Dvojica diplomata sastali su se u subotu na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. Ovo je bio njihov prvi lični sastanak otkako su Sjedinjene Države oborile balon ranije ovog mjeseca iznad Atlantskog okeana kod istočne obale SAD-a nakon što je osam dana letio iznad kopna.
Blinken je za NBC-jevu emisiju Meet the Press u intervjuu emitovanom u nedjelju rekao: „Nije bilo izvinjenja. Ali ono što vam također mogu reći je da je ovo bila prilika da vrlo jasno i vrlo direktno govorite o činjenici da je Kina poslala balon za nadzor nad našom teritorijom, kršeći naš suverenitet, kršeći međunarodno pravo.”
„A ja sam mu jednostavno rekao da je to neprihvatljivo i da se više nikada neće ponoviti”, rekao je Blinken. „Naravno da nismo jedina zemlja iznad koje su ovi baloni letjeli. Više od 40 zemalja suočilo se sa ovim balonima posljednjih godina.”
Kina je tvrdila da je balon, veličine dva ili tri školska autobusa, bila meteorološka letjelica koja je skrenula sa kursa usljed vjetrova iznad SAD-a, ali su američki zvaničnici, uključujući Blinkena, odbacili to objašnjenje.
„Ono što je jasno jeste da je balon, kada je balon bio iznad Sjedinjenih Država, letio je u osnovi sa zapada na istok, pokušao da nadgleda veoma osjetljiva vojna mjesta”, rekao je on. „Dakle, uopće nemamo sumnje da je, pod A) ovo bio balon za nadzor i, pod B) pokušavao se uključiti u aktivno praćenje.”
Sjedinjene Američke Države su nakon toga preuzele veći dio tereta balona sa dna okeana kod obale južne države Južne Karoline i poslale dijelove u laboratoriju FBI-a izvan Washingtona na ispitivanje.
Obje zemlje raspoređuju špijunske satelite. Kina je optužila SAD, iako ne nudi nikakve dokaze, da su poslale najmanje 10 balona iznad Kine u posljednjih nekoliko godina. SAD kažu da se radi o lažnoj tvrdnji.
Blinken je ranije otkazao planirano putovanje u Peking zbog incidenta sa špijunskim balonom.
Osim njihovih rasprava o špijunskom balonu, Blinken je rekao da dijeli „vrlo stvarnu zabrinutost” SAD-a oko kineske podrške ruskom ratu protiv Ukrajine.
Do danas, rekao je, SAD su vidjele „određenu političku i retoričku podršku, čak i neku nesmrtonosnu podršku. Ali jako smo zabrinuti što Kina razmatra pružanje smrtonosne podrške Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu. Jasno sam dao do znanja da bi to imalo ozbiljne posljedice i na naše odnose, nešto što je predsjednik [Joe] Biden u nekoliko navrata izravno podijelio s predsjednikom Xijem [Jinpingom]”.
Blinken je, međutim, rekao da „prema našim saznanjima još nisu prešli tu crtu” da bi pružili vojnu pomoć Rusiji i nije ponudio nikakve detalje. „Ali glavna briga je materijalna podrška ruskim ratnim naporima koja bi imala smrtonosan učinak”, rekao je.
„Kina pokušava imati i jedno i drugo”, ustvrdio je Blinken. „U javnosti se predstavljaju kao zemlja koja teži miru u Ukrajini. Ali privatno, kao što sam rekao, već smo tokom proteklih mjeseci vidjeli pružanje nesmrtonosne pomoći koja direktno pomaže i potiče ruske ratne napore”.
„Zato mislim da je važno da razjasnimo, kao što sam učinio večeras na sastanku s Wang Yijem, da je ovo nešto što nas duboko zabrinjava”, rekao je Blinken. „Jasno sam stavio do znanja koliko je važno da ne pređemo tu liniju i činjenicu da bi to imalo ozbiljne posljedice u našim odnosima, nešto što nam ne treba povrh incidenta s balonom u koji je Kina uključena.”
Unatoč trenutnim tvrdnjama, Blinken je rekao da se SAD ne žele upustiti u Hladni rat s Kinom, čija je ekonomija druga u svijetu nakon SAD-a.
Kineska državna novinska kuća izvijestila je da se Wang sastao s Blinkenom na zahtjev SAD-a i da je Wang iznio „zvanični stav” Kine, tražeći od SAD-a da „promijeni kurs” i popravi štetu bilateralnim odnosima „koju je izazvala američka „zloupotreba sile” prilikom obaranja balona”.
