Najnovije
Američki zakonodavci osuđuju Putinovu ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu
Američki zakonodavci osudili su u četvrtak invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, pozivajući Bidenovu administraciju da djeluje brzo na rješavanju prvog rata ovakvih razmjera u Evropi u posljednjih 70 godina.
"Istorija će dokazati da je odluka Vladimira Putina da žrtvuje živote nebrojenih Ukrajinaca i Rusa donesena iz straha - straha da dopusti susjedu nezavisnost, suverenoj naciji da teži demokratiji i slobodi", rekao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata Bob Menendez u izjavi u četvrtak.
"Ovaj ničim izazvan napad doveo je u fokus potrebu da se sadašnje rukovodstvo Kremlja izbaci iz međunarodne zajednice. Današnji dan mora označiti istorijsku promjenu u načinu na koji svijet gleda i odnosi se prema despotu u Moskvi", nastavio je.
U govoru kasno u srijedu, Putin je racionalizovao ničim izazvan napad na nezavisnu istočnoevropsku naciju tvrdeći, bez dokaza, da se u Ukrajini događa genocid i pozivajući na "denacizaciju" zemlje, koju vodi izabrani jevrejski predsjednik.
Najviši republikanac u Komitetu za vanjske poslove Senata, senator Jim Risch rekao je da je rusko bombardovanje gradova u Ukrajini "očit čin rata s predumišljajem i da je, uprkos predanim naporima da se pronađe diplomatsko rješenje, Putin prekršio granicu suverene zemlje".
Ranije ove godine, i Menendez i Risch su predstavili legislativu koja sankcioniše Rusiju u slučaju moguće invazije na Ukrajinu.
Dok je Putin posljednjih sedmica masovno skupljao trupe na granici s Ukrajinom, američki zakonodavci su se borili da postignu sporazum o legislativi za sankcije.
Republikanci su se zalagali za ranije pokretanje sankcija kako bi odvratili Putina, dok su demokrate favorizovale pristup Bidenove administracije koji je u dogovoru s evropskim saveznicima radio na pregovorima o diplomatskom rješenju.
Sada kada je počela ruska invazija punih razmjera, zakonodavcima je na raspolaganju nekoliko opcija, uključujući 750 miliona dolara pomoći Ukrajini u sveobuhvatnom zakonu o potrošnji za 2022. godinu i čak milijardu dolara humanitarne pomoći.
Američki Kongres je ove sedmice na pauzi i neće se vratiti u Washington do ponedjeljka. Međutim, poslanici će kasnije u četvrtak dobiti neklasifikovani telefonski brifing od zvaničnika administracije.
Republikanci u Kongresu kritikovali su Bidenovu administraciju jer nije djelovala dovoljno snažno da odvrati Putina od invazije i upozorili su na posljedice slabljenja Sjedinjenih Država na međunarodnoj sceni.
Međutim, vodeći republikanac Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michael McCaul, vodeći republikanac Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Mike Rogers i vodeći republikanac Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Mike Turner, objavili su saopštenje u kojem krivicu za nasilje u Ukrajini adresiraju isključivo na ruskog predsjednika.
"Svaka kap ukrajinske i ruske krvi prolivena u ovom sukobu je na Putinovim rukama i samo njegovim", napisali su. "Kao odgovor na ovo, posvećeni smo uvođenju najjačih mogućih sankcija i kontrole izvoza kako bismo osakatili sposobnost Rusije da vodi rat, kaznili njeno varvarstvo i potisnuli Putinov režim u status međunarodnog izgnanika. Ne možemo odgovoriti kao 2008. ili 2014. godine."
Zakonodavci su pozvali Bidena da uvede najoštrije moguće sankcije Putinu uoči očekivanog govora naciji u podne po američkom vremenu.
Republikanski senator Rob Portman, kopredsjedavajući ukrajinskog poslaničkog kluba, rekao je u izjavi: "Možemo i moramo osakatiti rusku vojsku tako što ćemo joj uskratiti finansiranje. Zatim, moramo uvesti kontrolu izvoza i uvoza, posebno vitalne elektronske robe poput poluprovodnika. To bi moglo ograničiti alate koji su Rusiji potrebni za proizvodnju i opskrbu vojske."
Portman je, takođe, pozvao na povećanu vojnu podršku Ukrajini i drugim saveznicima Sjedinjenih Država u regiji, uključujući isporuku protutenkovskog, protubrodskog i protuzračnog naoružanja.
