Izdvojeno
Američki senatori stižu u posjetu BiH
Američka dvostranačka kongresna delegacija stiže u srijedu u Bosnu i Hercegovinu u sklopu posjete Balkanu, saopšteno je nezvanično Glasu Amerike.
Delegaciju predvodi senatorica Jeanne Shaheen (demokrata), predsjednica Senatskog pododbora za vanjske odnose za Evropu i regionalnu sigurnosnu saradnju i viša članica Senatskog odbora za oružane snage. Uz nju, delegaciju čine senatori Chris Murphy (demokrata) i Thom Tillis (republikanac). Senatori Shaheen i Tillis, također, su i kopredsjedavajući NATO posmatračke grupe Senata.
U sklopu dolaska na Balkan, senatori posjećuju Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Delegacija će se sastati s zvaničnicima zemalja, predstavnicima civilnog društva i medija kako bi se razgovarali brojnim pitanjima, uključujući podršku Ukrajini usred ruske invazije, evropsku sigurnost, napore u borbi protiv korupcije, kao i očuvanje slobode medija.
Kako je saopštio ured senatorice Shaheen, delegacija će prenijeti potvrdu američke podrške saveznicima u jeku ruske invazije na Ukrajinu i podršku Zapadnom Balkanu u evropskim integracijama.
„Naša dvostranačka delegacija putuje na Balkan u ključnom trenutku za Evropu. Potvrda američke podrške našim partnerima na Balkanu je posebno značajna, jer doživljavamo najneizvjesniju vojnu situaciju u Evropi od Drugog svjetskog rata”, rekla je senatorica Shaheen. „Moramo nastaviti da podržavamo balkanske narode na njihovim demokratskim putevima i ohrabrujemo njihov put ka evropskim integracijama.”
Posjeta Bosni i Hercegovini dolazi u trenutku velike političke krize i nekoliko dana nakon što se Britanija pridružila Sjedinjenim Državama i sankcionisala Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a, vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, kao i Željku Cvijanović, entietsku predsjednicu.
Sankcionisani su, kako je saopštila Britanska ambasada u Sarajevu, zbog narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Početkom godine, Sjedinjene Države su još jednom sankcionisale Dodika, ovaj put zbog korupcije. A Dodik, okrenut Rusiji, pod američkim sankcijama se nalazi od 2017. zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma
Na jednom prošlosedmičnom slavlju u Bijeljini, Dodik je uzviknuo: „Živjela Srbija, živjela Rusija i živjela Republika Srpska.”
„Balkan je region koji je ključan za evropsku sigurnost i moramo da nastavimo našu snažnu saradnju sa našim partnerima dok Rusija nastavlja svoj ilegalni rat protiv Ukrajine i prijeti članicama NATO-a”, rekao je senator Tilis, kako je navedeno u saopštenju za javnost ureda senatorice Shaheen.
Senator Murphy je naveo da je potrebno pažnju obratiti „na druge dijelove Evrope koji bi mogli biti ranjivi na rusko uplitanje ako Putin traži druge načine da oslabi Zapad”.
„Putin već dugo navija za one koji nastoje da potkopaju jedinstvo i teritorijalni integritet na Balkanu i ne bi volio ništa više nego da vidi kako se te podjele produbljuju”, rekao je Murphy.
Shaheen i Murphy bili su među senatorima koji su prošlog mjeseca inicirali rezoluciju kojom se još jednom potvrđuje američka podrška Bosni i Hercegovini.
Nakon Balkana, kongresmeni putuju za Brisel, gdje će posjetiti NATO savez.
Sve su češće posjete američkih zvaničnika Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme. Pored Gabriela Escobara, specijalnog američkog predstavnika za Zapadni Balkan, u zemlju je u novembru prošle godine stigao i savjetnik State Departmenta Derek Chollet, kao i direktorica USAID-a Samantha Power početkom ove godine.
See all News Updates of the Day
"Ne Trumpovom planu!" Palestinci obećavaju da će ostati u ruševinama Gaze
Stanovnici Gaze su kritikovali plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme pojas Gaze i raseli Palestince negdje drugdje, obećavajući da nikada neće napustiti srušene domove u obalskoj enklavi koju Trump želi pretvoriti u "rivijeru Bliskog istoka".
