Najnovije
SAD: Hiljade marširale za prava na abortus
Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.
Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.
Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.
"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.
Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.
Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.
Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.
Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".
Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"
Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.
Žene kao objekti
Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.
Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.
Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".
Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.
Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."
Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.
Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".
Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.
Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.
"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.
Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.
Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.
Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.
"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.
See all News Updates of the Day
Hezbolah ispalio 140 raketa na sjever Izraela
Hezbolah je pogodio sjever Izraela sa 140 raketa u petak, dan nakon što je vođa militantne grupe Hassan Nasrallah obećao da će uzvratiti Izraelu nakon eksplozije komunikacijskih uređaja, saopštila je izraelska vojska i militantna grupa.
Izraelska vojska je saopćila da su rakete došle u tri talasa u petak popodne i gađale lokacije duž razorene granice s Libanom.
Nakon napada, izraelska vojska je rekla da je napala područja širom južnog Libana ciljajući na infrastrukturu Hezbolaha.
Hezbolah je rekao da su njegovi napadi bili ciljani na nekoliko lokacija duž granice s raketama Katjuša, uključujući više baza protuzračne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade za koju su rekli da su prvi put pogodili.
Izraelska vojska je saopštila da je 120 projektila lansirano na područja Golanske visoravni, Safeda i Gornje Galileje, od kojih su neke presretnute.
Vojska nije rekla da li je neki projektil pogodio metu, kao ni da li je bilo žrtava.
Još 20 projektila ispaljeno je na područja Meron i Netua, saopštila je vojska, dodajući da nema izvještaja o povrijeđenima.
Hezbolah je rekao da su rakete odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu, a ne za dvodnevni napade za koje se široko optužuje Izrael da je aktivirao eksploziv u hiljadama pejdžera i voki-tokija Hezbolaha.
Hezbolah i Izrael razmjenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra, dan nakon početka rata između Izraela i Hamasa, ali su raketni baraži u petak bili jači nego inače.
Nasralah je u četvrtak obećao da će nastaviti sa svakodnevnim udarima na Izrael.
Najmanje 20 je ubijeno u napadima, a hiljade je ranjeno kada su pejdžeri, voki-toki i drugi uređaji eksplodirali u Libanu u utorak i srijedu.
Sofisticirani napadi pojačali su strah da će prekogranična razmjena vatre eskalirati u sveopšti rat. Izrael nije ni potvrdio ni negirao umiješanost u napade.
Proteklih dana, Izrael je premjestio moćne borbene snage do sjeverne granice.
Plan rasta: Komplikacije u isplatama za sve države Zapadnog Balkana zbog BiH
Nedostatak kompletne reformske agende Bosne i Hercegovine (BiH), komplikuje proces početka prvih isplata iz Plana rasta Evropske unije (EU) koji je namijenjen zemljama Zapadnog Balkana.
Bosna i Hercegovina je propustila priliku da na vrijeme podnese reformsku agendu koja je neophodan preduslov za dobivanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.
Sarajevo je 17. septembra Evropskoj komisiji (EK) podnijelo dokument za koji nadležne vlasti u BiH tvrde da dokazuje "usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta".
Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Evropske komisije.
Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona.
Naime, potrebno je da države članice Evropske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.
Tek nakon ovih koraka mogu da slijede prve isplate.
Nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gde je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.
Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), odložen je za oktobar.
Koliki je predviđeni budžet za svaku od država?
Preliminarni proračun ukupnog iznosa uplata iz Plana rasta, po državama:
- Albanija: 922.1 miliona eura
- Bosna i Hercegovina: 1 milijarda i 85 miliona eura
- Kosovo: 882.6 miliona eura
- Crna Gora: 383.5 miliona eura
- Sjeverna Makedonija: 750.4 miliona eura
- Srbija: 1 milijardu i 586.4 miliona eura
Koje su moguće opcije?
Scenario 1: Isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate
Radi se o najvjerovatnijem scenariju. Od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, njih pet su blagovremeno predale reformsku agendu, koja zadovoljava kriterijume postavljene od EU. U Briselu, preovladava mišljenje, rečeno je RSE, da nije pravedno da pet zemalja budu "taoci" jedne zemlje.