Dok su neka krila i republikanske i demokratske stranke izrazila zabrinutost zbog toga što su Sjedinjene Države uvučene u kopneni sukob u Ukrajini, Biden je u više navrata izjavio da Sjedinjene Države neće angažovati svoje trupe u sukobu.
See all News Updates of the Day
Ovo su neke od najsmrtonosnijih avionskih nesreća u istoriji SAD
Fatalni padovi komercijalnih aviona u SAD postali su rijetkost. Najsmrtonosnija nedavna nesreća dogodila se 2009. u blizini Buffala, New York. Svih 45 putnika i četiri člana posade poginuli su kada se propelerski avion Bombardier DHC-8 srušio na kuću. Ubijena je i jedna osoba na zemlji.
Sudar dvomotornog aviona Bombardier CRJ-701 i UH-60 Blackhawk u srijedu se dogodio iznad rijeke Potomac i letjelica je pala u vodu. 1982. i let Air Floride srušio se u Potomac i ubio 78 ljudi.
Evo nekih od najsmrtonosnijih nesreća komercijalnih aviona u SAD-u od katastrofe Air Floride prema izvještajima Nacionalnog odbora za sigurnost transporta:
— 12. februara 2009.: Avion kompanije Colgan Air srušio se u blizini Buffala u Njujorku, pri čemu su poginuli svi u avionu sa propelerom Bombardier DHC-8, uključujući 45 putnika, dva pilota i dvije stjuardese. Još jedna osoba na terenu je također umrla, čime je ukupan broj poginulih porastao na 50.
— 27. avgusta 2006.: Avion kompanije Comair srušio se prilikom polijetanja u Lexingtonu, Kentucky, nakon što je napustio pogrešnu pistu i izletio s kraja. Poginula su dva člana posade i 47 putnika.
— 12. novembra 2001: Neposredno nakon polijetanja, let American Airlinesa srušio se u stambeno područje Belle Harbor, New York. Svih 260 ljudi u avionu je poginulo.
— 11. septembar 2001: Skoro 3.000 ljudi je ubijeno dok je 19 otmičara al-Qaide preuzelo kontrolu nad četiri aviona, poslavši dva aviona u njujorški Svjetski trgovinski centar, treći u Pentagon u Arlingtonu u Virdžiniji, a četvrti u polje u zapadnoj Pensilvaniji. To je i dalje najsmrtonosniji teroristički napad u istoriji.
— 31. januara 2000.: Let Alaska Airlinesa srušio se u Tihi okean u blizini ostrva Anacapa u Kaliforniji. U nesreći su poginula 83 putnika i pet članova posade.
— 17. jula 1996.: Let Trans World Airlinesa srušio se u Atlantskom okeanu blizu East Morichesa, New York, na putu za Pariz, Francuska. Svih 230 ljudi u avionu je poginulo, a avion je uništen.
— 11. maja 1996.: Let Valujet Airlinesa srušio se u Everglades oko 10 minuta nakon polijetanja sa međunarodnog aerodroma u Majamiju. U nesreći je poginulo svih 105 putnika i pet članova posade.
— 31. oktobar 1994.: Let American Eagle u Roselawn, Indiana, srušio se, ubivši 64 putnika i četiri člana posade.
— 8. septembar 1994.: Let USAir-a se srušio dok je pokušavao da sleti u Pitsburg. U njemu je poginulo 127 putnika i pet članova posade. Avion je uništen od udara i požara.
— 19. jula 1989.: Let United Airlinesa doživio je kvar na motoru i srušio se dok je pokušavao sletjeti u Sioux City, Iowa, pri čemu je poginulo 110 putnika i jedan član posade.
— 16. avgusta 1987.: Let Northwest Airlinesa srušio se neposredno nakon polijetanja u Romulusu, Michigan, udarivši u rasvjetne stupove, objekat za iznajmljivanje automobila i tlo. U nesreći je poginulo 148 putnika i šest članova posade.
— 2. avgusta 1985.: Let Delta Air Linesa srušio se kada je prilazio slijetanju na međunarodni aerodrom Dallas Fort Worth tokom oluje s grmljavinom. Udario je u automobil i dvije cisterne za vodu a stradalo je 134 putnika i članova posade.
— 9. jula 1982.: Let Pan American World Airwaysa srušio se neposredno nakon polijetanja u blizini New Orleansa, Louisiana, i sudario se sa drvećem i kućama, pri čemu je poginulo 145 ljudi.
