Najnovije
Američki general odstupa sa komandne dužnosti u Afganistanu
Glavnokomandujući američkih snaga u ratu u Afganistanu, general Austin "Scott" Miller, u ponedjeljak predaje dužnost, najavili su američki zvaničnici, u simboličnom završetku najdužeg američkog sukoba, iako talibanski pobunjenici sve više napreduju na terenu.
Šef američke Centralne komande (CENTCOM), general Frank McKenzie, doputovao je u Kabul da preuzme komandu nad preostalim snagama tokom "kratke" ceremonije koja će sadržati i predaju američke zastave, izjavio je za Glas Amerike jedan zvaničnik Pentagona.
Povlačenje je obavljeno "više od 90 posto", prema američkoj Centralnoj komandi. Veći dio američkih vojnika je napustio zemlju, prebačen je i veći dio opreme, a manje od hiljadu vojnika ostaje da štiti američku ambasadu i pomaže u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu.
McKenzie već rukovodi američkim vojnim operacijama u Afganistanu i nekoliko susjednih zemalja kao šef CENTCOM-a i nastaviće taj posao iz svog štaba u SAD dok će admiral Peter Vasely pomoći u nadgledanju misije na terenu.
Austin Miller će postati posljednji američki general sa četiri zvjezdice na terenu u Afganistanu na ceremoniji u Kabulu, koja se održava prije formalnog kraja vojne misije 31. augusta, što je datum koji je predsjednik SAD Joe Biden odredio u želji da izvuče Amerikance iz dvije decenije dugog rata.
Iako ceremonija može pružiti nekakav osjećaj završetka za američke veterane koji su služili u Afganistanu, nejasno je da li će uspjeti da uvjeri afganistansku vladu koju Zapad podržava, pošto su talibani ofanzivama ostvarili kontrolu nad većom teritorijom nego u bilo kom trenutku od sukob je počeo.
SAD "posmatraju sa velikom zabrinutošću" kako pobunjeni Talibani preuzimaju kontrolu nad sve većom teritorijom u Afganistanu, dok se američke snage vraćaju kući po naređenju o povlačenju koje je izdao predsjednik Joe Biden, izjavio je u nedjelju portparol Pentagona John Kirby.
"Vrijeme je da snage afganistanske vlade povećaju napore i odbrane svoju zemlju", izjavio je Kirby za program Fox News Sunday, i dodao: "Ovo je trenutak odgovornosti."
Skoro dvije decenije, SAD su snabdijevale Afganistan oružjem i opremom vrijednom više milijardi dolara kako bi se samostalno branio, ali je sve neizvjesnije ko će kontrolisati zemlju poslije američkog povlačenja.
Talibani kažu da već kontrolišu 85 posto zemlje - što je tvrdnja koju afganistanska vlada osporava. Međutim, Kirby nije osporio ocjenu Fox Newsa da 13 miliona Afganistanaca žive pod kontrolom Talibana, deset miliona pod upravom afganistanske vlade, a devet miliona u regionima gdje se vode sukobi.
SAD su izvršile invaziju na Afganistan 2001. godine, da bi osvojile baze u kojima su se teroristi Al-Kaide obučavali i spremali za otmicu aviona 11. septembra i napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon, u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi.
I uz povlačenje američkih vojnika, Kirby kaže da će američki komandanti moći da savjetuju afganistanske snage iz baza u drugim zemljama. Ali SAD i NATO vojnici su uglavnom već napustili Afganistan. Svi će se povući do kraja augusta.
Biden je prošle nedjelje odlučno branio odluku o povlačenju, uprkos napredovanju Talibana.
"Nismo otišli u Afganistan da gradimo naciju", rekao je Biden u Bijeloj kući. "Pravo i obaveza afganistanskog naroda je da sami odluče kakvu budućnost žele."
"Vrijeme je da bijemo bitke narednih 20 godina", rekao je američki predsjednik poslije brifinga na kojem je obaviješten o pogošanju situacije u Afganistanu. Rekao je da se američki vojnici povlače na "organizovan i bezbjedan način". Prošle nedjelje, dok su se američke snage povlačile iz velike vazdušne baze Bagram, centralne tačke vojnih operacija, Biden je obećao da će brzo evakuisati hiljade afganistanskih prevodilaca koji su radili za SAD i članove njihovih porodica. Rekao je da je proces izdavanja specijalnih useljeničkih viza "dramatično ubrzan".
Reporter, koji je Bidena pitao o povlačenju vojnika, dobio je oštar odgovor od predsjednika. Na pitanje da li vjeruje Talibanima, Biden je odgovorio: "Da li je to ozbiljno pitanje?"
"To je smiješno pitanje. Da li vjerujem Talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitete afganistanske vojske koja je bolje obučena i bolje opremljena da vodi rat", rekao je Biden.
Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je da bi povukao sve vojnike do 1. maja, za šta je Biden ocijenio da bi bilo suviše brzo. Međutim, Biden je izjavio da je četvrti američki predsjednik koji je na vlasti dok su američke snage raspoređene u Afganistanu, i da neće tu odgovornost prenijeti i na petog predsjednika.