Kako se nezvanično saznajemo, tokom radnog ručka koji je 19. septembra imala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa liderim regiona, najavljeno je da će EK usvojiti reformske agende pet zemalja, početkom oktobra.
Više lidera koji su se obratili novinarima su upravo najavili prve tranše tokom narednog meseca.
Scenario 2: Blokiranje cijelog regiona zbog BiH
Ovo je malo vjerovatno. Postoji politička volja da se svim zemljama regiona pomogne u pravcu jačanja ekonomija i osposobljavnja budućeg članstva u EU.
Plan rasta je usvojen za cijeli region, i prema ovom scenariju, treba čekati da sve ispune kriterijume kako bi počele isplate prvih tranši.
Scenario 3: "Oprostiti" Bosni i Hercegovini
Još jedna moguća, mada malo vjerovatna opcija je progledati kroz prste i omogućiti slanje prve tranše Bosni i Hercegovini, ili joj barem dati malo više vremena da izradi adekvatnu reformsku agendu, koja bi uključivala sve preporuke Evropske komisije, i time se omogućila isplata.
Malo je njih koji smtraju da je blanko "opraštanje" idealno rješenje. Neznatan je broj država članica EU koje ne bi željele da, BiH u ovom trenutku, ostane van kluba korisnika evropske finansijke pomoći.
Strahuju se da bi u tom slučaju EU djelovala sporije i BiH ostala duže vreme bez sredstava. Nadaju se ipak da će se mehanizmi u BiH ubrzati nakon lokalnih izbora zakazanih za 6. oktobar.
Postoji ideja da se usvoji paket za cijeli region, i da se BiH dozvoli "prelazni period" da izradi reformsku agendu kako bi novac namijenjen BiH bio pridodan kada se steknu uslovi.
Šta je Plan rasta?
Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana EU kroz pružanje nekih od prednosti članstva u EU regionu prije pristupanja, podstičući ekonomski rast i ubrzanje društveno-ekonomske konvergencije.
Plan rasta ima potencijal da udvostruči privrede Zapadnog Balkana u narednih 10 godina.
Plan rasta podstiče pripreme Zapadnog Balkana za članstvo u EU i potrebu da se ubrzaju reforme, tako što će iznositi neke od njegovih prednosti koje će direktno koristiti građanima zemalja Zapadnog Balkana. To bi zauzvrat trebalo značajno da ubrza brzinu procesa proširenja i rast zapadnobalkanskih ekonomija.
Predložen je novi finansijski instrument od šest milijardi eura, za period 2024-2027.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje su podnijeli partneri sa Zapadnog Balkana i nakon provjere od strane Komisije da su ispunjeni relevantni uslovi plaćanja i preduslovi, kao što su makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor nad budžetom.
Zašto je neophodna reformska agenda?
Reformska agenda koju su treble izraditi sve zemlje Zapadnog Balkana, obuhvataju socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će one preduzeti kako bi podstakli rast i približavanje u skladu sa Planom rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine.
Srbija i Kosovo imaju dodatan uslov koji se odnosi na konstruktivno angažovanje u procesu normalizacije odnosa.
U slučaju da uslovi plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će suspendovati ili odbiti odgovarajući iznos od plaćanja. Zapadnobalkanski partner imaće od godinu do dvije da ispuni uslove, inače će se u narednim godinama taj iznos preraspodijeliti među ostale države.
Kako se raspoređuju sredstva iz Plana rasta?
U raspodjeli sredstava iz Plana rasta, u obzir se uzima broj stanovnika i domaći bruto proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Prema zvaničnim podacim i Evropskoj komisiji, alokacija svakog korisnika izračunata je na osnovu najnovijih dostupnih podataka na dan stupanja na snagu Uredbe o Olakšicama za reformu i rast (25. maja 2024. godine).
"Ove alokacije, koje su početne vrijednosti, podložne su promjeni. Konačna alokacija po korisniku nije fiksna, već zavisi od rezultata postignutih kroz reforme vezane za EU. Očekivani rezultati su navedeni u Reformskim agendama korisnika, gdje su reforme podeljene na pojedinačne kvantitativne i kvalitativne korake, koji služe kao uslovi plaćanja", navodi se u usvojenom Planu rasta.
