U Caliju su se okupili predstavnici gotovo 200 zemalja, uključujući naučnike, aktiviste, pripadnike ugroženih manjina, poslovne ljude i političare.
„Cilj svakog COP-a jeste da se unaprijedi strategija i globalni ciljevi za zaštitu biodiverziteta, Kunming -Montreal globalnog okvira za biodiverzitet koji ima 23 cilja do 2023. i 4 do 2050.“, kazala je za Glas Amerika Adla Kahrić, ekspertica za biodiverzitet, jedna od članica bosansko-hercegovačke delegacije u Caliju. Delegaciju su, uz Kahrić, činili Nasiha Pozder, ministrica Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Mirza Hujić, Vanja Biletić, Armin Čolaković i Senka Barudanović.
Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework (KMGBF) je međunarodni sporazum usvojen u decembru 2022. godine, kojim se postavljaju ciljevi za očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na globalnom nivou do 2030. godine. KMGBF postavlja ambiciozan cilj zaštite 30% kopnenih i morskih ekosistema do 2030. godine, poznat kao 30x30 cilj.
Od vlada prisutnih zemalja očekivalo se predstavljanje nacionalnih strategija koje će pokazati kako planiraju ostvariti ciljeve poznate kao Nacionalne strategije i akcioni planovi za biološku raznovrsnost (NBSAP).
Drastično smanjenje populacija u divljini
Međutim, oko 80% vlada došlo je na konferenciju bez pripremljenih NBSAP planova, što znači da će biti teško postići cilj dogovoren 2022. godine, a to je zaštita 30% kopna i mora do 2030. Istraživanje predstavljeno na COP16 samitu u Caliju naglašava hitnost zaštite biološke raznolikosti, jer je preko jedne trećine vrsta drveća ugroženo. Organizacija WWF izvestila je da su svetske populacije divljih životinja u prosjeku smanjene za 73% u poslednjih 50 godina. Oko 103 zemlje su došle na sastanak da su podnijele bar jedan cilj.
„Napravljene je lista zemalja koje su podnijele bar jedan cilj, a tu je i BiH, što treba istaći. Jedina smo zemlja Zapadnog Balkana koja je podnijela bar jedan cilj. Radi se o cilju 19 koji je vezan za finansiranje očuvanja biodiverziteta. NBSAP još nismo podnijeli , ali on je u procesu i trebao bi se završiti u skladu s rokom“, istakla je Kahrić.
Jedna od ključnih aktivnosti je ulaganje od 69 miliona eura za unaprjeđenje kapaciteta i znanja u zemljama Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba. Ovaj iznos omogućiće bolju podršku vladama, civilnom društvu, autohtonim narodima i lokalnim zajednicama.
Osim toga, predstavljen je program za suzbijanje ilegalne trgovine divljim životinjama, koji će pomoći zemljama u razvoju da ojačaju svoje pravosudne i policijske sisteme i smanje potražnju za ilegalnim proizvodima od divljih životinja.
Takođe je pokrenut projekat za očuvanje biodiverziteta u otvorenom moru, područjima koja pokrivaju 65% svjetskih okeana.
Korporacije trebaju novčano nadoknaditi korištenje digitalnih genetičkih podataka
„Na ovoj konferenciji su usvojeni dokument Digital sequence information, DSI, vezan za genetičke resurse. Usvojen je i Član 8J, koji je vezan za autohtone zajednice i to predstavlja istorijske momente. Usvojen je i dokument EBSAs, vezan za ekološki i biološki značajna marinska područja, za koji je trebalo 18 godina da se usvoji“, istakla je Kahrić.
Na COP16 konferenciji prvi put se raspravljalo o pravednoj raspodjeli profita generisanog korištenjem genetičkih informacija iz ekosistema poput koraljnih grebena i prašuma. Naime, naučnici sve češće digitalno prikupljaju te informacije kroz sekvenciranje DNK, no zemlje globalnog juga smatraju da nisu pravično plaćene za ove resurse. Brojne države upozoravaju na ovo svojevrsno „biopiratstvo," odnosno korištenje genetičkih informacija bez priznavanja izvora i kompenzacije lokalnim zajednicama. Ove informacije se mogu koristiti za pravljenje novih lijekova, a pri tome nije potrebno da naučnici idu na daleko lokacije kako bi prikupili uzorke.
Pregovarači su odobrili sporazum koji otvara put velikim kompanijama da plate za korišćenje digitalnih genetičkih informacija izdvojenih iz prirode, ako ostvaruju profit. Na primjer, visoko profitabilna agrobiznis kompanija u Ujedinjenom Kraljevstvu može koristiti digitalnu DNK sekvencu biljke pronađene u Brazilu kako bi poboljšala neku kulturu. Prema sporazumu, ta kompanija će biti podstaknuta da uplati 1% svog profita ili 0,1% prihoda u fond koji bi mogao pomoći zemljama poput Brazila da finansiraju očuvanje prirode.
„Na nama je da ove ciljeve integriramo u naše ciljeve i na terenu. Izazov Kunming-Montreal okvira je ogroman i to ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za razvijenije zemlje“ istakla je za kraj Adla Kahrić.
