Linkovi

Afganistan: UN pozivaju na međunarodnu budnost, dok raste broj napada IS


Talibanski borac, desno, uz civile stoji uz tijelo ubijenog u operacijama talibana protiv pripadnika Islamske države Horasana, lokalnog ogranka IS, u Kandaharu, 15. novembra 2021.
Talibanski borac, desno, uz civile stoji uz tijelo ubijenog u operacijama talibana protiv pripadnika Islamske države Horasana, lokalnog ogranka IS, u Kandaharu, 15. novembra 2021.

Najviša diplomatkinja Ujedinjenih nacija u Afganistanu pozvala je u srijedu međunarodnu zajednicu da posveti veću pažnju usponu takozvane Islamske države u Afganistanu, rekavši da ta teroristička grupa koristi prednost stalne nestabilnosti za širenje svog prisustva u zemlji.

"Nekada ograničena na nekoliko pokrajina i Kabul, čini se da je ISIL-KP sada prisutna u skoro svim provincijama i sve aktivnija", rekla je izaslanica UN Deborah Lyons ​na sastanku Savjeta bezbjednosti UN, koristeći jedan od akronima za Islamsku državu pokrajine Horasan (takođe IS-K, ISIS-K).

Ona je rekla da je broj napada značajno porastao - 334 ove godine, u poređenju sa 60 u 2020. godini, a svi napadi pripisuju se ili je za njih preuzela odgovornost IS-K. Mnogi napadi bili su usmjereni na šiite.

"Talibani insistiraju na tome da vode usklađenu kampanju protiv ISIL-KP, ali ova kampanja je zabrinjavajuća jer se čini da se u velikoj mjeri oslanja na vansudske pritvore i ubistva osumnjičenih pripadnika ISIL-KP", reklao je Lyons. "Ovo je oblast koja zaslužuje više pažnje međunarodne zajednice."

Teroristička grupa je intenzivirala bombaške i druge napade otkako su talibani preuzeli vlast sredinom avgusta.

Američki vojni zvaničnici već mjesecima upozoravaju da postoji opasnost od pregrupisavanja Islamske države Horasan i Al Kaide u oslabljenom Afganistanu.

Što se tiče komunikacije sa talibanima, Lyons je rekla da je to bilo "generalno korisno i konstruktivno" i da su talibani uvjerili Ujedinjene nacije da žele da ostanu i pomažu stanovništvu.

"Humanitarna katastrofa"

Afganistan je bio u humanitarnoj krizi i prije nego što je vlast pala u ruke Talibana. Godine sukoba, suše i korupcije ostavile su milione ljudi u siromaštvu i raseljeništvu.

Uz privredu koja zavisi od strane razvojne pomoći, koja je u velikoj meri obustavljena dok međunarodna zajednica procjenjuje da li talibani mogu da budu pouzdan partner, humanitarna situacija je konstantno nerješena i UN kažu da je neki oblik pomoći potreban za 23 miliona ljudi u zemlji od 38 miliona stanovnika.

"Na ivici smo humanitarne katastrofe, ali smo na ivici humanitarne katastrofe koju je moguće spriječiti", rekla je Lyons.

Iako nije eksplicitno pozvala na ukidanje međunarodnih sankcija ili odmrzavanje sredstava, ukazala je na njihovu ulogu u postepenom ekonomskom kolapsu.

"Cijeli složeni društveni i ekonomski sistem se gasi, dijelom zbog zamrzavanja sredstava, obustave tokova nehumanitarne pomoći i sankcija", rekla je izaslanica UN.

Rusija i Kina pozvale su na odmrzavanje međunarodnog novca Afganistana.

"Zamrznuta afganistanska imovina treba da bude vraćena pravim vlasnicima što je prije moguće i ne može se koristiti kao moneta za pregovaranje, prijetnje ili za prinudu", rekao je kineski izaslanik u Ujednjenim nacijama Zhang Jun.

Pomoć SAD

Sjedinjene Države, koje su završile povlačenje iz Afganistana u augustu, ove godine su dale 474 miliona dolara humanitarne pomoći.

"I iako smo mi i mnogi drugi s pravom zaokupljeni humanitarnim potrebama Afganistana, mi nastavljamo da obraćamo veliku pažnju na to da li talibani pokazuju da se pridržavaju svojih obaveza u borbi protiv terorizma, poštovanju ljudskih prava i inkluzivnosti", rekao je Sajvetu bezbednosti američki ambasador Jeffrey DeLaurentis​.

Talibanska vlada nije dobila nikakvo zvanično međunarodno priznanje, a u Ujedinjenim nacijama je i dalje predstavlja izaslanik prethodne vlade.

"Situacija u Afganistanu je izuzetno krhka", rekao je ambasador Ghulam Isaczai. "Samo kroz inkluzivnu vladu možemo da se zaštitimo od novog građanskog rata duž etničkih linija i korištenja afganistanske teritorije od strane stranih terorističkih grupa, kao i da napravimo tranziciju iz stalne humanitarne krize na stabilniju ekonomiju."

On je izrazio podršku oživljavanju mirovnog procesa iz Dohe i održavanju međunarodne mirovne konferencije.

Što se tiče humanitarne situacije, on je apelovao na velikodušnu međunarodnu podršku, ali je naglasio da sredstva ne bi trebalo da idu direktno talibanima.

Iran, Tadžikistan i Pakistan takođe su se obratili Savjetu bezbjednosti kao zabrinuti susjedi.

Pakistan, koji ima bliske odnose sa talibanima, rekao je da nove vlasti "pozitivno reaguju" na angažman sa međunarodnom zajednicom.

"Scenariji iz noćne more kojih se strahovalo nakon 15. avgusta nisu se ostvarili", rekao je Savjetu ambasador Munir Akram. "U Afganistanu nije bilo rasprostranjenog nasilja ili kršenja ljudskih prava".

On je rekao da je bezbednosna situacija "znatno poboljšana" i da su škole za žene otvorene, osim srednjih. On je rekao da talibani kažu da je to zbog nedostatka nastavnika i njihove nemogućnosti da nađu novac da im plate.

"Čaša je možda još do pola puna, ali angažman je donio napredak", rekao je Akram.

Pakistanski diplomata je također kritikovao svog afganistanskog kolegu, rekavši da bi Savjet mogao imati više koristi od "slušanja onih koji zapravo vladaju Kabulom".

XS
SM
MD
LG