"Trump može otići dođavola, sa svojim idejama, sa svojim novcem i sa svojim uvjerenjima. Ne idemo nigdje. Mi nismo dio njegove imovine", rekao je Samir Abu Basel iz grada Gaza putem aplikacije za ćaskanje.
"Ako želi da riješi ovaj sukob, trebao bi uzeti Izraelce i smjestiti ih u jednu od država (u Americi). Oni su stranci, a ne Palestinci. Mi smo vlasnici zemlje", rekao je otac petero djece, koji je raseljen iz svoje kuće u blizini Jabalije na sjevernom rubu Gaze.
Više od 15 mjeseci izraelskog bombardiranja opustošilo je malenu obalnu enklavu i ubilo više od 47.000 ljudi, prema palestinskim izvještajima.
Stanovnici Gaze rekli su da Trump neće uspjeti u tome, nakon što ih rat i bombe nisu uspjele izbaciti iz Gaze.
"Govorio je s puno arogancije... može nas testirati, a uskoro će otkriti da njegove fantazije ne funkcioniraju s nama", rekao je Abu Basel.
Dok su bjesnile borbe u ratu u Gazi, Palestinci su se plašili da će doživjeti još jednu "Nakbu" ili katastrofu, vrijeme kada su stotine hiljada lišene svojih domova u ratu koji je doveo do stvaranja države Izrael 1948. godine.
Sada se plaše novog kruga raseljavanja.
"Nećemo napustiti naše oblasti, nećemo dozvoliti drugu Nakbu. Odgajali smo našu djecu učeći ih da ne mogu napustiti svoj dom i ne mogu dozvoliti drugu Nakbu", rekla je Um Tamer Jamal, 65-godišnja majka šestero djece, Reutersu putem aplikacije za ćaskanje.
"(Trump) je lud. Nismo napustili Gazu pod bombardiranjem i izgladnjivanjem, kako nas namjerava izbaciti? Ne idemo nigdje", rekla je ona iz grada Gaze.
Šokantni potez Trumpa, bivšeg njujorškog investitora za nekretnine, brzo su osudile međunarodne sile, kao i palestinski lideri.
Suparničke palestinske vlasti Mahmouda Abbasa i islamistička grupa Hamas ujedinile su se u odbacivanju, kako su rekli, plana zauzimanja obalne teritorije Mediterana i protjerivanja Palestinaca iz njihove domovine.
Abbas je rekao da se Palestinci neće odreći "svoje zemlje, prava i svetih mjesta, te da je pojas Gaze sastavni dio zemlje Palestine, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom".
Sami Abu Zuhri, visoki dužnosnik Hamasa, koji je vladao pojasom Gaze prije borbi protiv Izraela u brutalnom ratu, rekao je da je Trumpova izjava o preuzimanju enklave "smiješna i apsurdna".
"Svaka ideja ove vrste može zapaliti region", rekao je on Reutersu, dodavši da Hamas ostaje privržen sporazumu o prekidu vatre s Izraelom i pregovara o njegovoj sljedećoj fazi.
Prvobitno šestosedmično primirje, dogovoreno sa egipatskim i katarskim posrednicima i podržano od strane SAD, ostalo je uglavnom netaknuto, ali izgledi za trajno rešenje su nejasni.
Trumpovu ideju da SAD "preuzmu" Pojas Gaze odbacuju i saveznici i protivnici
Prijedlog predsjednika Donalda Trumpa da SAD "preuzmu" pojas Gaze i trajno presele Palestince brzo su odbacili i osudili američki saveznici i protivnici.
Trump je iznio prijedlog na konferenciji za novinare u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji se nekoliko puta nasmiješio dok je predsjednik detaljno izlagao plan za izgradnju novih naselja za Palestince izvan Pojasa Gaze, kao i da SAD preuzmu "vlasništvo" i ratom razorenu teritorije pretvore "rivijeru Bliskog istoka".
"SAD će preuzeti Pojas Gaze", rekao je Trump. “Mi ćemo posjedovati i biti odgovorni za demontažu svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja, izravnati lokaciju i riješiti se uništenih zgrada, izravnati je, stvoriti ekonomski razvoj koji će osigurati neograničen broj radnih mjesta."