— 13. januara 1982.: Let Air Floride strmoglavio se u Potomac, ubivši 70 putnika i četiri člana posade. Ta nesreća je pripisana lošem vremenu.
Trump namjerava da imigrante bez dokumenata drži u Guantanamo Bayu
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da će potpisati izvršnu akciju kojom se nalaže njegovoj administraciji da se pripremi za pritvaranje imigranata bez dokumenata u Guantanamo Bayu na Kubi.
Američki pritvorski objekat poznat je uglavnom po smještaju vojnih zarobljenika i osumnjičenih za terorizam, uključujući one koji su uključeni u napade 11. septembra i pripadnike talibana.
Njegovom naredbom bit će naloženo odjelima za odbranu i domovinsku sigurnost da pripreme američku pomorsku bazu za držanje 30.000 migranata, rekao je Trump.
“Neki od njih su toliko loši da čak ne vjerujemo da će ih zemlje zadržati jer ne žele da se vrate. Tako da ćemo ih poslati u Gvantanamo”, dodao je Trump. “Ovo će odmah udvostručiti naše kapacitete. I teško, teško je izaći iz njega.”
Trump je to objavio tokom događaja u Bijeloj kući tokom kojeg je potpisao zakon Laken Riley Act. Bio je to prvi zakon koji je potpisao u svom drugom mandatu. Prijedlog zakona, nazvan po 22-godišnjem studentu kojeg je prošle godine ubio venecuelanski imigrant bez dokumenata, ima za cilj proširenje mandata savezne vlade za pritvaranje imigranata koji su u zemlji ilegalno.
Nejasno je kako administracija to predlaže. Na pitanje novinara, sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem rekla je da je to nešto na čemu Bijela kuća "radi, kako bi koristila resurse koje trenutno imamo tamo u Gvantanamu".
„Proći ćemo kroz proces“, rekla je ona, dodajući da administracija radi sa zakonodavcima na finansiranju. Nije ponudila nikakvu procjenu troškova.
Zvaničnik Bijele kuće, govoreći o pozadini, metodi koju američki zvaničnici često koriste kako bi ostali anonimni, rekao je za Glas Amerike da je Trump potpisao predsjednički memorandum o smještaju migranata u Gvantanamu.
Predsjednički memorandumi su manje formalni od izvršnih naredbi. Na primjer, ne moraju se predati Federalnom registru radi objavljivanja.
U srijedu kasno, Bijela kuća objavila je izvršni memorandum.
Trumpov najviši granični zbaničnik Tom Homan rekao je u srijedu da osoblje američke obalske straže koje je već dobilo zadatak da presreću ilegalne migrante na moru "može ih odvesti pravo u Guantanamo Bay".
Homan je rekao novinarima da su migranti tamo bili smješteni i ranije.
„Tako da ćemo samo proširiti postojeću logistiku centra za migrante kako bismo radili na tome“, rekao je.
Prema izvještaju Međunarodnog projekta za pomoć izbjeglicama iz septembra 2024., SAD su decenijama zatvarale migrante presretnute na moru u Centru za migrantske operacije u Guantanamu Bayu u uslovima sličnim zatvoru.
IRAP i drugi zagovornici prava na imigraciju pozvali su na hitno zatvaranje centra za migrante. Organizacija je također pozvala Kongres da istraži navodna kršenja ljudskih prava u ustanovi i pozvala je na okončanje operacija zadržavanja migranata posvuda.
Kasnije u srijedu, američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je Guantanamo Bay "savršenim mjestom" za kriminalne migrante. Hegseth je za Fox News rekao da bi Guantanamo Bay također mogao privremeno zadržati druge imigrante bez dokumenata dok čekaju da budu vraćeni u svoje matične zemlje.
"To su ljudi koji su možda u tranzitu do svoje matične zemlje ili zemlje sigurne luke, i potrebno je malo vremena da se krene s tom obradom papira", rekao je, dodajući: "Bolje da budu zadržani na sigurnoj lokaciji, npr. Guantanamo Bay, koji je namijenjen i izgrađen za migrante, namijenjen je i izgrađen da ih drži daleko od američkog naroda.”
Prema medijskim izvještajima, imigracijska i carinska služba u prosjeku je dnevno hapsila 710 ljudi od četvrtka do ponedjeljka, što je više nego dvostruko više od dnevnog prosjeka od 311 zabilježenih u periodu od 12 mjeseci do septembra pod predsjednikom Joeom Bidenom.
