Britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Olaf Scholz, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i drugi evropski lideri bili su među onima koji su prisustvovali vanrednom samitu u Jelisejskoj palači.
Starmer je razgovarao sa novinarima nakon sastanka.
"U pitanju nije samo budućnost Ukrajine. To je egzistencijalno pitanje za Evropu u cjelini i stoga od vitalnog je značaja za britanski nacionalni interes", rekao je.
"Jasno je da SAD neće napustiti NATO. Ali mi Evropljani ćemo morati učiniti više. Pitanje podjele tereta nije novo, ali je sada aktuelno. I Evropljani će morati da se pojačaju, kako u pogledu potrošnje, tako i u pogledu mogućnosti koje mi pružamo."
"Evropa mora odigrati svoju ulogu, a ja sam spreman razmotriti angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. ... Ali mora postojati zaštitni mehanizam SAD, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se Rusija efikasno odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu", rekao je Starmer novinarima u Parizu.
Scholz, koji se suočava s izborima krajem ove sedmice, ponovio je pozive da Evropa i Ukrajina budu dio mirovnih pregovora.
"Sada nam je jasno da moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu. I mora i može se osloniti na nas da će to biti slučaj. Pozdravljamo činjenicu da se razgovara o mirovnom planu, ali to mora biti i jasno nam je - to ne znači da može biti diktiranog mira i da Ukrajina mora prihvatiti ono što joj se predstavlja", rekao je Scholz.
Pomoć Ukrajini
Niz političkih promjena od strane Washingtona tokom protekle sedmice transformirao je geopolitičke proračune Evrope.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je saveznicima iz NATO-a prošle sedmice da Evropa mora pružiti ogroman dio pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruskih osvajača.
"Sada je vrijeme za ulaganje, jer ne možete pretpostaviti da će američko prisustvo trajati zauvijek", rekao je Hegseth u govoru u petak u Varšavi.
"Realnost da je povratak na granice iz 2014. kao dio dogovorenog rješenja malo vjerojatan. Stvarnost američkih trupa u Ukrajini je malo vjerovatna. Realnost članstva Ukrajine u NATO-u kao dijela dogovorenog rješenja je malo vjerovatna", rekao je Hegseth.
Mirovni pregovori
Ranije ove sedmice, američki predsjednik Donald Trump održao je 45-minutni telefonski razgovor sa svojim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čime je efektivno okončana izolacija Moskve od opsežne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Obojica lidera su se složila da započnu mirovne pregovore o Ukrajini u Rijadu počevši od utorka, a Kijev i Evropa isključeni iz stola.
"To bi moglo malo smetati. Ali govorim vam nešto što je zaista vrlo iskreno... kada ste pogledali Minsk II [mirovni sporazum], za stolom je bilo mnogo ljudi koji stvarno nisu bili sposobni provesti neku vrstu mirovnog procesa, a on je užasno propao. Dakle, nećemo ići tim putem", rekao je Keith Kellogg, američki posebni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, delegatima u subotu na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Taj pristup je neodrživ, rekla je analitičarka Armida van Rij, koja vodi evropski program u londonskom Chatham Houseu.
"S obzirom na to da su SAD same sebe izbacile iz jednadžbe kada je u pitanju ... pružanje sigurnosnih garancija za Ukrajinu ili praćenje bilo koje vrste potencijalnog prekida vatre koji se može dogoditi, na Evropljanima je zaista da provedu bilo kakvu vrstu primirja ili mirovnog sporazuma. Dakle, potrebni su vam Evropljani za stolom da biste mogli razgovarati o tome, jer u suprotnom, zašto bi potpisali nešto o čemu se razgovaralo bez njih, a što njihove trupe dovodi u potencijalni rizik od direktnog sukoba s Rusijom", rekla je van Rij za Glas Amerike.