Trumpova izjava je stigla usred krhkog primirja između Izraela i Hamasa, tokom kojeg je militantna grupa predavala taoce u zamjenu za oslobađanje zarobljenika koje drži Izrael.
Egipat, Jordan i drugi američki saveznici na Bliskom istoku već su odbacili ideju o preseljenju više od dva miliona Palestinaca iz Gaze drugdje u regionu.
Saudijska Arabija, važan američki saveznik, brzo je odvagnula Trumpovu proširenu ideju da preuzme Pojas Gaze u oštro sročenoj izjavi, ističući da je njen dugi poziv na neovisnu palestinsku državu "čvrst, postojan nepokolebljiv stav".
"Kraljevina Saudijska Arabija također naglašava ono što je ranije objavila u vezi sa svojim apsolutnim odbacivanjem kršenja legitimnih prava palestinskog naroda, bilo putem izraelske politike naseljavanja, aneksije palestinskih zemalja ili nastojanja da se palestinski narod raseljava s njihove zemlje", navodi se u saopštenju.
Trump je već zatalasao - i uznemirio dugogodišnje saveznike - predlažući kupovinu Grenlanda, pripajanje Kanade i moguće preuzimanje Panamskog kanala. Nije odmah bilo jasno je li ideja o preuzimanju Pojasa Gaze dobro promišljen plan ili početni potez u pregovorima.
Albanese, čija je zemlja jedan od najjačih američkih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji, djelovao je frustrirano čak i kada su ga pitali o planu za Gazu, naglašavajući da će njegova politika "biti dosljedna".
"Neću, kao premijer Australije, svakodnevno komentirati izjave američkog predsjednika", rekao je.
Ministarstvo vanjskih poslova Novog Zelanda izjavilo je da je "dugogodišnja podrška dvodržavnom rješenju zabilježena", dodajući da"neće komentirati svaki prijedlog koji se iznese".
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Lin Jian također je naglasio dugogodišnju podršku Pekinga rješenju o dvije države.
"Protivimo se prisilnom preseljenju ljudi u Gazu i nadamo se da će relevantne strane primirje i poslijeratnu upravu u Gazi shvatiti kao priliku da palestinsko pitanje vrate na pravi put", rekao je on.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu agenciju Anadolu da Trumpov prijedlog o "deportacijama iz Gaze nije nešto što bismo prihvatili ni region ni mi".
"Čak i razmišljati o tome, po mom mišljenju, pogrešno je i apsurdno", rekao je Fidan.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da je ono što Trump želi učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".
Hamas, koji je izazvao rat svojim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine, navodi je da je Trumpov prijedlog "recept za stvaranje hkaosa i napetosti u regiji”.
"Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava", rekla je militantna grupa u saopštenju.
U napadu na Izrael Hamas je ubio oko 1.200 ljudi, prvenstveno civila, i uzeo oko 250 talaca.
Izraelski zračni i kopneni rat koji je uslijedio ubio je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima koje ne navode koliko je mrtvih bilo boraca. Rat je ostavio velike dijelove nekoliko gradova u ruševinama i raselio oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi.
U SAD-u su opozicioni političari brzo odbacili Trumpovu ideju, a demokratski senator Chris Coons nazvao je njegove komentare "uvredljivim i suludim, opasnim i glupim".
Ideja "riskira da ostatak svijeta misli da smo neuravnoteženi i nepouzdani partner jer naš predsjednik daje sulude prijedloge", rekao je Coons.
Demokratska zastupnica Rashida Tlaib, palestinsko-američka članica Kongresa iz Michigana, optužila je Trumpa u objavi na društvenim mrežama da "otvoreno poziva na etničko čišćenje" s idejom preseljenja cjelokupnog stanovništva Gaze.
Trump želi da SAD preuzmu Pojas Gaze i da se Palestinci isele
Predsjednik Donald Trump je rekao u utorak da će SAD da preuzmu vlasništvo nad ratom razorenim Pojasom Gaze, nakon što Palestinci budu raseljeni u druge zemlje, i da ekonomski razviju to područje.
Trump je je iznenadni plan, čije detalje nije saopštio, objavio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući.
"SAD će da preuzmu Pojas Gaze, i da također tu rade. Bićemo vlasnici i bićemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na toj lokaciji", rekao je Trump.
