitetu Pennsylvanije, kaže da su autori Ustava imali veoma drugačiju ideju demokratije nego što je imaju današnji Amerikanci.
„Osnivači nisu željeli ovakvu vrstu demokratije”, ističe on. „Ustav je napisan tako da su prava na državljanstvo veoma, veoma ograničena. Brinula ih je demokratija... bila je to loša forma vlade jer kada dozvolite svima da učestvuju, velika je mogućnost da ćete izabrati demagoga. Moguće je da na vlast dođu ljudi koji se dodvoravaju masama. Ta ideja je davno nestala.”
Wehrman ističe da su se autori Ustava postarali da samo jedan dio jedne grane vlasti - Predstavnički dom - biraju direktno građani. Elektorski koledž bira predsjednika, koji pak bira članove Vrhovnog suda, a senatore su prvobitno birale državne skupštine.
„To je još jedan pokušaj da se umanji direktno učešće velike grupe ljudi u političkom procesu”, kaže Kuklick. „Zato su u Ustav ugradili toliko drugih ograničenja, da bi zapušili njegove potencijalne šupljine, koje bi dovele do toga da preveliki broj neobrazovanih i siromašnih ljudi dobije pravo glasa.”
Tek nakon što je 1913. godine ratifikovan 17. amandman američkog Ustava, senatori su počeli da se biraju direktnim glasovima.
“Očigledno, Ustav je tako napisan da bi se smanjili nek potezi koje su preduzele državne skupštine. Ljudi poput Jamesa Madisona i Alexandera Hamiltona mislili su da su državne skupštine i birači u nekim državama otišli predaleko, da previše ljudi učestvuje u politici, previše ljudi glasa.”
Na primjer, New Jersey je pravo glasa dao stanovnicima koji su mogli da dostignu određeni nivo vlasništva nad imovinom. To je uključivalo žene i Afroamerikance koji su mogli da glasaju od 1776. do 1807. kada je država ograničila pravo glasa na bijele muškarce.
“Oni (oci nacije) su mislili da, ukoliko je u državnim skupštinama bilo suviše glasova, da su te države postajale suviše radikalne i podređene interesima običnog čovjeka, umjesto da budu više rezervisane i prilagođene bogatim, obrazovanim ljudima orijentisanim na biznis", primjećuje Wehrman.
Šta bi, onda, ljudi kao što su Alexander Hamilton, John Admas i drugi pisci Ustava mislili o današnjoj Americi?
“Mislim da bi svi bili oduševljeni što se jedan opšti okvir koji su stvorili i dalje sprovodi”, smatra Wehrman.
A možda bi, čak, bili otvoreni prema promjenama. Na kraju krajeva, oni jesu osmislili proces izmjena, odnosno amandmana na Ustav. Čak su i sami iskoristili proces, ratifikacijom 12. amandmana 1804. godine, koji je uspostavio odvojeno glasanje u Elektorskom koledžu za predsjednika i potpredsjednika. Tom izmjenom je spriječeno da politički protivnici iz suprotstavljenih partija služe kao predsjednik i potpredsjednik.
Pa opet, kaže Kuklick, oci nacije bi se prema današnjim standardima smatrali reakcionarima.
„Oni nisu željeli da se dogodi to što se dogodilo”, kaže Kuklick. „I jedna od nevjerovatnijih transformacija SAD u 19. vijeku je bila što smo od te vrlo ograničene ideje učešća naroda u vlasti došli do onoga što ljudi danas potpuno prihvataju i vide kao demokratiju."
A iako demokratija na djelu danas možda nije tačno ono što su osnivači zamišljali, novac i moć i dalje imaju vitalnu ulogu u američkoj politici. Imajući u vidu da je velika većina američkih porodica potekla iz bogatih porodica ili bila bogata prije dolaska na položaj, cilj osnivača da se sačuva istaknuto mjesto u vladi za bogate je - ostvaren.
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