Ako službenici ICE nastave sa ovim pritvorima, to bi premašilo prethodni rekord agencije postavljen za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame 2013. godine, kada je u prosjeku dnevno bilo 636 hapšenja.
Trumpova administracija je intenzivirala deportacije, a ICE redovno ažurira podatke o hapšenjima. Brza premještanja ponekad stvaraju izazove u određivanju gdje poslati deportirane, posebno kada određene zemlje odbijaju da ih prihvate.
Zatvaranje Guantanama
Demokratske administracije pod Obamom i Bidenom nastojale su da zatvore zloglasni logor. Izgradila ga je administracija George W. Busha u objektu američke pomorske baze Guantanamo Bay 2002. godine nakon američke invazije na Afganistan koja je počela ubrzo nakon napada 11. septembra 2001. godine.
Grupe za ljudska prava kažu da je Guantanamo simbol američkog nepoštovanja vladavine prava, jer su mnogi zatvorenici tamo držani bez optužbi ili suđenja.
Sue Hendrickson, predsjednica i izvršna direktorica organizacije Human Rights First, rekla je u izjavi da bi slanje migranata u Guantanamo stvorilo katastrofu za ljudska prava.
“Smještaj optuženih terorista u Gvantanamu bio je debakl. U proteklih 20 godina, američka vlada je zatvarala ljude koje nikada nije ni optužila da su poduzeli akciju protiv Sjedinjenih Država, a pritom i dalje ne sudi onima koji su vjerodostojno optuženi za teške zločine”, napisala je.
“Trumpova administracija može smatrati da je simbolika slanja migranata u Guantanamo mračno privlačna; njegov praktični rezultat bio bi više nepravde, rasipništva i samonanijetog gubitka kredibiliteta”, dodao je Hendrickson.
Na svom vrhuncu tokom Globalnog rata protiv terorizma, u pritvorskom objektu je bilo oko 680 zatvorenika. Prema podacima Pentagona, od 6. januara u objektu je bilo samo 15 pritvorenika.
Prije nego što je korišten za pritvaranje osumnjičenih za terorizam, američka pomorska ustanova je također korištena za smještaj migranata sa Kube i Haitija početkom 1990-ih, prema nestranačkoj istraživačkoj službi Kongresa.
"U jednom trenutku krajem 1994. godine, populacija migranata u mornaričkoj stanici približila se 45.000", navodi se u izvještaju CRS-a iz avgusta 2022. U izvještaju se navodi da su posljednji migranti otišli do kraja januara 1996. godine.
Jeff Seldin iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.
Beogradski studenti krenuli u protestnu šetnju do Novog Sada
Studenti beogradskih fakulteta krenuli su u četvrtak u protestnu šetnju od Beograda do Novog Sada, u namjeri da podrže novosadske kolege u blokiranju sva tri mosta u tom gradu u subotu, povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na željezničkoj stanici.
Sa porukom "na korak do pravde", studenti u blokadi krenuli su oko 10 sati od Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u šetnju dugu više od sedamdeset kilometara.
FDU je bio prva ustanova koju su studenti blokirali 26. novembra, a povod je bio napad na studente i profesore ispred tog fakulteta, tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj nesreći.
Kako su objavili studenti u blokadi, akcija "15 minuta tišine" biće održana tokom pauze, ispred Kriminalističko-policijskog univerziteta u Zemunu.
Oko 16:15 trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, gdje će takođe napraviti kraću pauzu, a odatle se uputiti ka Staroj Pazovi i tu duže odmoriti.
U 21:30 časova najavljen je dolazak u Inđiju, gdje će prenoćiti.
U petak, 31. januara, studenti će iz Inđije poći u 8 sati ujutru, a planirane su pauze kod skretanja za Maradik, kod Hrama Blage Marije na Čortanovačkom putu, u Sremskim Karlovcima i na Varadinskom mostu.
Dolazak u Novi Sad, ispred Železničke stanice na kojoj je 1. novembra 2024. godine poginulo 15 osoba, očekivan je oko 19.10.
Studenti su naveli da je satnica podložna promjenama, a građane pozvali da posjete sajt blokadnedonacije.rs, putem kog se mogu informisati o potrebnim donacijama za studente.
"Pozivamo sve građane koji su zainteresovani da nam se pridruže uz sopstvenu organizaciju neophodnih resursa. Vidimo se", dodaje se u objavi na Instagramu.