Prve tranše, u obliku predzajma, će odraziti oko sedam posto cjelokupnog iznosa.
Američki ratni avioni, brodovi i vojnici spremni na Bliskom istoku u slučaju da se sukob proširi
SAD su zadržale povećano vojno prisustvo na Bliskom istoku tokom većeg dijela prošle godine - oko 40.000 vojnika, najmanje desetak ratnih brodova i četiri eskadrile borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva - sa namjerom da zaštite saveznike i da djeluje kao sredstvo odvraćanja od napada, reklo je nekoliko američkih zvaničnika.
Kako su napadi između Izraela i Hezbollaha naglo porasli ove sedmice, raste zabrinutost da bi sukob mogao eskalirati u sveobuhvatni rat, dok Tel Aviv nastavlja svoju gotovo jednogodišnju borbu protiv Hamasovih militanata u Gazi.
Hezbollah kaže da je Izrael prešao "crvenu liniju" eksplozivnim napadima komunikacijske uređaje i obećao da će nastaviti s raketnim napadima koje je pokrenuo otkako je militantna grupa Hamas koju podržava Iran napala Izrael 7. oktobra, čime je započeo rat u Gazi.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant - koji je ove sedmice više puta razgovarao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom - proglasio je početak "nove faze" rata, preusmjeravajući svoj fokus na sjeverni front protiv Hezbollaha u Libanu.
Do sada, SAD nisu signalizirale povećanje ili promjenu trupa kao rezultat najnovijih napada, a već postoje pojačane snage u regiji.
"Uvjereni smo u sposobnost koju trenutno imamo da zaštitimo naše snage i ako trebamo da stanemo u odbranu Izraela", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh u četvrtak.
Obično je oko 34.000 američkih snaga raspoređeno u Centralnoj komandi SAD-a, koja pokriva cijeli Bliski istok. Broj vojnika porastao je u prvim mjesecima rata između Izraela i Hamasa na oko 40.000, kako su poslani dodatni brodovi i avioni.
Prije nekoliko sedmica, ukupan broj je porastao na skoro 50.000 kada je Austin naredio dva nosača aviona i pratećih ratnih brodova da ostanu u regiji zbog pojačanih tenzija između Izraela i Hezbollaha.
Izrael izveo najjači vazdušni napad na Liban, SAD i Velika Britanija pozivaju na uzdržanost
Izraelski ratni avioni izveli su u četvrtak uveče najitenzivnije napade na južni Liban, pojačavajući sukob između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, usred poziva na uzdržanost.
Bijela kuća je saopštila da je diplomatsko rješenje dostižno i hitno, a Velika Britanija je pozvala na hitan prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.
"SAD su zabrinute zbog potencijalne eksalacije", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
U četvrtak kasno uveče, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni za dva sata pogodili stotine lansera višecijevnih raketnih bacača u južnom Libanu.
Bombardovanje je uključivalo više od 52 udara širom južnog Libana, saopštila je libanska državna novinska agencija NNA. Tri libanska bezbjednosna izvora rekla su da je ovo bio najteži udar od početka sukoba u oktobru. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.
Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je u četvrtak da će Izrael nastaviti vojnu akciju protiv Hezbolaha.
"U novoj fazi rata postoje značajne mogućnosti, ali i značajni rizici. Hezbolah osjeća da je proganjan i vojne akcije će se nastaviti. Naš cilj je da osiguramo bezbjedan povratak zajednica u njihove domove. Kako vrijeme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cijenu", naveo je Galan u saopštenju.
Intenzivni baraž uslijedio je nakon napada početkom ove nedjelje, kada su dignuti u vazduh pejdžeri i voki-tokiji koje su koristili pripadnici Hezbolaha, prilikom kog je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi. Liban i Hezbolah su odgovornost za taj napad pripisali Izraelu.
U televizijskom obraćanju, lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su eksplozije uređaja u utorak i sredu "prešle sve crvene linije".
"Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala", rekao je on dodajući da se napadi "mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata".
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