Odlazak stranih trupa dogovoren je sporazumom koji je Washington postigao sa pokretom Taliban u februaru 2020. godine, za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Trumpa. Prema njemu, od pobunjenika se traži da se bore protiv terorizma na afganistanskom tlu i pregovorima postignu politički dogovor sa vladom u Kabulu. Međutim, unutar-afganistanski mirovni pregovori kojima posreduju SAD sporo napreduju od kada su započeli u septembru u Kataru, i do sada nisu imali mnogo uspjeha.
See all News Updates of the Day
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
Protesti protiv Trumpovih akcija i Projekta 2025 planirani u gradovima širom SAD-a
Pokret za suprotstavljanje ranim akcijama administracije predsjednika Donalda Trumpa kreće na internetu, s planovima za proteste širom SAD-a u srijedu.
Pokret se organizovao pod hashtagovima #buildtheresistance i #50501, što znači 50 protesta, 50 država, jedan dan. Mnogi od protesta planirani su u državnim prijestolnicama, a neki u drugim gradovima.
Pokret ima web stranice i račune na društvenim mrežama. Leci koji kruže internetom osuđuju Projekt 2025, tvrdo desničarski priručnik za američku vladu i društvo, i uključuju poruke poput "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".
U kafiću samo blok od Capitola u Michiganu, organizatori tamošnje planirane akcije u srijedu su spojili stolove, raširivši plakate kako bi ispisali poruke "Bez deportacija!" i "Radnici ujedinite se!"
Kelsey Brianne, ključna organizatorica mitinga u Michiganu, nazvala je to "pravim naporom građana". Za pokret je saznala u nedjelju navečer i koordinirala je govornike i sigurnosne protokole.
"Uključila sam se jer sam znala da postoji potreba i znala sam šta mogu da uradim", rekla je Brianne u utorak. "Ali takođe želim da se osvrnem na ovo vrijeme i kažem da sam uradila nešto, a da nisam samo sjedila."
Trump je u prvih nekoliko sedmica svog novog mandata potpisao niz izvršnih naredbi o svemu, od trgovine i imigracije do klimatskih promjena. Kako demokrate počinju da dižu svoj glas protiv Trumpove agende, počeli su i protesti.
U nedjelju su hiljade ljudi marširale protiv Trumpovog plana za deportacije velikih razmjera u južnoj Kaliforniji, uključujući centar Los Angelesa, gdje su protesti satima zatvorili glavni autoput.
Svjedočenjem Dodika u svoju korist okončan dokazni postupak
Svjedočeći u svoju korist, optuženi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio zvanično upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.
“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.
“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.
Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.
“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.
Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.
“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.
Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na pitanje tužioca Nedima Ćosića da li u ovom trenutku smatra da su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dalje na snazi i da se primjenjuju u RS-u, Dodik je kazao da ne zna.
“Svašta mislim, ali nije za priču”, rekao je optuženi.
Potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu protiv sebe i još nekoliko desetina drugih lica, navodeći da je razlog bio da se pokaže apsurd.
Ćosića je interesovalo da li optuženi zna da su to bile početne prijave u ovom postupku, kao i da li je tačno da nije ispoštovao nijednu Schmidtovu odluku, te da li je bio jedan od predlagača spornih zakona. Sudija Sena Uzunović usvojila je prigovore Odbrana na ova pitanja. Kako je na početku objasnila, optuženi ne mora odgovarati na pitanja kojim bi se inkriminisao, kao i da unakrsna pitanja moraju biti u okviru pitanja koje je postavila Odbrana.
Nakon svjedočenja Dodika, učesnici u postupku su se izjasnili da nemaju novih prijedloga te je dokazni postupak okončan.
Za 19. februar zakazano je iznošenje završnih riječi.
Zamrzavanje američke strane pomoći izaziva šokove u Ukrajini
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zamrzne većinu inozemne pomoći dovela je do problema brojne organizacij koje pružaju humanitarnu pomoć i druge usluge u Ukrajini. Priču donose Myroslava Gongadze iz Varšave, i Anna Chernikova iz Kijeva.
CIA ponudila otpremninu uposlenicima u cilju usklađivanja sa Trumpovim prioritetima, kažu izvori
Centralna obavještajna agencija (CIS= ponudila je otkup cjelokupnoj radnoj snazi u utorak, navodeći da je cilj da se Agencija uskladi s prioritetima američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema dva izvora upoznata s tim.
Glasnogovornik CIA-e rekao je u saopćenju da bi potezi trebali uskladiti Agenciju s ciljevima novog direktora CIA-e Johna Ratcliffea.
"Direktor Ratcliffe se brzo kreće kako bi osigurao da radna snaga CIA-e odgovara na prioritete nacionalne sigurnosti administracije. Ovi potezi su dio holističke strategije da se Agenciji ulije obnovljena energija", rekao je glasnogovornik CIA-e u saopćenju.
Agencija ne otkriva svoj budžet niti broj ljudi koje zapošljava. Nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Wall Street Journal je prvi objavio vijest.
