Fokusiran na razvoj proizvoda i motivisanje studenata, Muminović je jedan od vodećih stručnjaka koji spaja akademsko znanje s praktičnim rješenjima za lokalnu zajednicu.
Dr. Adis Muminović svojim radom dokazuje da su inovacija, obrazovanje i lokalni razvoj neraskidivo povezani. Kroz laboratorije, projekte i predavanja, on inspiriše novu generaciju inženjera koji imaju potencijal ne samo da ostanu u BiH, već i da transformišu industriju i društvo. Njegov pristup je primjer kako nauka može biti most između akademije i stvarnog svijeta, s ciljem kreiranja boljeg društva za sve.
Dr. Muminović je krajem prošle godine postao i dobitnik nagrade Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za popularizaciju i promociju nauke.
„Nagrada predstavlja kulminaciju aktivnosti koje smo imali zadnjih 5 godina. Od vremena korona virusa kada smo se svi angažovali i besplatno izrađivali vizire i ostale plastične komponente koje se tada nisu mogle nabaviti do današnjih dana kada na raznim konferencijama i događajima promovišem vrijednost znanja i nauke. Lično smatram da trenutni najveći izazov u polju obrazovanja nije u tome kako učenike ili studente naučiti neku konkretnu informaciju, tj. prenijeti mu neko konkretno znanje, nego u tome kako učeniku ili studentu dokazati da je vrijedno to znanje koje uči“, kazao je Muminović.
„Laboratorija za razvoj i dizajn proizvoda nije samo prostor, već prilika za inovaciju"
Jedan od ključnih Muminovićevih doprinosa je vođenje Laboratorije za razvoj i dizajn proizvoda. „Laboratorija je osnovana s ciljem da pomogne našim kompanijama da razvijaju vlastite proizvode i da na taj način postanu više neovisne o poslovima koje im daju velike svjetske kompanije," istakao je.
Kroz ovu laboratoriju razvijeni su brojni prototipi, a najviše koristi imale su kompanije iz drvne i automobilske industrije.
Na primjeru stolice Alpha Chair, proizvođača Aptha Furniture, laboratorija je pokazala kako se napredne tehnologije poput 3D skeniranja mogu koristiti za kreiranje proizvoda koji imaju i naučnu i komercijalnu vrijednost. Ovaj proces objavljen je kao naučno-istraživački rad u prestižnom časopisu s visokim faktorom uticaja.
„Treba pokazati mladima da se znanje isplati"
Drugi ključni aspekt njegovog rada odnosi se na motivisanje studenata da pokrenu vlastite kompanije. „Obrazujemo odlične inžinjere koji su poželjni u svim razvijenim zemljama EU. Takvi mladi ljudi ukoliko ne nađu dobar posao u BiH istu vrlo brzo napuštaju," naglasio je Muminović.
Kroz predmet „Dizajn proizvoda u mašinstvu," studenti su analizirali javni poziv za finansiranje StartUp kompanija, pripremajući se da iduće godine apliciraju s razrađenim idejama. Time se nastoji djelimično ublažiti odlazak visokoobrazovanih mladih iz BiH.
Ova strategija već daje rezultate. Kroz projekte poput razvoja 3D modela motocikla, studenti su stekli internacionalno priznanje i otvorili vlastite kompanije. Jedna od tih kompanija danas zapošljava desetak magistara mašinstva, što pokazuje kako se obrazovni sistem može direktno povezati s industrijom.
U protekle dvije godine Dr Muminović i kolege realizovali projekat popularizacije STEM obrazovanja u srednjim školama Kantona Sarajevo, gdje su učenici kroz prezentacije i razgovore s mladim uspješnim stručnjacima motivisani da cijene učenje i istraživanje. Dr. Muminović naglašava da akademska zajednica treba napustiti udobnost kabineta i aktivno doprinositi unapređenju društva kroz ovakve projekte.
„Vrijednost znanja nije nikada bila manje cijenjena"
Iako je tehnologija danas dostupnija nego ikada, motivacija za učenje među mladima opada, smatra dr. Muminović.
„Gubitak vrijednosti znanja je širi društveni problem i ne mogu ga riješiti samo visokobrazovne institucije. Trenutno živimo u društvu u kojem se cijene neke potpuno druge vrijednosti, više se cijeni mišljenje estradne umjetnice o nekom aktualnom problemu nego mišljenje univerzitetskog profesora i onda se pitamo zašto naše dijete želi da postane estradna umjetnica a ne doktorant nekog prestižnog univerziteta“, kazao je Muminović.
On smatra kako je unapređenje visokog obrazovanja zahtijeva jasno definisane strategije razvoja, koje trenutno nedostaju na državnom i federalnom nivou, a promjene moraju započeti unutar same akademske zajednice.
„Znanje je trenutno besplatno za sve i lahko se dolazi do njega, međutim malo je onih koji to znanje stvarno žele usvojiti i koji vide vrijednost toga." Kroz projekte popularizacije STEM obrazovanja, Muminović nastoji približiti nauku mladima u srednjim školama, koristeći primjere uspješnih ljudi koji su izgradili karijere u inženjeringu.
Za Muminovića, aktivno učešće akademske zajednice u društvenim procesima je ključno.
„Dužnost nas iz oblasti visokog obrazovanja je se aktivno uključimo u razna udruženja građana ili osnivamo vlastita i unaprijeđujemo društvo u oblasti s kojom se bavimo." Ovo uključuje i rad na internacionalizaciji fakulteta i prilagođavanju obrazovnih politika potrebama tržišta rada, što je, kako ističe, ključ za dugoročni razvoj zemlje.
Dr. Adis Muminović vidi budućnost u daljoj promociji freelancinga među studentima tehničkih fakulteta, smatrajući ga izvrsnom prilikom za rad s inostranim klijentima uz ostanak u BiH. Ističe da freelancing nije rezervisan samo za IT sektor, već da i ostale grane inženjeringa nude odlične prilike za bavljenje freelancingom.
„Ideja je da studenti na početku krenu sa laganim projektima a da kasnije osnivaju kompanije, šire biznise i direktno razvijaju industriju BiH i državu BiH.“