MUP obezbjeđuje šetnju
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u potpunosti će obezbjeđivati trasu šetnje studenata, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Saobraćaj na trasi biće obustavljen i preusmjeren, ispred i iza kolone biće raspoređeni pripadnici saobraćajne policije i odjeljenja za javni red i mir, kao i kola hitne pomoći i cisterna za vodu.
"Iako skup u pokretu nije prijavljen u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, odnosno pet dana ranije, sinoć je na našu adresu stigao i-mejl u kojem se skup prijavljuje, što je veliki iskorak u komunikaciji sa organizatorima studentskih protesta, jer to do sada nije bio slučaj", naveo je Dačić.
On je ocijenio kako je to "u obostranom interesu", da bi MUP osigurao "bezbednost svih učesnika skupova, a pre svega studenata".
"Nadamo se da će takav slučaj biti i ubuduće”, naveo je Dačić u pisanoj izjavi.
Studenti organizuju još jednu akciju u petak - pozvali su bicikliste da 31. januara krenu istom trasom do Novog Sada i pridruže im se u blokadi mostova.
Protekla dva mjeseca, proteste predvode studenti koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta, a ključni zahtjev je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Povodom tri mjeseca od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu novosadski studenti organizuju blokadu Varadinskog, Žeželjevog i Mosta slobode.
Poslije jednodnevne blokade beogradske Autokomande, koja je trajala od 10 sati u ponedeljak 27. januara do 10 sati u utorak 28. januara, studenti širom gradova Srbije nastavili su sa protestima i blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je zbog pada betonske nadstrešnice 1. novembra prošle godine poginulo 15 ljudi.
Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.
Jedan od povoda za ostavku premijera Miloša Vučevića je i posljednji napad na studente ispred stranačkih prostorija SNS u Novom Sadu, u noći između 27. i 28. januara. Napadači su tukli studente palicama i pesnicama. Studentkinja koja je tada teže povrijeđena primljena je u Univerzitetski klinički centar Vojvodine (UKCV) sa težim povredama.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Svojim potpisima su podržali studentske zahtjeve određen broj sudija Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog apelacionog suda, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Višeg suda u Beogradu, Osnovnog suda u Obrenovcu... kao i Advokatska komora Srbije koja je bila u trodnevnom štrajku. Akcijama, protestima i obustavom rada pružaju podršku i poljoprivrednici, pozorišta i druge kulturne ustanove i pojedinci.
Blokadama i obustavi nastave pridružili su se maturanti velikog broja gimnazija i srednjih stručnih škola. Pojedine srednje škole i gimnazije održavale su tokom raspusta javne časove na kojima su odavale poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Protestima i obustavama rada priključile su se i osnovne škole širom Srbije, nastavnici nezadovoljni dogovorom koji su reprezentativni sindikati napravili sa Vladom Srbije. Oprečni su podaci o osnovnim i srednjim školama u štrajku koje objavljuju resorno ministarstvo, s jedne i nereprezentativni sindikati i organizacije civilnog društva s druge strane. U međuvremenu, učitelji, nastavnici i profesori u štrajku svojim zahtjevima su pridodali i zahtjeve studenata.
Skupovi podrške studentima koji skoro tri mjeseca blokiraju fakultete i protestuju zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu održavaju se i u srpskoj dijaspori, u Evropi, Americi i Kanadi. Nedavno, održani su i u Vašingtonu, Čikagu, Bostonu, Los Anđelesu, Hjustonu, Torontu, Vankuveru... ali i po evropskim gradovima Milanu, Frankfurtu, Beču, Amsterdamu, Londonu.
U izveštaju su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet i RTS-a
NATO i EU u visokoj pripravnosti dok napadi na podmorske kablove eskaliraju na Baltiku
Dok vlasti istražuju četvrti incident prekidanja kablova u Baltičkom moru posljednjih mjeseci, evropski lideri su izrazili zabrinutost zbog učestalosti napada koji uključuju civilna plovila i kritičnu civilnu infrastrukturu.
Vezhen, brod u vlasništvu Bugarske, priveden je ove sedmice u Baltičkom moru, osumnjičen da je vukao sidro preko morskog dna, prekinuvši kabl za prenos podataka između Švedske i Letonije.
Aleksander Kalchev, generalni direktor kompanije koja je vlasnik Vezhena, negirao je da je šteta nastala namjerno.
