"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."

Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.

Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.

"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.

"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."

Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.

Kongresni lov na vještice

Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.

Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.

U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.

Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.

"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."

Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.

Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.

"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."

Potrebna je dalja istraga

Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.

Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.

Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.

"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."

A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.

"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.

"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."

Šta 6. januar govori o Americi

Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.

"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."

Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.

"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."

Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.

"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."

Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.

"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."

Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.

"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."

Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.

"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić i snimatelj Dženat Dreković napadnuti su u četvrtak poslijepodne u Brčkom dok su snimali kadrove za novu priču.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.

WASHINGTON — 

"Je li zlato tamo?"

“Zapravo idemo u Fort Knox da vidimo da li je zlato tamo, jer je možda neko ukrao zlato. Tone zlata”, rekao je Trump u ponedeljak.

Njegov zahtjev za revizijom naširoko odjekuje, a javne ličnosti poput njegovih saradnika Elona Muska i republikanskog senatora Rand Paula iz Kentuckyja pridružile su se horu posljednjih sedmica.

„Ko potvrđuje da zlato nije ukradeno iz Fort Noksa?“ Musk je objavio na X 17. februara. “Možda je tu, možda nije. To zlato je u vlasništvu američke javnosti! Želimo znati da li je još uvijek tu.”

Optužba nije nova. Ipak, uprkos uvjeravanjima ministra financija Scotta Bessenta o prisutnosti zlata i godišnjim revizijama, sumnje ostaju, što dovodi do kontinuiranih spekulacija o stanju blaga u Fort Knoxu.

Evo šta trebate znati o Fort Knoxu i najnovijoj debati o njegovim nalazištima zlata.

Šta je Fort Knox?

Skladište poluga u Sjedinjenim Američkim Državama, koje se često naziva Fort Knox, je ultra-sigurni trezor u vojnoj instalaciji iz doba Prvog svjetskog rata 56 kilometara južno od najvećeg grada Kentuckyja, Louisvillea.

Nazvan po Henryju Knoxu, prvom američkom vojnom sekretaru, Camp Knox je osnovan 1918. prije nego što je postao stalna vojna baza, preimenovan u Fort Knox 1930-ih.

Skladište je izgrađeno 1936. za pohranu vladinih rastućih zlatnih rezervi koje su podržavale američku valutu.

Godine 1937. Fort Knox je primio svoju prvu pošiljku zlata preko američke pošte, a do 1941. držao je nevjerojatnih 649,6 miliona unci zlata - četiri puta više od sadašnjeg fonda.

Ali Fort Knox nije bio tu samo zbog zlata. Tokom Drugog svjetskog rata čuvao je američke osnivačke dokumente - Deklaraciju o nezavisnosti, Ustav i Povelju o pravima - i vrijedne predmete drugih vlada, kao što je kopija Magna Carte, engleske povelje o slobodama iz 13. stoljeća.

Koliko zlata ima danas?

Prema kovnici SAD-a, u depozitoriju se danas nalazi 147,3 miliona unci zlata, ili 5.000 tona. To je polovina rezervi američkog trezora, dok je ostatak pohranjen u drugim sigurnim objektima širom zemlje.

Standardna zlatna poluga koja se čuva u Fort Knoxu teška je oko 12,4 kilograma.

Knjigovodstvena vrijednost zlata utvrđena je 1970-ih na 42,22 dolara po unci. Po današnjim cijenama vrijedi 428 milijardi dolara, prema mining.com.

Šta se zna o sigurnosti trezora?

Legendarno obezbeđenje Fort Knoksa inspirisalo je frazu „bezbjedno kao Fort Noks“. Sagrađeno od 16.000 kubnih stopa granita, 4.200 kubnih metara betona, 750 tona armaturnog čelika i 670 tona konstrukcijskog čelika, zgrada skladišta je ogromna tvrđava.

Unutrašnjost, dvospratni svod ima čelične zidove debljine preko metra, ojačane betonom. Vrata trezora — otporna na eksploziju, bušenje i vatru — teška su više od 20 tona i potrebno im je 14 okreta da se otvore. Nijedna osoba ne zna proceduru za otvaranje, napisao je bivši direktor kovnice Philip Diehl u članku CoinWeek-a iz 2023.

Čuva ga policija kovnice Sjedinjenih Država i velika vojna snaga u Fort Knoxu, objekat je gotovo neprobojan. Žica i minska polja dodaju dodatne slojeve zaštite, kaže Diehl.

