Od članica tog tijela zatražila je da izvrše pritisak na palestinsku militantu grupu Hamas, koju su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom, kako bi prihvatila prekid sukoba.
„Trenutak za pregovore o prekidu vatre odlučujući je i za region, tako da svaki član ovog tijela treba da nastavi slanjem snažnih poruka drugim akterima da izbjegavaju poteze koji bi nas udaljili od finalizacije sporazuma”, rekla je Greenfield.
Napomenula je da je prijedlog koji su protekle sedmice objavile Sjedinjene Države, Katar i Egipat usklađen sa planom koji je u maju predstavio američki predsjednik Joe Biden, a u junu odobrio Savjet bezbjednosti.
„Postoji veoma realna opasnost od regionalne eskalacije. Potrebno je da učinimo sve što je u našoj moći da sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca bude primenjen”, rekla je ona.
Neslaganja u vezi sa budućim vojnim prisustvom Izraela u Gazi i oslobađanju palestinskih zatvorenika otežavaju dogovor, prenijeli su agenciji Reuters anonimni izvori, koji proističu iz zahtjeva koje je Izrael postavio otkako je Hamas prihvatio Bidenov prijedlog.
Sukob u Gazi uzdrmao je dijelove Bliskog istoka gdje se u pograničnim područjima sukobljavaju izraelske snage i pripadnici militantnog pokreta Hezbolah – koji podržava Iran.
Također, Iran je najavio odmazdu zbog ubistva lidera ekstremističkog Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu 31. jula, za šta je okrivio Izrael. Ta zemlja nije potvrdila, niti demantovala da stoji iza ubistva.
Sukob u Pojasu Gaze počeo je pošto su početkom oktobra 2023. godine, naoružani ekstremisti Hamasa usmrtili oko 1.200 Izraelaca i oteli oko 250 talaca, prema izraelskim podacima.
Izraelska vojska je potom počela sa napadima u Gazi u kojima je srušen dobar dio stambene i druge infrastrukture enklave.
Prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, koje kontroliše Hamas, do sada je ubijeno najmanje 40.000 ljudi.
Međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju da se Gazom šire bolesti i glad, kao i da je iz domova proterano 2,3 miliona ljudi.