"Preuzećemo to parče, razvićemo ga, otvoriti hiljade i hiljade radnih mjesta i to će biti nešto na šta cijeli Bliski istok može biti veoma ponosan", rekao je Trump.
Trump je dodao će SAD raditi na ekonomskom razvoju područja nakon što raščiste ruševine zgrada i da bi Gaza mogla da postane "Rivijera Bliskog istoka". Također nije isključio mogućnost slanja američkih trupa da obezbijede Gazu.
"Što se tiče Gaze, uradićemo ono što je neophodno. Ako je neophodno, to ćemo uraditi", rekao je.
Na pitanje ko bi živio u tom području, Trump je odgovorio da bi to mogao biti dom "ljudi svijeta".
Nije međutim direktno odgovorio na pitanje kako i pod kojim bi ovlaštenjima SAD mogle da preuzmu teritoriju Gaze i dugoročno je okupiraju.
"Vidim dugoročno vlasništvo i da će to to doneti veliku stabilnost u taj dio Bliskog istoka", rekao je Trump i dodao da je razgovarao sa regionalnim liderima i da oni podržavaju tu ideju.
"Mnogo mjeseci sam veoma pomno to proučavao", rekao je Trump.
Rekao je da planira da posjeti Gazu, Izrael i Saudijsku Arabiju ali nije precizirao kada.
Netanyahu, koji je Trumpa nazvao najvećim prijateljem Izraela, rekao je da vrijedi obratiti pažnju na ideju američkog predsjednika i da bi to moglo da "promijeni historiju".
Trump je prethodno predložio trajno raseljavanje Palestinaca iz razorene Gaze u susjedne zemlje, a enklavu je nazvao "ruševinom". Ponovo je pozvao Jordan, Egipat i druge arapske države da prime Palestince iz Gaze, navodeći da nemaju drugi izbor nego da napuste tu teritoriju koja mora da se obnovi poslije 16-mjesečnog rata Izraela i ekstremista iz Hamasa.
Međutim, Trump je ovog puta rekao da bi podržao "trajno" raseljavanje Palestinaca iako su arapski lideri već odbili njegov prethodni prijedlog.
"To je sada samo ruševina" rekao je Trump za Gazu, prije nego što se sastao sa Netanyahuom.
"Kada bi smo mogli da nađemo pravo parče zemlje, više parčadi, da im izgradimo zaista lijepa mjesta sa mnogo novca u tom području. Mislim da bi to bilo mnogo bolje nego povratak u Gazu. Ne znam zašto bi Palestinci željeli da ostanu", rekao je Trump na pitanje o reakciji Palestinaca i arapskih lidera na njegov prijedlog.
Slično je poručio na sastanku sa Netanyahuom u Bijeloj kući, mada je sugerisao da bi Palestinci trebalo zauvijek da napuste Gaze i da budu "u lijepim domovima gdje mogu da budu sretni i da ne budu upucani i ubijeni".
"Neće željeti da se vrate u Gazu", rekao je Trump.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze bilo bi kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestoko protivljenje ne samo zemalja u regionu, već i američkih zapadnih saveznika.
Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpov pozive kao "protjerivanje " Palestinaca sa njihove zemlje.
"Smatramo ih receptom za izazivanje haosa i tenzija u regionu zato što stanovnici Gaze neće dozvoliti realizaciju tih planova", rekao je Zuhri.
Sporazum o prekidu vatre između Izraela i ekstremista iz Hamasa trebalo je da bude jedna od glavnih tema susreta Trumpa i Netanyahua koji je održan u ključnoj fazi primirja koje su postigle dvije strane.
Pred njima je manje od četiri nedjelje da usaglase uslove druge faze primirja koja obuhvata oslobađanje svih preostalih talaca u Gazi, trajni prekid borbi i povlačenje Izraela sa te teritorije.
"Nemam garancija da će se mir održati", rekao je američki predsjednik uoči posjete izraelskog premijera.
Netanyahu se pred sastanak sa Trumpom sastao sa američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, jednim od posrednika u razgovorima o prekidu vatre.
Iz kabineta premijera Izraela saopšteno je da će se po povratku iz Sjedinjenih Država sastati sa timom zaduženim za bezbjednost i razmatrati pristup u vezi sa drugom fazom sporazuma.
Trump je u prvom mandatu posredovao u sporazumima o normalizaciji između Izraela i četiri arapske zemlje.