Je li dozvoljen pristup posjetiocima?

Kovnica SAD-a naziva depozitar "povjerljivim objektom", sa strogom politikom "bez posjetitelja, bez izuzetaka". Čak je i bivšim predsjednicima zabranjeno da dolaze.

Ali 1974. je napravio izuzetak, otvorivši trezore grupi novinara i članova Kongresa.

Istorijska posjeta, snimljena kamerom i kasnije prenošena na televiziji, nastala je kao odgovor na glasine da su velike količine zlata misteriozno nestale.

Četiri decenije kasnije, bivši ministar finansija Steve Mnuchin predvodio je delegaciju političara iz Kentakija da razgleda trezore 2017.

"Drago mi je da je zlato sigurno!" Mnuchin je tvitovao nakon posjete.

Prije ovih rijetkih posjeta, predsednik Frenklin D. Ruzvelt bio je jedini autsajder koji je ušao u trezore, navodi Kovnica novca.

Sada raste pritisak za novu javnu reviziju. Konzervativni radijski voditelj Glenn Beck nedavno je pisao Trumpu, tražeći da dovede snimateljsku ekipu u Fort Knox "kako bi dokumentirali i provjerili prisustvo američkih zlatnih rezervi".

Iako malo ko sumnja u prisustvo zlata, neki stručnjaci iz industrije vjeruju da bi otvaranje vrata trezora za javnost moglo okončati kontroverzu.

"Potpuna, nezavisna revizija - potencijalno čak i verifikacija uživo - odagnala bi sumnje i ojačala povjerenje u američke finansijske institucije", napisao je mining.com u komentaru.

SAN FRANCISCO — 

Američki okružni sudija William Alsup naredio je Uredu za upravljanje osobljem da obavijesti određene savezne agencije da nema ovlaštenja da naredi otpuštanje radnika na probnom radu, uključujući i Ministarstvo odbrane.

„OPM nema nikakva ovlaštenja, ni po jednom statutu u istoriji univerzuma, da zapošljava ili otpušta zaposlene osim svojih, rekao je Alsup.

Žalba koju je podnijelo pet sindikata i pet neprofitnih organizacija jedna je od više tužbi koje odbijaju napore administracije da smanji radnu snagu koju je Trump nazvao napuhanom i neurednom.

Hiljade uposlenika na probnom radu već je otpušteno, a njegova administracija sada cilja na karijerne službenike sa zaštitom državne službe.

Advokati vlade se slažu da kancelarija nema ovlaštenja da zapošljava ili otpušta zaposlene u drugim agencijama.

Međutim, rekli su da je Ured za upravljanje kadrovima zatražio od agencija da preispitaju i utvrde da li su zaposleni na probnom radu sposobni za nastavak zaposlenja. Takođe su rekli da zaposlenima na probnom radu nije zagarantovano zaposlenje i da treba da se zapošljavaju samo oni sa najvišim učinkom i ključni za misiju.

"Mislim da tužitelji spajaju zahtjev OPM-a sa nalogom OPM-a", rekla je Kelsey Helland, pomoćnica američkog tužioca na sudu u četvrtak.

Advokati koalicije pozdravili su naredbu, iako to ne znači da će otpušteni zaposleni automatski biti ponovo primljeni ili da neće biti budućih otpuštanja.

"Ono što to praktično znači da bi agencije savezne vlade trebale čuti upozorenje suda da je ta naredba nezakonita", rekla je Danielle Leonard, advokat koalicije, nakon saslušanja.

"Ova presuda sudije Alsupa važna je početna pobjeda patriotskih Amerikanaca širom ove zemlje koji su nezakonito otpušteni s posla od strane agencije koja nije imala ovlaštenja za to", rekao je Everett Kelley, nacionalni predsjednik Američke federacije državnih službenika. "Ovo su obični radnici koji su se pridružili saveznoj vladi kako bi napravili razliku u svojim zajednicama, da bi iznenada bili otpušteni zbog prezira ove administracije prema federalnim zaposlenima i želje da privatizuje njihov rad."

E-mailovi za komentare Uredu za upravljanje kadrovima i američkom Ministarstvu pravde nisu odmah vraćeni u četvrtak.

Alsup je naredio kadrovskoj kancelariji da obavijesti ograničen broj federalnih agencija koje zastupa pet neprofitnih organizacija koje su tužitelji u tužbi, a koje uključuju veterane, parkove, mala preduzeća i odbranu. Činilo se da ga je posebno uznemirilo otpuštanje koje se očekuje u Ministarstvu odbrane.

