Birališta će biti otvorena od osam ujutro do 18 sati. Nijemci takođe mogu glasati putem pošte, ali ona mora stići do vremena zatvaranja birališta na dan izbora kako bi bila prebrojana.
Izlazne ankete će biti objavljene, a brojanje glasova počinje odmah nakon završetka glasanja. Generalna slika rezultata trebala bi biti jasna veoma brzo, a konačni službeni rezultat očekuje se rano u ponedjeljak, piše Associated Press (AP).
Četiri kandidata se takmiče za mjesto sljedećeg lidera Njemačke: trenutni kancelar Olaf Scholz, iz Socijaldemokrata lijevog centra, Friedrich Merz, kandidat vodeće konzervativne stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU), trenutni vicekancelar Robert Habeck, iz ekološke stranke Zeleni i Alice Weidel, iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Prethodno istraživanje javnog mnijenja postavilo je Merza u vodstvo sa oko 30% podrške, ispred AfD-a koji ima oko 20%. Scholzovi Socijaldemokrati i Habeckovi Zeleni su iza.
Merz je favorit da zamijeni Scholza kao kancelara, ali još uvijek nije jasno koje koalicije vlasti će biti moguće nakon izbora. Koliko će biti lako formirati vladu zavisit će možda dijelom od toga koliko stranaka će biti u novom parlamentu.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se tri stranke nalaze na oko pet posto glasova potrebnih za osvajanje mandata.
Sve ključne stranke kažu da neće sarađivati sa AfD-om.
Za novi Bundestag, donji dom parlamenta, pravo glasa ima najmanje 59,2 miliona ljudi u zemlji od 84 miliona. Bundestag čini 630 članova koji biraju sljedećeg kancelara Njemačke. Pozicija kancelara ekvivalentna je poziciji premijera.
Na glasačkom listiću nalazi se 29 stranaka, ali je vjerovatno da će između pet i osam njih osvojiti dovoljno glasova za ulazak u parlament. U većini slučajeva, stranke moraju osvojiti barem pet posto glasova da bi osvojile mandate.
Njemački izborni sistem rijetko daje bilo kojoj stranci apsolutnu većinu, a istraživanja javnog mnijenja sugerišu da nijedna stranka nije ni blizu te većine.
Zemlja nema tradiciju manjinskih vlada na nacionalnom nivou, što znači da će najvjerovatnije dvije ili više stranaka formirati koaliciju.
Ne postoji formalni arbitar za proces formiranja nove vlade, niti postavljen vremenski okvir. Stranke vode razgovore kako bi utvrdile s kim imaju najviše zajedničkog, a onda jedna kombinacija stranaka prelazi na formalne pregovore o koaliciji, pojašnjava AP.
Ti pregovori obično rezultiraju detaljnim koalicijskim ugovorom koji postavlja planove nove vlade. To treba odobrenje barem stranačkih tijela uključenih stranaka. Neke stranke mogu odlučiti da ga stave na glasanje svim članovima.
Kada taj proces bude završen, Bundestag može izabrati novog kancelara.
Snažna njemačka vlada bila bi važna za evropski odgovor na novu američku administraciju i na nestabilnost u Ukrajini i drugim područjima.
Njemačka i susjedna Francuska tradicionalno su bile pokretačka snaga EU-a, ali su obje pogođene domaćom političkom nestabilnošću u posljednjim mjesecima.
Ovi izbori se održavaju sedam mjeseci ranije nego što je prvobitno planirano jer je Scholzova trostrana koalicija propala u novembru zbog nesuglasica o tome kako revitalizirati ekonomiju koja je opala posljednje dvije godine. Jedan od najhitnijih zadataka nove vlade biće pronalaženje koherentnog odgovora na taj problem.
Još jedan izazov biće dalje smanjenje ilegalne migracije, koja je bila glavna tema kampanje.
Merz je rekao da se nada da će formirati novu vladu do sredine aprila ako pobijedi. Scholzova odlazeća vlada ostat će na funkciji kao privremena do trenutka kada Bundestag izabere novog kancelara.
