Digitalna transformacija i umjetna inteligencija (AI) donose ogroman potencijal za unapređenje poslovanja, obrazovanja i javne uprave na Zapadnom Balkanu, ali izazovi koji prate ovu tranziciju su značajni, posebno u Bosni i Hercegovini.
Magistar elektrotehnike Adnan Mehremić, viši inženjer za mašinsko učenje u kompaniji Bloomteq, objasnio je prednosti i prepreke digitalne transformacije u regiji.
Fragmentacija administracije i zastarjela infrastruktura
„Digitalna transformacija u BiH nailazi na niz prepreka, a fragmentirana administracija je jedna od najvećih. Često se dešava da institucije ne sarađuju ili nemaju jasno definisane strategije, što usporava svaki pokušaj digitalizacije. Tu je i problem infrastrukture – digitalna transformacija zahtijeva stabilne mreže i IT resurse, koji su u mnogim dijelovima zemlje ili zastarjeli ili potpuno nedostupni”, naglašava Mehremić.
On upozorava i na nedovoljnu digitalnu pismenost korisnika, posebno u administraciji i javnoj upravi.
„Čak i kada tehnologija postoji, ljudi nisu dovoljno obučeni da je koriste. Ključno rješenje je raditi na edukaciji, povećanju povjerenja u tehnologiju i stvaranju koherentne digitalne strategije koja uključuje sve nivoe vlasti i društva”, dodao je.
Digitalna transformacija nije samo tehničko pitanje. Ona zahtijeva širok spektar promjena, od strateškog planiranja do prilagođavanja radne kulture.
„Analiza trenutnog stanja je prvi korak, gdje se procjenjuju kapaciteti i izazovi organizacije. Zatim slijedi razvoj strategije s jasno definisanim ciljevima i prioritetima. Implementacija tehnologije dolazi tek nakon toga, uz obuku zaposlenih i prilagodbu procesa. Na kraju, praćenje rezultata i kontinuirano prilagođavanje osiguravaju dugoročni uspjeh”, dodao je Mehremić.
On je istakao kako kultura unutar organizacije igra ključnu ulogu: „Digitalna transformacija neće uspjeti ako ljudi ne prihvate promjene.”
Potencijal AI-a u obrazovanju, zdravstvu i poslovanju
Potencijal AI tehnologija u različitim sektorima je ogroman. U poslovnom svijetu, AI može donijeti efikasniju analizu podataka, personalizovane usluge i automatizaciju rutinskih zadataka, što smanjuje troškove i povećava produktivnost.
„U obrazovanju, AI može pružiti personalizovane lekcije koje odgovaraju svakom učeniku pojedinačno, što značajno poboljšava učinak učenja. U javnoj upravi, automatizacija birokratskih procesa i bolja analiza podataka mogu olakšati građanima pristup uslugama bez nepotrebnog čekanja”, kaže Adnan Mehremić, dodajući da AI treba da bude dodatak, a ne zamjena za ljudski faktor, posebno u obrazovanju.
On smatra da rješenja leže u dugoročnim strategijama koje integrišu AI u ključne sektore, ali ističe i važnost inkluzivnosti.
„Da bi AI bio dostupan svima, ključ je u ulaganju u infrastrukturu i osiguravanju jednakih prilika za korištenje tehnologije, posebno za ruralne i marginalizovane zajednice. Transparentnost u primjeni i edukacija građana su jednako važni kako bi svi razumjeli prednosti i imali povjerenja u ovakve sisteme”, kaže on.
Jedno od područja u kojem AI već ostvaruje značajan napredak je medicina. Mehremić ističe otkrivanje novih lijekova i personaliziranu medicinu kao primjere uspješne primjene tehnologije.
„AI je već donio značajne pomake u farmaciji i biomedicini. Jedan od najboljih primjera je otkrivanje novih lijekova kroz analizu velikih baza podataka, što je ubrzalo procese koji su ranije trajali godinama. Personalizirana medicina, gdje se terapije prilagođavaju profilu pacijenta, samo je jedan od načina na koji AI spašava živote. Zamislite koliko AI može unaprijediti dijagnostiku kroz analizu medicinskih slika, rani stadiji bolesti poput raka mogu se otkriti uz mnogo veću preciznost nego dosadašnjim metodama”, kaže on.
Etika i algoritamska pristranost umjetne inteligencije
Mehremić upozorava kako postoje stvarni problemi u primjeni ove tehnologije.
„AI modeli često zavise od podataka koji mogu biti pristrani, što može rezultirati nejednakostima u liječenju. Osim toga, privatnost pacijenata je veliki izazov. Ako se regulative ne razvijaju u korak s tehnologijom, postoji rizik od zloupotrebe osjetljivih podataka, što može ozbiljno narušiti povjerenje u ove tehnologije”, kaže sagovornik.
On naglašava da su transparentnost, odgovornost i edukacija javnosti ključni za rješavanje ovih problema.
Balans između inovacija i zaštite digitalnih prava
Mehremić je također ukazao na potrebu za balansiranjem razvoja AI tehnologija i zaštite digitalnih prava: „Balans se postiže kombinacijom transparentnosti, regulative i tehnoloških inovacija. Korisnicima treba osigurati veću kontrolu nad njihovim podacima, a regulative moraju zahtijevati odgovornost kompanija koje razvijaju AI.”
Na kraju, Mehremić je podijelio savjete za pametno korištenje velikih jezičkih modela (LLM) kao što je Chat GPT u obrazovanju.
„LLM-ovi su nevjerovatni alati, ali ih treba koristiti s oprezom. Bolje ih je koristiti kao pomoćne alate za istraživanje i brainstorming nego kao izvor za generisanje cijelog nastavnog sadržaja. Ljudski nadzor ostaje ključan kako bi se osigurala tačnost i relevantnost informacija”, kaže Mehremić.
Digitalna transformacija i AI predstavljaju priliku za regiju Zapadnog Balkana, ali njihov uspjeh zavisi od koordiniranih napora vlada, kompanija i građana. Investicije u infrastrukturu, edukaciju i regulativu biće presudne kako bi tehnologija postala alat za poboljšanje života svih građana.