On je takođe naredio vršiocu dužnosti šefa kancelarije za osoblje, Čarlsu Ezelu, da svjedoči na sudu o prirodi telefonskog poziva od 13. februara u kojem je šefovima agencija rečeno da otpuste zaposlene na probnom radu.

Zaposleni na probnom radu kažu da su primili šablonski e-mail.

Procjenjuje se da postoji oko 200.000 radnika na probnom radu — uglavnom zaposlenika koji imaju manje od godinu dana na poslu — u saveznim agencijama. Oko 15.000 je zaposleno u Kaliforniji, pružajući usluge u rasponu od prevencije požara do njege veterana, navodi se u žalbi.

Elon Musk je vodio čistku kroz novostvoreno Odjeljenje za vladinu efikasnost, uzburkavši radnu snagu zahtjevima, uključujući subotnji e-mail poslat preko ureda za osoblje u kojem se radnicima nalaže da navedu pet stvari koje su uradili prošle sedmice ili rizikuju da dobiju otkaz. Kancelarija za upravljanje kadrovima je kasnije saopštila da je uredba dobrovoljna, iako bi se radnici mogli suočiti sa sličnim zahtjevima u budućnosti.

Tužitelji su u pritužbi naveli da su brojne agencije obavijestile radnike da je kadrovska služba naložila otkaze, uz korištenje šablona e-maila kojim se radnici obavještavaju da se otpuštaju zbog radnog učinka.

Zaposlenicima Nacionalne naučne fondacije na probnom radu, na primjer, fondacija je rekla da je odlučila zadržati svoje radnike, ali je Ured za upravljanje kadrovima odbacio odluku, navodi se u pritužbi.

Sindikati su se nedavno sudarili sa još dvojicom saveznih sudija.

Sudija u Washingtonu, D.C., je prošle sedmice odbio prijedlog sindikata da se privremeno blokiraju otpuštanja jer je smatrao da bi njihova žalba trebala biti saslušana na federalnom sudu za rad. Ranije ovog mjeseca, sudija u Massachusettsu rekao je da sindikati koji su tužili zbog ponude odložene ostavke nisu direktno pogođeni i stoga nemaju pravni status da je osporavaju.

WASHINGTON — 

Američka granična patrola radi na tome da u februaru uhapsi oko 8.500 migranata na granici, kako se bliži kraj mjeseca, rekla je glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin. Druga dva izvora rekla su da će mjesečni ukupan iznos biti blizu rekordno niskog nivoa.

Predsjednik Donald Trump, republikanac, poduzeo je niz akcija da odvrati ilegalnu imigraciju nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, rekavši da je potrebno suzbijanje nakon visokog nivoa migracija pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Trumpovi potezi uključivali su primjenu sveobuhvatne zabrane azila na granici i pojačanje vojnih trupa kako bi pomogle sigurnosti granica.

Američka unija za građanske slobode tužila je Trumpovu administraciju zbog zabrane ranije ovog mjeseca, tvrdeći da je prekršila američki zakon o azilu i međunarodne ugovore.

Trumpova administracija također je sklopila nove sporazume s Meksikom i zemljama Centralne Amerike o prihvatanju američkih deportovanih iz drugih zemalja i poslala je neke migrante u kamp u Guantanamo Bayu na Kubi.

Mjesečna statistika američke granične patrole seže do 2000. godine. Najniži mjesečni ukupan broj zabilježen je trenutno u aprilu 2017., kada je agencija uhapsila 11.127 na početku Trumpovog prvog mandata.

Iako je broj graničnih hapšenja na sličan način opao na početku Trumpovog predsjedništva 2017-21., on se ponovo oporavljao u mjesecima i godinama koji su uslijedili.

Projekcija za februar bi bila strmoglav pad u odnosu na 141.000 uhapšenih migranata u februaru 2024. i pad sa 29.000 u januaru, prema podacima američke vlade.

white house — 

Nakon sastanaka u četvrtak u Bijeloj kući, Starmer je rekao da će plan "postići mir koji je čvrst i pošten, koji će Ukrajini pomoći u oblikovanju, koji je podržan snagom da spriječi [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da se vrati po još".