Sada se zalaže za postizanje šireg sporazuma kojim bi Izrael uspostavio veze sa Saudijskom Arabijom.
Ta država je, međutim, spremna na uspostavljanje odnosa isključivo ukoliko se okonča rat u Gazi, na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu - teritorijama koje je Izrael zauzeo u ratu na Bliskom istoku 1967.
Sjedinjene Države podržavaju palestinsku državnost, čemu se Netanyahuova vlada protivi.
Hamas, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, je od uspostavljanja primirja oslobodio 18 talaca, dok je Izrael na slobodu pustio stotine palestinskih zatvorenika.
Sukob u Gazi počeo je napadom ekstremista Hamasa početkom oktobra 2023, u kom je ubijeno 1.200 ljudi i zarobljeno 250.
U izraelskoj kontraofanzvi koja je trajala petnaest mjeseci ubijeno je više od 47.500 Palestinaca, od kojih je više od polovine bilo žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje 17.000 ekstremista koji su poginuli u sukobima.
Maksimalan ekonmski pritisak na Iran
Predsjednik Donald Trump saopštio je da će obnoviti "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran, koja uključuje pokušaje da se iranski izvoz nafte svede na nulu, kako bi se Teheran spriječio da stekne nuklearno oružje.
Uoči sastanka sa izraelskim premijerom Benjaninom Netanyahuom Trump je potpisao predsednički memorandum kojim se ponovo uvodi stroga politika prema Iranu koju je Trump vodio u prvom mandatu. Između ostalog, sekretaru za finansije se nalaže da izvrši "maksimalan ekonomski pritisak" na Iran, uključujući sankcije i mehanizme sprovođenja za one koji krše postojeće sankcije.
State Departmentu i Sekretarijatu za finansije nalaže se da sprovedu kampanju kako bi se iranski izvoz nafte "sveo na nulu".
Potpisujući memorandum, Trump je rekao da je mjera veoma stroga i rekao da je bio "rastrzan" razmišljajući da li da povuče taj potez. Dodao je da Iran ne smije da ima nuklearno oružje i da se nada da će dogovor moći da se postigne sa Teheranom.
Trump je optužio bivšeg predsjednika Joea Bidena da je propustio da odlučno sporovodi sankcije na izvoz nafte, što je prema njegovim rečima ohrabrilo Teheran da prodaje naftu kako bi finansirao program nuklearnog oružja i naoružavao paravojne grupe na Bliskom istoku.
Iran "dramatično" ubrzava obogaćivanje uranijuma do čistoće od 60%, blizu nivoa od 90% koji se koristi u nuklearnom oružju, saopštio je šef agencije UN za atomsku energiju za Reuters u decembru. Iran demantuje da želi da razvije nuklearno oružje.
Iranska misija u UN u New Yorku nije odmah odgovorila na pitanja agencije Reuters da prokomentariše Trumpovu odluku.
Pojedine informacije preuzete su od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američka vojska prvi put prebacuje migrante u Gvantanamo
Prvi vojni avion koji će prevesti pritvorene migrante u Zaliv Gvantanamo trebalo bi da poleti u utorak, saopštili su američki zvaničnici, dok se administracija predsjednika Donalda Trumpa priprema da potencijalno smjesti desetine hiljada migranata u pomorskoj bazi na Kubi.
Trump je rekao da želi da Pentagon i Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost prošire migrantski pritvorni centar u bazi, da bi u njemu moglo da bude smješteno više od 30.000 ljudi.
Jedan zvaničnik rekao je, pod uslovom da ostane anoniman, da će u avionu biti više od 10 migranata.
Vojnim avionima prethodno su deportovani imigranti prebačeni u Gvatemalu, Peru, Honduras i Indiju.
Pentagon je saopštio da planira da deportuje više od 5.000 migranata iz El Pasa u Texasu i San Diega u Kaliforniji.
Zatvor Gvantanamo otvoren je poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. i u njemu su na neograničeno vrijeme držani zatvorenici uhvaćeni tokom ratova i drugih operacija.
Organizacije za ljudska prava i stručnjaci Ujedinjenih nacija više puta su oštro kritikovali uslove u zatvoru kao nehumane i okrutne.
