Upozorenje zapovjednika američkih snaga na Bliskom Istoku i dijelovima Južne Azije od utorka dolazi u vrijeme dok vojni planeri i dalje rade na tome kako vratiti kući svih 2.500 do 3.500 vojnika u Afganistanu počevši od sljedećeg mjeseca, čime bi završili dvije decenije rata.
"Ne želim se ponašati kao da nije riječ o ozbiljnoj situaciji. Ne stavljam ružičaste naočale i govorim da će to biti lako učiniti", rekao je zapovjednik američke Centralne komande (CENTCOM) Kenneth "Frank" McKenzie mlađi dok je članovima Odbora za oružane snage u Predstavničkom domu govorio o mogućoj potrebi za budućim protuterorističkim misijama.
"Trenutno istražujemo ovaj problem sa svim našim resursima kako bismo pronašli put da to učinimo na najinteligentniji, bezrizičan način", rekao je. "Biće izuzetno teško."
McKenzie je u utorak rekao zakonodavcima da mu je naređeno da ministru odbrane Lloydu Austinu dostavi sve opcije do kraja mjeseca.
I drugi zvaničnici, takođe, razmatraju potencijalna rješenja.
"Radi se na adaptaciji, prilagođavanju sigurnosnom okruženju i razmišljanju o tome kako nastaviti primjenjivati pritisak", rekla je zakonodavcima Amanda Dory, vršilac dužnosti zamjenika pomoćnika sekretara obrane za planove i strategiju.
"Ono što mogu reći o procesu donošenja odluke koju je predvodio predsjednik sa svojim timom za nacionalnu sigurnost je da je razmatran čitav niz scenarija za budućnost Afganistana", dodala je.
Nedostatak detalja, međutim, zabrinuo je demokratske i republikanske zakonodavce, ali i bivše dužnosnike, otkako je američki predsjednik Joe Biden prošle sedmice objavio svoju odluku da krene s povlačenjem iz Afganistana.
Najnovije američke obavještajne procjene upozoravaju da će bez prisustva američkih i koalicijskih trupa izgledi za mir u Afganistanu "i dalje ostati niski", te da bi bilo koji pad afganistanskih snaga sigurnosti mogao dati terorističkim grupama, poput al-Qaide i Islamske države, šansu za regeneraciju.
Američki i zapadni obavještajni službenici kažu da se al-Qaida svodi na svega nekoliko stotina boraca u Afganistanu, ali mnogi od njih i dalje su u dobrim odnosima s talibanima i, u nekim slučajevima, integrisani su u postojeću talibansku strukturu zapovijedanja i kontrole.
Takođe postoji i zabrinutost zbog Islamske države-Khorasan, poznate kao afganistanski pridruženi član grupaciji. Obavještajni službenici kažu da ima između 1.000 i 2.500 boraca i da je i dalje usmjerena na izvođenje terorističkih napada na Zapad.
Neki visoki zvaničnici, uključujući direktora CIA-e, izrazili su zabrinutost oko mogućnosti praćenja ovih grupa bez ikakvog prisustva na terenu.
"Sposobnost američke vlade da prikuplja i djeluje na prijetnje će se smanjiti. To je jednostavno činjenica", rekao je direktor CIA-e Bill Burns prošle sedmice, opisujući rizik kao značajan.
Richard Myers, penzionisani general s četiri zvjezdice, koji je služio kao predsjedavajući Udruženih načelnika štabova tokom ranih godina američkog rata u Afganistanu, rekao je da je to "legitimna zabrinutost", iako postoje načini za nadoknađivanje nedostatka obavještajnih informacija.
"Nadam se da smo razmišljali o tome i napravili druge planove kako bismo bili sigurni da još uvijek imamo dovoljno obavještajnih informacija da znamo šta te grupe rade", rekao je Afganistanskom servisu Glasa Amerike. "Bez toga mislim da postoji velika vjerovatnoća da bi ovo mogla biti realna opasnost za ostatak svijeta."
Ipak, uprkos takvim strahovima, Bidenova administracija izrazila je povjerenje u ono što opisuje kao pristup "preko horizonta".
"Reorganizovaćemo naše sposobnosti za borbu protiv terorizma i značajne resurse u regiji kako bismo spriječili ponovno pojavljivanje terorista - prijetnji našoj domovini", rekao je Biden prošle sedmice kada je objavio svoju odluku. "Moj tim prerađuje našu nacionalnu strategiju za nadgledanje i sprječavanje značajnih terorističkih prijetnji, ne samo u Afganistanu, nego gdje god se mogu pojaviti."
U slučaju Afganistana, čini se da je to strategija koja isključuje upotrebu borbenih trupa.
"Ne postoje planovi da američka čizma ponovno stupi na teren u Afganistanu", rekao je u ponedjeljak novinarima sekretar za medije Pentagona John Kirby, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike o suzbijanju potencijalnih terorističkih prijetnji domovini.
"Ne znam za razgovore s vladom u Kabulu o ponovnom uvođenju protuterorističkih snaga u Afganistan", rekao je. "Imamo snažne mogućnosti za borbu protiv terorizma širom svijeta... Ne postoji parcela zemlje koju ne bismo mogli pogoditi, ako je trebamo pogoditi."
Neki analitičari takvu procjenu nazivaju pretjerano optimističnom, napominjući da su Sjedinjene Države doživjele samo ograničeni uspjeh s takozvanim pristupom "whack-a-mole".
"Napori u borbi protiv terorizma, bez čizama na terenu, gubitak su propozicija", rekao je Bill Roggio, član Fondacije za odbranu demokratije, koji je detaljno proučavao američke napore u Afganistanu.
"Možda ćete povremeno biti u prilici da ubijete više vođe Al-Qaide i Islamske države, ali uspjesi će biti rijetki", rekao je. "Džihadisti već imaju sjedište u Afganistanu i njihov će uticaj rasti, a američke sposobnosti će se smanjivati."
Postoje i drugi izazovi, uključujući i neizvjesnost oko toga gdje će Sjedinjene Države moći pozicionirati sredstva za borbu protiv terorizma, poput bespilotnih letjelica, u slučaju da su potrebne.
"U ovom trenutku nemamo nijedan od tih sporazuma", rekao je McKenzie u utorak zakonodavcima, priznajući da su u toku diplomatski razgovori sa zemljama u regiji kako bi se osigurale potrebne dozvole.
"Pregledaćemo sve zemlje u regiji", rekao je. "Neke od njih mogu biti vrlo daleko."