Bilo kakav sporazum ne može dovesti do mira "koji nagrađuje agresora", podvukao je Starmer, odražavajući primjedbe koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio na sastanku u Bijeloj kući s Trumpom u ponedjeljak da je "agresor Rusija".

„Složili smo se da istorija mora biti na strani mirotvorca, a ne osvajača“, rekao je Starmer, govoreći zajedno sa Trumpom tokom njihove zajedničke konferencije za novinare.

Starmer je obećao da će blisko sarađivati sa drugim evropskim liderima i rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da rasporedi mirovne trupe zajedno sa svojim saveznicima, "jer je to jedini način na koji će mir trajati".

Trump, međutim, nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja - uvjet koji je Starmer zahtijevao.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump tokom konferencije za novinare. "Volim da završim stvari. Ne želim znak loše sreće."

Trump je nagovijestio da bi se američka podrška mogla dati u obliku sporazuma koji pokušava osigurati s Kijevom, a koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim mineralima rijetkih zemalja i nadoknadio sredstva koja je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena dala za podršku ratnim naporima zemlje.

"To je bekstop, moglo bi se reći. Mislim da se niko neće poigravati ako smo tamo s puno radnika", rekao je predsjednik novinarima u Ovalnom kabinetu ranije u četvrtak.

Tokom konferencije za novinare, Trump je svoju odluku da direktno pregovara sa Rusijom bez učešća Kijeva ili evropskih saveznika branio kao "zdrav razum", rekavši: "Ako želite mir, morate razgovarati sa obje strane".

Trump je rekao da su pregovori s Moskvom "veoma uznapredovali", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora. On je izrazio uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ako se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

„Poznajem ga već dugo vremena“, rekao je. "Morali smo zajedno proći kroz rusku prevaru", dodao je, očigledno upućujući na istragu američke vlade koja je ispitivala da li je Trumpova predsjednička kampanja 2016. nezakonito koordinirala s Rusijom kako bi utjecala na ishod izbora u SAD-u.

Trumpov pristup Putinu je drastičan preokret Bidenove politike, koja je nastojala da diplomatski i finansijski izoluje Rusiju i insistirala na "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", u pogledu mirovnih pregovora.

Trumpa su pitali hoće li se izviniti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je nazvao "diktatorom". Iako nije rekao da li će se izviniti, Tramp je rekao: „Imam mnogo poštovanja prema njemu [Zelenskom].“

Zelenskyy bi trebao posjetiti Bijelu kuću u petak.

Ukrajina mirovne operacije

Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem mirovnih trupa u Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.

Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.

Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima rekao je da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren na "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".

Zvaničnik je mislio na sporazume iz 2014. i 2015. čiji je cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.

Zvaničnik je rekao da bi bilo manje zabrinutosti oko slanja trupa ako bi se sukob "sveo na funkcionalni prekid vatre", kako SAD žele. Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je zvaničnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.

Starmer treba da potvrdi da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda.

"Bilo bi veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja", rekla je ona za Glas Amerike.

Ujedinjeni front

Bila je to izazovna posjeta za Starmera jer je nastojao da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva i interese njenih evropskih saveznika dok je bio u kontaktu s nepredvidivom američkom administracijom.

"Najvažnije je: da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" Michael O'Hanlon, viši saradnik na Brookings institutu, rekao je o Trumpu i Starmeru.

To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

"Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine", dodao je O'Hanlon.

U potrazi za jedinstvenim frontom s Trumpom, Starmer je naglasio da će dvije strane zajedno raditi na ekonomskom dogovoru fokusiranom na umjetnu inteligenciju.

Tokom zajedničke konferencije za novinare i ranije u Ovalnom kabinetu, Starmer je podvukao poziv kralja Čarlsa u državnu posetu Trampu, drugi takav poziv nakon Trampovog putovanja u London 2019. godine, kao "istorijski" i "bez presedana".

On je odbacio novinarsko pitanje da li je kralj izrazio bilo kakvu zabrinutost zbog Trumpovih planova da pripoji Kanadu, zemlju Britanskog Commonwealtha.

"Mislim da pokušavate pronaći jaz između nas koji ne postoji", rekao je.

Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij.

Trump je rekao novinarima da je Starmer "zaradio koliko god mu [britanska vlada] plate" radeći na tome da ga ubijedi da ne provodi kaznene trgovinske mjere.

Jačanje odbrane

Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati".

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.

U onome što se činilo kao potez da zadovolji Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju.