U saopštenju povodom početka škole, talibansko ministarstvo obrazovanja zatražilo je od nastavnika i učenika da poštuju "islamske principe" pri oblačenju i da izbjegavaju odjeću koja je protiv "islama i afganistanskih običaja". Međutim, nije pominjalo zabranu djevojčicama da pohađaju više razrede.
Talibani su ukinuli obrazovanje djevojčica posle šestog razreda i zabranili mnogim Afganistankama da rade u javnom i privatnom sektoru. Također im je zabranjeno da rade za Ujedinjene nacije i druge humanitarne organizacije.
Talibani su se vratili na vlast sredinom 2021. godine, nakon što su se posle 20 godina iz Afganistana povukle strane snage koje su predvodile Sjedinjene Države.
Talibanska vlada je ponovo uvela strogo tumačenje islamskog zakona da bi vladala siromašnom i ratom razorenom zemljom, odbacujući pozive da ukine restrikcije uvedene ženama kao miješanje u unutrašnja pitanja Afganistana.
Zabranu su pravdali najavama da rade na obrazovnom sistemu za žene kojim se poštuju "islamski principi" i lokalna kultura.
Eksperti Ujedinjenih nacija za ljudska prava osudili su restrikcije uvedene Afganistankama kao "rodni aparthejd" i zatražili da se odmah ukinu.
Misija UN u Afganistanu (UNAMA) u srijedu je ponovo pozvala Talibane da ukinu "neopravdanu" zabranu obrazovanja djevojčica.
“Kako je počela nova školska godina u Afganistanu, sada je prošlo više od 900 dana od kako je djevojčicama starijim od 12 godina zabranjeno da pohađaju školu i univerzitet. UNAMA poziva de fakto vlasti da okončaju tu neopravdanu i štetnu zabranu. Obrazovanje za sve je ključno za mir i prosperitet", navela je misija na X-u
Svjetska organizacije odbacila je zahtjeve talibana da im bude dozvoljeno da zastupaju Afganistan u UN-u, navodeći kao razlog restrikcije za žene. Ni jedna zemlja nije formalno priznala vladu u Kabulu, uglavnom zbog zabrinutosti u pogledu ljudskih prava.
Zamjenik portparola State Departmenta Vedant Patel u utorak je ponovio da bi "takozvanoj talibanskoj vladi" prioritet trebalo da bude rešavanje pitanja ženskih prava, prije iskazivanja želje za međunarodnim priznanjem.
"Fer tretman žena i djevojčica u Afganistanu i dalje je jedan od naših najvećih prioriteta kada je riječ o politici prema Afganistanu. Činjenica da je ovo još jedna godina u kojoj žene i djevojčice nemaju pristup školama je tužna i zabrinjavajuća", rekao je Patel novinarima u Waahingtonu.
Talibanske vlasti navode da nema restrikcija kada je riječ o obrazovanju djevojčica u vjerskim školama poznatim kao medrese.
"U suštini nema razlike između škole i medrese. Ako je svrha obrazovanje, može da se dobije isto u medresama kao i u školama, zbog čega ne bi trebalo insistirati na školama", naveo je za Glas Amerike neimenovani zvaničnik talibanskog ministarstva obrazovanja.
Međutim, Ujedinjene nacije i aktivisti za ljudska prava kažu da vjerske škole, uglavnom usredsređene na islamske studije, ne mogu u potpunosti da zamijene tradicionalne škole u kojima se predaje više predmeta.
"Brinem da kvalitet obrazovanja u tim institucijama ne može adekvatno da pripremi djevojčice ili dječake za visoko obrazovanje i profesionalnu obuku da bi u budućnosti postali dio efikasne radne snage", naveo je generalni sekretar UN Antonio Guterres u izvještaju koji je ovog mjeseca podnesen Savjetu bezbjednosti.
U izvještaju UN- se navodi da ima više od 7.000 registrovanih medresa u Afganistanu, od kojih je gotovo 400 namijenjeno djevojčicama. U njima, kako navode talibanski zvaničnici, nema starosnih ograničenja za učenice.
