U objavi organizacije UN za zaštitu prava žena, (UN Women) naglašavaju se neki od problema sa kojima se žene suočavaju u oblastima provincije Herat, gdje je u seriji raznornih zemljotresa tokom oktobra poginulo na hiljade ljudi, od kojih su više od 90 odsto žena i djeca, i uništen gotovo svaki dom.
Ženama je, usljed rigidnijih pravila, onemogućeno da dijele šator sa komšijama ili drugim porodicama, navodi agencija UN. Brojne žene takođe imaju poteškoća u dobijanju humanitarne pomoći ako nemaju muškog rođaka koji joj može pristupiti u njihovo ime, a nema mjesta za distribuciju pomoći za radnice, saopštile su UN.
Žene pogođene zemljotresom rekle su UN da ne mogu pristupiti pomoći bez nacionalne lične karte, ili tazkera, muškog rođaka. Potrebna im je odjeća, uključujući islamsku maramu, kako bi se mogle adekvatno obući.
"Kada zadese prirodne katastrofe, žene i djevojke su najviše pogođene, a često se na njih najmanje obraća pažnja u odgovoru na krizu i oporavku", rekla je Alison Davidian, specijalna predstavnica UN za žene u Afganistanu, u poruci AP-u. "Zemljotresi, u kombinaciji sa tekućom krizom humanitarnih i ženskih prava, učinili su situaciju ne samo teškom za žene i devojčice, već i smrtonosnom".
Jedan od razloga zašto su djeca i žene čine ogromnu većinu od najmanje 1.482 ljudi koji su poginuli u zemljotresima je veća vjerovatnoća da su bili u zatvorenom prostoru kada su se katastrofe dogodile, prema zvaničnicima pomoći. Zvaničnici Talibana iznijeli su veće brojeve žrtava od humanitarnih grupa, rekavši da je poginulo više od 2.000 ljudi.
Davidian je primijetila da su žene i djevojke sve više zatvorene u svojim domovima zbog sve većih ograničenja koje su im nametnuli talibani u posljednje dvije godine.
Talibani su zabranili djevojčicama da idu u školu nakon šestog razreda, a ženama su zabranili pristup javnim prostorima i većinu poslova. Žene se takođe moraju da se pridržavaju kodeksa oblačenja i da imaju muškog pratioca da ih prati na dugim putovanjima.
Talibani su takođe ograničili afganistanske žene u radu u nevladinim organizacijama, iako postoje izuzeci za službe za hitne slučajeve i zdravstvenu zaštitu.
Većina hitne pomoći u Heratu pogođenom zemljotresom distribuira se preko lokalnog posrednika, obično muške zajednice ili vjerskog vođe.
Žene su navele učešće lidera zajednica kao njihov "glavni izazov" prilikom pristupa pomoći jer lideri zajednice nisu uvijek svjesni najugroženijih žena, navodi se u informaciji UN.
Afganistanci se bore sa društvenim, političkim i ekonomskim šokovima od povlačenja međunarodnih snaga 2021. godine i decenija rata. Više od polovine stanovništva zemlje od 40 miliona treba hitnu humanitarnu pomoć.
Humanitarne agencije su pružale podršku u hrani, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti nakon preuzimanja vlasti talibana i ekonomskog kolapsa koji je uslijedio.
