Iz Ambasade SAD-a u BiH naveli su kako građani BiH zaslužuju lidere koji su posvećeni reformama neophodnim za put Evropske unije (EU), kao i osiguranje prosperitetnije budućnosti.

"Vrijeme je da bosanskohercegovački lideri počnu graditi konsenzus i odbace nazadnu politiku podjela", navode iz Ambasade SAD-a u BiH.

Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 10. marta, deset zaključaka u kojima se zadužuje Vlada RS-a da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika "koji su kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat", te se konstatuje da "prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma".

U 10 usvojenih zaključaka se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS.

Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Na zaključke koje je usvojila Skupština RS-a na posebnoj sjednici u Banjaluci, reagovala je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH poručivši da o zatvaranju OHR-a odlučuje Upravni odbor Vijeća za proveđenje mira.

"Pored toga, ovlaštenja visokog predstavnika ne proističu samo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego i iz rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Prema tome, ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju od strane bosanskohercegovačkih organa vlasti, uključujući i NSRS", saopšteno je iz OHR-a.

Prethodno je iz Evropske unije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno kako se stav Unije nije promijenio, kada je riječ o funkcionisanju BiH.

"Položaj EU nije u skladu sa stavovima jednog ili drugog političara, već je usklađen sa međunarodnim pravom i zasnovan je na vrijednostima i principima EU", izjavio je za RSE portparol EU nadležan za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano, komentarišući izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o zatvaranju kancelarije OHR-a.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

„Tužilaštvo BiH od decembra 2024. godine provodi istražne radnje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo napad na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH”, saopćeno je iz ove pravosudne institucije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.

Dodik tvrdi na mreži X da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.

Dodikova generalna sekretarica Jelena Pajić Baštinac je pojasnila da će zakoni o zabrani djelovanja državnih pravosudnih i policijskih institucija u RS stupiti na snagu petak, 7. marta.

Također u četvrtak, Ustavni sud BiH je zaprimio apelaciju za ocjenu ustavnosti zakona o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, SIPA-i i VSTV-u BiH koji je potpisao predsjednik RS Milorad, a potom objavljen u entitetskom Službenom listu.

Apelacija je podnijeta u ime političara iz Federacije BiH - člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemala Ademovića.

„Brutalni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH moraju biti zaustavljeni”, rekao je Bećirović uoči predaje apelacije.

O apelaciji upućenoj Ustavnom sudu BiH, šef Bećirevićevog kabineta Alija Kožak je u četvrtak rekao: „Nadamo se i vjerujemo da će institucionalni odgovor i ovaj put biti efikasan.”

Dodika je prošle sedmice Sud BiH nepravosnažno osudio na godinu zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja.

A jedna od niza Dodikovih reakcija i njegovih političkih saveznika je bila usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojim se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija u Republici Srpskoj.

Nakon što je Narodna skupština RS prošle sedmica usvojila sporne zakone, stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić za Glas Amerike je rekao kako ti potezi imaju obilježja krivičnog djela, napominjući kako su svi usvojeni zakoni u suprotnosti sa Ustavom BiH.

„Tužilaštvo BiH, ako hoće, mora pokrenuti istragu protiv najodgovornijih osoba u RS-u i čak predložiti sudu da im odredi pritvor”, rekao je Pobrić.

Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, također je za Glas Amerike da novonastalu situaciju moraju procijeniti Državno tužilaštvo. rekao: „Otežavajuća okolnost je što se Milorad Dodik i mnogobrojni javni službenici koji okružuju Milorada Dodika štite Narodnom skupštinom, s obzirom da je to kolektivno tijelo pa misle da Tužilaštvo BiH nema kapacitet procesuirati cijelo zakonodavno tijelo ili pojedine dužnosnike, ali ima i na to odgovor.”

Embed share

Stručnjaci za Ustavno pravo: Odluke skupštine entiteta Republika Srpska - neustavne i neprovodive

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

U prošlosedmičnoj reakciji, Američka ambasada u Sarajevu je poručila: „Odlučno ćemo se suprotstaviti svim postupcima lokalnih lidera BiH koji bi narušili sigurnost i stabilnost BiH. (...) Osuđujemo neustavnu i antidejtonsku zakonsku regulativu koju je sinoć donijela Narodna skupština Republike Srpske.

U međuvremenu, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić je za danas zakazao sastanak sa entitetskim političkim strankama o novom Ustavu RS. SDS je jedna od stranaka koja je odbila poziv, obrazlažući da „potezanje pisanja novog ustava zbog dnevne politike nije nešto u čemu ćemo učestvovati”.

Nakon potpisivanja ukaza, Dodik je otputovao u Beograd na sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem

Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.

„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”

Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad

Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.

Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.

„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.

Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.

Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.

Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine

Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.

Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.

„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”

Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.

Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih

Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.

„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”

Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.

„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.

Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.

Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.

U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.

Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.

Upozorenje federalnim uposlenicima

Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.

„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.

Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.

Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine

„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”

Poruka od Zelenskog

Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”

Traćenje miliona i miliona dolara

U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”

Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.

Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.

Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.

Odgovor demokrata

Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.

Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.

Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.

„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.

Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.

„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.

Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”

Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.

„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"

Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.

Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.

Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.

„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.

Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.