Ipak, švedske sigurnosne službe ukrcale su se na brod radi dalje istrage.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds, u pisanom odgovoru Glasu Amerike u srijedu, potvrdio je da Latvija blisko sarađuje sa Švedskom i NATO-om na rješavanju incidenta.
"Ronilački tim Pomorskih snaga Letonije izvršio je inspekciju na mjestu oštećenja i prikupio dokaze u saradnji sa brodovima švedske obalske straže", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Naglasio je da će Letonija primijeniti nove tehnologije i nastaviti blisku saradnju sa NATO saveznicima na poboljšanju zaštite kritične morske infrastrukture. "Ove sabotažne akcije neće biti tolerisane, a mi ćemo nastaviti da sprovodimo hrabre akcije u okviru vladavine prava", rekao je Spruds.
Rastući obrazac napada
Finski premijer Petteri Orpo, čija je zemlja 25. decembra pokrenula istragu sabotaže o oštećenju podmorskog kabla za napajanje Estlink 2 koji povezuje Finsku i Estoniju, naglasio je hitnost situacije.
"Ovo se ne može nastaviti", rekao je ove sedmice za finsku Lannen Media. Pozvao je na jaču koordinaciju unutar Evropske unije kako bi se spriječili dalji napadi. "Moramo biti na zajedničkom frontu u sankcijama Rusiji. To se odnosi na svaku zemlju EU", rekao je on finskom novinaru.
Vlada Poljske, još jedne zemlje Baltičkog mora sa više od 1.000 kilometara obale, pozvala je na pojačane mjere sigurnosti.
U intervjuu za Glas Amerike, poljski ministar unutrašnjih poslova Tomasz Siemoniak rekao je da su nedavni napadi na podmorske kablove — poput onih između Letonije i Švedske, kao i Estonije i Finske — u skladu sa širim obrascima sabotaže uočenih u regionu. Dok su istrage u toku, Poljska na ove incidente gleda kao na namjerne radnje, rekao je on.
"Čak i ako danas nema direktnih dokaza, sabotaže i provokacije su dio standardnog ruskog arsenala... Nalazimo se na tački u kojoj moramo pretpostaviti da je ovo svjesna, namjerna akcija", rekao je on za Glas Amerike u utorak.
Poljski zvaničnici također naglašavaju potrebu za koordinisanijim mjerama pomorske sigurnosti.
"Želimo da se takve policijske misije počnu odvijati u Baltičkom moru. Mnogo je saobraćaja kada su u pitanju brodovi i plovila... a sigurnost je apsolutno fundamentalno pitanje ovdje", rekao je on za Glas Amerike.
S obzirom na njegov strateški značaj i sve veće prisustvo ruske pomorske aktivnosti, rekao je, NATO mora dati prioritet Baltičkom moru kao kritičnoj sigurnosnoj zoni.
"Baltičko more je postalo arena u kojoj su dozvoljeni svi trikovi", rekao je Siemoniak.
Politički i strateški motivi
Dok se dokazi još prikupljaju, geopolitičke implikacije ovih napada postaju sve jasnije. Analitičari vjeruju da sabotaža nije samo pokušaj da se poremete komunikacijske mreže, već i proračunati napor da se testiraju sposobnosti NATO-a za odgovor i posije razdor među državama članicama.
Zakonodavci u Finskoj, najnovijoj članici NATO-a, izrazili su zabrinutost da bi ovi incidenti mogli biti dio šireg sukoba koji mnoge zapadne vlade oklijevaju da priznaju.
"Ako ne znamo da li smo u ratu, uvijek je najbolje pretpostaviti da jesmo," rekao je Jussi Halla-aho, predsjednik finskog parlamenta u intervjuu ranije ovog mjeseca u dnevniku Turku Turun Sanomat.
Suprotstavljanje hibridnom ratu
Značajan izazov za NATO i njegove saveznike je kako efikasno odgovoriti na ove incidente. Za razliku od konvencionalne vojne agresije, ova djela sabotaže uključuju civilna plovila i infrastrukturu, što otežava direktnu odmazdu.
"Ako otvoreno optužimo Rusiju ili Kinu za ove napade, sljedeće logično pitanje je: šta ćemo učiniti u vezi s tim?" Matti Posio, finski stručnjak za vanjsku politiku i glavni urednik u Lannen Media Oy, rekao je u intervjuu za Glas Amerike. "Realnost je da su opcije ograničene, a počinioci upravo na to računaju."
