"Tokom 2021. godine, Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH. Prijavljena su tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima, šest napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Takođe, zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu", navode iz Udruženja BH novinari.
Podaci, takođe, pokazuju da je povećan broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama.
Međutim, kako se navodi, određeni napredak je postignut kada je riječ o procesuiranju prijetnji i napada na novinare.
"U periodu od januara do kraja decembra prošle godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima ukupno 11 slučajeva je riješeno u korist novinara i novinarki, što je najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine", navode iz Udruženja BH novinari.
Povodom Međunarodnog dana slobode medija, Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, osvrnuo se na odnos političara prema novinarima.
"Doživjeli smo da se u Banja Luci najvećim priznanjem odlikuje čovjek (Marinko Umičević) koji vrijeđa i napada novinare, gdje član predsjedništva BiH (Milorad Dodik) novinarima pokazuje srednji prst, Nermin Nikšić novinare naziva jadnima itd. Situacija u državi se nije promijenila, nije se promijenila politička elita, ali su možda u prethodnom periodu odradili svoj posao, prošli nekažnjeno i nametnuli veći stepen autocenzure", rekao je Vukelić ispred Kluba novinara Banja Luka, podsjećajući da je iza nas i godina pandemije u kojoj novinari nisu mogli da rade u punom kapacitetu.
Mladen Mirosavljević, profesor javnog mnijenja Banja Luka College-a, kaže je da mu je posebno zanimljiva čestitka koju je medijima uputio Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.
"Predsjednik Vlade RS ističe da je 'novinarstvo ključno za razvoj demokratije', napravio bih inverziju, pa bih rekao da su institucije i njihov razvoj ključni za razvoj demokratije. Novinarstvo, javnost i mediji su korektiv koji je izuzetno važan i presudan kao takav u funkcionisanju institucija, njihovom razvoju i razvoju demokratije", rekao je Mirosavljević.
On je podsjetio na istraživanje koje svake godine sprovodi i objavljuje američka nevladina organizacija "Freedom House" pod nazivom "Zemlje u tranziciji – Od slabljenja demokratije do autoritarne agresije".
"Podaci objavljeni u ovom izvještaju ukazaju na to da je Srbija balkanska država, koja je uz BiH, u najvećoj mjeri nazadovala u oblasti provođenja demokratskih reformi. Tako da to dosta govori o ovim nekim kontradiktornostima kada pričamo o razvoju demokratije na ovim prostorima, ulozi medija i medijskim slobodama, te položaju svih onih koji rade u medijima", rekao je Mirosavljević.
Prema podacima iz godišnjeg istraživanja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koje BH novinari provode u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safejournalists, u posljednje dvije godine zabilježen je veliki broj prijava o zabrani pristupa informacijama i netransparentnom tretmanu novinara i medija od strane političara i predstavnika institucija.
"Političari su bili veoma aktivni u pokušajima da kontrolišu uređivačke politike i kreiraju medijske sadržaje. Ovakve negativne uticaje prepoznale su i organizacije poput Reportera bez granica – u njihovom izvještaju za 2021. istaknuta je 'manipulacija medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima'", navode iz Udruženja BH novinari.
Podsjećaju i na posljednji izvještaj Evropske komisije za BiH u kojem se navodi da su "visokopozicionirani političari pribjegli javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike."