Bivši predsjednici Barack Obama i Joe Biden pokušavali su da zatvore Gvantanamo, ali se tome protivio Kongres.
U njemu je i dalje 15 ljudi, koji su zatvoreni zbog ekstremističkih aktivnosti i krivičnih djela povezanih sa terorizmom. Migranti će biti pritvoreni u odvojenom djelu baze.
Prema podacima Američke južne komande, oko 300 američkih vojnika u Gvantanamu podržava "operaciju pritvaranja ilegalnih imigranata".
Trump sve više koristi vojsku za realizaciju imigracionih planova. Poslao je dodatne trupe na granicu, koristi vojne avione da prebaci migrante iz SAD i otvara vojne baze za njihov smještaj.
Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u nedjelju je odbila da kaže da li će u Gvantanamu biti smješteni i žene, djeca ili porodice. Istakla je da će migranti biti smješteni u tom pritvornom centru ograničeno vrijeme i da će administracija poštovati zakone.
U izvještaju su korištene informacije AFP-a i Reutersa.
Američki programi strane pomoći suočavaju se s velikim promjenama pod Trumpom
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), koja upravlja desetinama milijardi dolara vrijednim američkim programima inostrane pomoći, u suštini je zatvorena, a zaposleni nemaju pristup kancelarijama i kompjuterskim sistemima.
Nekoliko ličnosti na visokim pozicijama u agenciji poslato je na odsustvo jer je administracija predsjednika Donalda Trumpa preduzela korake da funkcije agencije prebaci u State Department.
Obraćajući se novinarima u El Salvadoru, gdje je putovao, državni sekretar Marco Rubio rekao je da je on sada vršilac dužnosti direktora USAID-a i da će preduzeti korake da aktivnosti Agencije uskladi sa politikom administracije.
Rubio je agenciju opisao kao tijelo koje kroz historiju slabo reaguje na zahtjeve Kongresa i Bijele kuće, iako bi, kako tvrdi, trebalo da preuzme uputstva od State Departmenta.
„USAID ima historiju da je to ignorisao i odlučio da na neki način postoji globalna dobrotvorna organizacija odvojena od nacionalnog interesa”, rekao je Rubio. „Ovo su dolari poreskih obveznika, a američkom narodu dugujemo uvjeravanja da se svaki dolar koji potrošimo u inostranstvu troši na nešto što unaprjeđuje naš nacionalni interes.”
Rubiovi komentari bili su manje oštri od milijardera Elona Muska, kome je predsjednik Trump dao značajna ovlaštenja da revidira saveznu vladu, i čije je novoformirano Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) poslalo predstavnike u kancelarije USAID-a tokom vikenda.
„USAID je kriminalna organizacija”, napisao je Musk na platformi društvenih medija X u nedjelju. „Vrijeme je da umre.”
Protest demokrata
Demokrate u Washingtonu su pokušaj da se zatvori USAID nazvale nelegalnim i najavile da će pokušati da ga ospore.
U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Komiteta za spoljne poslove Senata poslalo pismo Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.
„Kongres je osnovao Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne bezbjednosti”, napisali su. „Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja ili spajanja USAID-a sa State Departmentom treba da bude, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.
Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu, demokratski senator Chris Van Hollen, član Komiteta za spoljne poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije. „Učinićemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.
Historija USAID-a
USAID je osnovan ranih 1960-ih, u vrijeme kada je u Washingtonu poslije Drugog svjetskog rata postojalo opšte razumijevanje da su napori SAD za pomoć, kojima upravlja niz agencija, bili neefikasni, često duplirani, a ponekad i kontradiktorni.
U mnogim slučajevima, pomoć je također bila eksplicitno vezana za političke prioritete Sjedinjenih Država, a ne za objektivni nivo potreba prisutnih u zemljama koje primaju pomoć.
Godine 1961. administracija predsjednika Johna F. Kennedyja preduzela je opštu reviziju američkih programa pomoći, a on je potom zatražio od Kongresa ovlaštenje da razvije novu agenciju za koordinaciju napora za pružanje strane pomoći. U poruci Kongresu, Kennedy je predložio agenciju koja bi stvorila timove za određene zemlje koji bi djelovali na terenu radi razvoja dugoročnih planova.
On ih je opisao kao „pažljivo osmišljen program skrojen da zadovolji potrebe i resursni potencijal svake pojedinačne zemlje, umjesto serije pojedinačnih, nepovezanih projekata”.