Uz rastuće tenzije, NATO razmatra dodatne mjere za osiguranje Baltičkog mora, rekli su zvaničnici i posmatrači za Glas Amerike. Jedna opcija uključuje povećanje pomorskih patrola i nadzora ključnih pomorskih ruta. Međutim, "drastičniji prijedlozi - kao što je zatvaranje dijelova Finskog zaljeva za plovila vezana za Rusiju - ostaju politički osjetljivi i pravno složeni", rekao je Posio.
Dilema za NATO i EU
Finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen, koja je ove sedmice posjetila Latviju, dala je saopštenje sa svojim letonskim kolegom.
"Svjesni smo da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju svjetskom miru i međunarodnom poretku; stoga, mjere odvraćanja i odbrane NATO-a moraju biti dodatno ojačane, uz koordinaciju savezničkog odgovora na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija", navodi se u njihovom saopštenju.
Kako tenzije rastu, NATO je pokrenuo Baltic Sentry 2025 kako bi poboljšao sigurnost i otpornost. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je potrebu za većom koordinacijom u zaštiti kritične infrastrukture od sabotaže.
Ministri unutrašnjih poslova EU sastaće se u četvrtak u Varšavi. Između ostalih tema, oni će se pozabaviti rastućom zabrinutošću zbog sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Evropi.
Očekuje se da će ministri razgovarati o potencijalnim protumjerama i naporima koordinacije za jačanje sigurnosti i odvraćanja od budućih poremećaja.
Izvještaj: Generativna AI čini kineske i iranske hakere efikasnijim
Izvještaj koji je u srijedu objavio Google otkrio je da hakeri iz brojnih zemalja, posebno Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koriste chetbot Gemini koji podržava umjetnu inteligenciju kako bi pojačali cyber napade na mete u Sjedinjenim Državama.
Kompanija je otkrila – barem do sada – da je pristup javno dostupnim velikim jezičkim modelima (LLM) učinio cyber napadače efikasnijim, ali nije značajno promijenio vrstu napada koje obično izvode.
LLM su modeli AI koji su obučeni, koristeći ogromne količine prethodno generiranog sadržaja, da identifikuju obrasce u ljudskim jezicima. Između ostalog, to ih čini vještim u proizvodnji visokofunkcionalnih kompjuterskih programa bez grešaka.
“Umjesto da omogući ometajuću promjenu, generativna AI omogućava akterima prijetnji da se kreću brže i sa većom količinom”, navodi se u izvještaju.
Generativna AI je ponudila neke prednosti za nisko kvalifikovane i visoko kvalifikovane hakere, navodi se u izveštaju.
„Međutim, malo je vjerovatno da će trenutni LLM sami po sebi omogućiti prodorne sposobnosti akterima prijetnji. Primećujemo da je AI krajolik u stalnom toku, sa novim AI modelima i agentskim sistemima koji se pojavljuju svakodnevno. Kako se ova evolucija odvija, Google Threat Intelligence Group predviđa da će se krajolik prijetnji razvijati u korak kako akteri prijetnji usvajaju nove AI tehnologije u svojim operacijama.”
Čini se da se Googleovi nalazi slažu s prethodnim istraživanjem koje su objavili drugi veliki američki AI igrači OpenAI i Microsoft, koji su otkrili sličan neuspjeh u postizanju novih ofanzivnih strategija za cyber napade korištenjem javnih generativnih AI modela.
U izvještaju je pojašnjeno da Google radi na ometanju aktivnosti aktera prijetnji kada ih identificira.
Igra nepromijenjena
"AI, do sada, nije promijenila igru za ofanzivne aktere", rekao je za Glas Amerike Adam Segal, direktor Programa politike digitalnog i kibernetičkog prostora u Vijeću za međunarodne odnose. “To ubrzava neke stvari. Stranim akterima daje bolju mogućnost da kreiraju phishing e-poruke i pronađu neki kod. Ali da li je to dramatično promijenilo igru? Ne.”
Nejasno je da li bi se to moglo promijeniti u budućnosti, rekao je Segal. Takođe nije jasno da li će dalji razvoj AI tehnologije vjerovatnije koristiti ljudima koji grade odbranu od cyber napada ili akterima prijetnji koji ih pokušavaju pobijediti.
“Istorijski gledano, odbrana je teška, a tehnologija nije riješila taj problem,” rekao je Segal. “Sumnjam da ni AI to neće učiniti. Ali još ne znamo.”
Caleb Withers, istraživač-saradnik u Centru za novu američku sigurnost, složio se da će vjerovatno doći do svojevrsne trke u naoružanju, kako se ofanzivne i defanzivne aplikacije generativne AI evoluiraju u cyber sigurnosti. Međutim, vjerovatno je da će u velikoj mjeri izbalansirati jedni druge, rekao je.
“Zadana pretpostavka bi trebala biti da u nedostatku određenih trendova koje još nismo vidjeli, ovi alati bi trebali biti otprilike podjednako korisni braniocima koliko i prestupnicima,” rekao je on. “Sve što povećava produktivnost, općenito, jednako se primjenjuje, čak i kada je riječ o stvarima kao što je otkrivanje ranjivosti. Ako napadač može upotrijebiti nešto da pronađe ranjivost u softveru, onda je i alat koristan braniocu da ih pokuša sam pronaći i zakrpiti.”
Kategorije prijetnji
Izvještaj raščlanjuje vrste prijetnji koje je uočio koristeći Gemini u dvije osnovne kategorije.
Akteri napredne trajne prijetnje (APT) odnose se na "hakersku aktivnost koju podržava vlada, uključujući cyber špijunažu i destruktivne napade na računarsku mrežu". Nasuprot tome, prijetnje informacijskim operacijama (IO) „pokušavaju utjecati na online publiku na obmanjujući, koordiniran način. Primjeri uključuju sock puppet accounts [lažni profili koji skrivaju identitet korisnika] i comment brigading [organizirani internetski napadi usmjereni na promjenu percepcije popularnosti na internetu].“
U izvještaju je utvrđeno da su hakeri iz Irana bili najveći korisnici Geminija u obje kategorije prijetnji. APT akteri prijetnji iz Irana koristili su uslugu za širok spektar zadataka, uključujući prikupljanje informacija o pojedincima i organizacijama, istraživanje ciljeva i njihovih ranjivosti, prevođenje jezika i kreiranje sadržaja za buduće online kampanje.
Google je pratio više od 20 APT aktera koje podržava kineska vlada koristeći Gemini "kako bi omogućio izviđanje ciljeva, za pisanje i razvoj, da bi zatražio prijevod i objašnjenje tehničkih koncepata i pokušao omogućiti dublji pristup mreži nakon početnog proboja."
APT-i koje podržava sjevernokorejska država koristili su Gemini za mnoge od istih zadataka kao Iran i Kina, ali se također činilo da pokušavaju iskoristiti uslugu u svojim naporima da smjeste "tajne IT radnike" u zapadne kompanije kako bi olakšali krađu intelektualnog vlasništva.
Informacijske operacije
Iran je također bio najveći korisnik Geminija kada su u pitanju prijetnje informacijskim operacijama, čineći 75% otkrivene upotrebe, izvijestio je Google. Hakeri iz Irana koristili su uslugu da kreiraju i manipulišu sadržajem koji ima za cilj da utiče na javno mnijenje i da taj sadržaj prilagode različitoj publici.
Kineski IO akteri prvenstveno su koristili uslugu u istraživačke svrhe, razmatrajući pitanja „od strateškog interesa za kinesku vladu“.
Za razliku od APT sektora, gdje je njihovo prisustvo bilo minimalno, ruski hakeri su bili češći kada je u pitanju korištenje Geminija vezano za IO, koristeći ga ne samo za kreiranje sadržaja već i za prikupljanje informacija o tome kako kreirati i koristiti online AI chat botove.
Poziv za saradnju
Također u srijedu, Kent Walker, predsjednik globalnih poslova za Google i njegovu matičnu kompaniju, Alphabet, iskoristio je objavu na blogu kompanije kako bi primijetio potencijalne opasnosti koje predstavljaju akteriprijetnji koji koriste sve sofisticiranije AI modele, te pozvao industriju i saveznu vladu “da radimo zajedno na podršci našoj nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti.”
“Amerika drži vodstvo u trci AI – ali naša prednost možda neće potrajati”, napisao je Walker.
Walker tvrdi da SAD treba da zadrže svoju usku prednost u razvoju tehnologije koja se koristi za izgradnju najnaprednijih alata za vještačku inteligenciju. Osim toga, rekao je, vlada mora pojednostaviti pravila nabavke kako bi "omogućila usvajanje AI oblaka i drugih tehnologija koje mijenjaju igru" od strane američkih vojnih i obavještajnih agencija, te da uspostavi javno-privatna partnerstva za cyber odbranu.