„Često, u prošlosti, naši razvojni ciljevi i projekti nisu bili preduzeti kao integralni koraci u dugoročnom programu ekonomskog razvoja”, rekao je Kennedy. „Dugoročno planiranje i finansiranje - jedini način da se preuzmu značajne i ekonomične obaveze.”
Stvorena uredbom
Kasnije te godine, Kongres je usvojio Zakon o stranoj pomoći koji zahtijeva ukidanje nekoliko postojećih programa i nalaže predsjedniku da odredi novi entitet koji će preuzeti odgovornost za njihove operacije.
Zakonom je takođe eksplicitno odvojena strana vojna pomoć od programa humanitarne pomoći. Ubrzo nakon toga, Kennedy je potpisao nacrt zakona i izdao uredbu broj 10973, osnivajući Agenciju SAD za međunarodni razvoj.
Agencija je bila strukturirana tako da je njen administrator odgovarao direktno državnom sekretaru, a ne preko komandnog lanca unutar State Departmenta. Bio je to aranžman koji je USAID-u omogućio izvjesnu slobodu djelovanja, ali onaj koji će biti osporavan tokom godina, pošto su državni sekretari nastojali da primoraju prioritete USAID-a na bliže usklađivanje sa politikom State Departmenta.
Brojni uspjesi
Tokom narednih 60 i više godina, USAID je zabilježio značajan broj uspjeha, a također je preživio brojne kontroverze i skandale, od kojih je mnoge uneo u katalog novinar John Norris u historiji agencije objavljenoj 2021. povodom 60. godišnjice. osnivanja.
Pomoć u hrani koju je obezbijedio USAID spasila je nebrojene živote širom svijeta, a njena usredsređenost na razvoj kompetentnih struktura lokalne uprave bio je od ključnog značaja za pomoć zemljama poput Južne Koreje i Tajvana da razviju napredne industrijske baze.
Krajem 1960-ih, agencija je preuzela vodeću ulogu u globalnim naporima za iskorjenjivanje malih boginja, koje su ubile oko 300 miliona ljudi samo od početka 20. vijeka.
Agencija je predvodila programe vakcinacije širom svijeta u razvoju koji su doprinijeli prvom poznatom globalnom iskorjenjivanju bolesti u ljudskoj populaciji kroz program javnog zdravlja. USAID je također pomogao u pionirskoj upotrebi oralne rehidratacione terapije (ORT) za djecu oboljelu od dijareje.
Distribucijom paketa soli i šećera rastvorljivih u vodi, agencija je pomogla da se spriječi smrt miliona djece u zemljama u razvoju. USAID je također bio na čelu programa da se smanji učestalost smrti majki tokom porođaja u zemljama u razvoju i smanji širenje polno prenosivih bolesti, posebno HIV-a.
Kontroverze
Uprkos Kennedyjevoj nadi da bi distribucija američke pomoći mogla da se odvoji od geopolitike, USAID je mnogo puta u svojoj istoriji podržavao nasilne ili autokratske vlade, često u Latinskoj Americi, jer je savezna vlada vjerovala da je to u nacionalnom interesu.
Nezadovoljstvo javnosti sa USAID-om raslo je zajedno sa frustracijom zbog rata u Vijetnamu, gdje je agencija igrala glavnu ulogu u neuspješnim programima „pacifikacije” čiji je cilj bio da osvoji „srca i umove“ vijetnamskog naroda.
Predsjednik Ricard Nixon pokušao je da iskoristi to nezadovoljstvo kako bi ukinuo agenciju i decentralizovao programe inostrane pomoći. Umjesto toga, Kongres je preduzeo korake da preusmjeri napore agencije, usmjeravajući je da se povuče iz angažmana na visokom nivou sa stranim vladama u korist rada na ruralnom razvoju i pomoći najpotrebnijima.
Međutim, u godinama koje su uslijedile, kontroverze su nastavile da se pojavljuju, ništa više od onih koje su proizašle iz aktivnosti agencije tokom ratova u Afganistanu i Iraku. Pokrenuta su brojna pitanja, uključujući i članove Kongresa, o tome kako je Agencija trošila sredstva namijenjena za obnovu te dvije zemlje.
