Izdvojeno
Dodik saslušan Tužiteljstvu BiH zbog vile na Dedinju
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), saslušan je u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenog u predmetu Pavlović banka, u vezi sa spornom kupovinom vile u Beogradu.
Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije potvrdili da je Dodik - inače lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS) - pozvan u svojstvu osumnjičene osobe.
Riječ je o istrazi o tome kojim novcem ili kreditom je kupio vilu u glavnom gradu Srbije. "Radi se na predmetu i ne možemo davati više informacija", rekli su iz Državnog tužiteljstva.
Dodik negira sve navode Tužilaštva BiH.
Šest godina istrage
Istraga o Dodikovoj kupovini vile 2007. godine u naselju Dedinje u Beogradu traje od 2016. godine.
Dodik je vilu u Beogradu navodno kupio za 750.000 eura kreditom kasnije prodane Pavlović banke iz Bijeljine u BiH.
Krivičnu prijavu u slučaju kupovine vile protiv Dodika je podnijela 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), oporbena strana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Tada su iz SDS-a ustvrdili da je Dodik vilu na Dedinju kupio gotovinom pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod "Pavlović banke" koji mu je poslužio kao pokriće za tu "sumnjivu transakciju".
Tokom pretrage "Pavlović banke" koju su proveli istražitelji u njoj nije pronađen primjerak ugovora o Dodikovom kreditu niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.
Predmet istrage bili su i preminuli vlasnik "Pavlović banke" Slobodan Pavlović i troje zaposlenika. Nakon jednomjesečnog pritvora svi su pušteni na slobodu.
Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin. Pavlovića su, kao i troje zaposlenika, iz Tužiteljstva teretili ili i dalje sumnjiče zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranja novca.
Iz Tužiteljstva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko navodnog kredita od 750.000 eura odobrenog Miloradu Dodiku 2007. za kupovinu vile u Beogradu, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.
Dodik je 2016. negirao sve optužbe, pa i onu koja se odnosi na tvrdnju da je zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade RS-a, čiji je bio premijer u to vrijeme.
"Je l' ima pečat Vlade? Hoćete li da pogledate? Nemate šta vjerovati, imate oči pa pogledajte! U obrazloženju Tužilaštva BiH za određivanje mjera pritvora, tvrde upravo da nemaju ta tri dokumenta. Kao što vidite, ugovor postoji. Ugovor o kreditu iz 2007. godine postoji, može da ga vještači ko hoće, a Tužilaštvo mora da povuče svoje odluke, jer su politički motivisane", govorio je Dodik 2016. godine.
Šest godina kasnije, Dodik kaže da kredit vraća od novca koji dobije od iznajmljivanja vile u Beogradu, koja je pod hipotekom.
Glavni tužitelj suspendiran tokom istrage
Goran Salihović, bivši glavni tužitelj, suspendiran je nakon tri godine vršenja dužnosti i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Dodik.
U transkriptu je navedeno kako je Đaković Dodiku rekao da nema potrebe za brigu jer je dobio obećanje od Salihovića da neće biti krivično gonjen, između ostalog, u slučaju Pavlović banke.
Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.
Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu. Predmet je i dalje u toku na Općinskom sudu u Sarajevu.
Bez optužnica, istrage obustavljene ili traju predugo
Protiv Milorada Dodika dosad je pokrenuto više istraga i više od 30 tužbi po raznim osnovima, međutim bez konkretnih rezultata.
Neke od posljednjih tužbi tiču se vrijeđanja na nacionalnoj osnovi članice Centralne izborne komisije, ali i afere ikone koja nikad nije dobila svoj epilog.
Dodik je, podsjećamo, ruskom ministru vanjskih poslova krajem 2020. poklonio ikonu za koju je Ukrajini ustvrdila da je dio njezine kulturne baštine zbog čega je pokrenuta istraga da se utvrdi porijeklo ikone ali i kako je završila kod Dodika.
Trenutno je aktivan predmet u vezi s Dodikovim namjerama za neustavnim prenošenjem nadležnosti s države na entitet, odnosno podrivanjem ustavnog poretka.
Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Dodiku, televizijskoj stanici pod njegovom kontrolom i još dvojici zvaničnika zbog "značajne korupcije i destabilizirajućih aktivnosti", naveli su iz američke vlade u februaru 2022.
Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, prate Dodikovu prijetnju da će povući Srbe iz Oružanih snaga BiH i drugih institucija na državnom nivou, potencijalno uništavajući Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. i otvarajući put za povratak sukoba.
U izjavama o ponovljenim i pojačanim sankcijama, u odnosu na one iz 2017. godine, stoji da im je fokus korupcija za koju su američki zvaničnici rekli da podupire Dodikovo političko djelovanje.
See all News Updates of the Day
Biden ide na dva samita dok svijet brine zbog američke politike poslije izbora
Američki predsjednik Joe Biden se na vjerovatno oproštajnoj svjetskoj turneji suočava sa složenim pitanjem: šta da kaže svjetskim liderima koji se pitaju kakva će biti američka politika kada se novoizabrani predsjednik Donald Trump vrati u Bijelu kuću sa agendom: Amerika na prvom mjestu.
Biden odlazi na dva velika ekonomska samita koji se održavaju u Peruu i Brazilu.
U petak i subotu će u Limi učestvovati na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji okuplja 21. ekonomiju koje se zalažu za slobodnu trgovinu u regionu.
Zatim odlazi u Rio de Janeiro, gdje će se u ponedjeljak i utorak sastati sa liderima 20 najvećih svjetskih ekonomija, na samitu G20. Kratko će boraviti u Manausu, u brazilskoj državi Amazonas, gdje će razgovarati o klimatskim promjenama.
Na sastancima, Biden će biti suočen sa saveznicima i partnerima koji su prije četiri godine možda bili skeptični u pogledu njegove poruke da se "Amerika vraća", kao i američke posvećenosti globalnim pitanjima. Ti lideri bili su svjedoci Trumpove odluke tokom prvog mandata da povuče Ameriku iz Pariskog klimatskog sporazuma, te njegovih prijetnji da će povući SAD i iz NATO-a.
Neizvjesnost u pogledu buduće američke politike iskomplikovaće napore da se usaglasi agenda u pogledu pitanja kao što su trgovina, siromaštvo, smanjenje duga, klimatske promjene, održivi razvoj i zeleni izvori energije.
"Biće mnogo žalbi, spekulacija, nagađanja o tome koji će biti prvi potezi nakon kampanje i kako zemlje mogu najbolje da se pozicioniraju u odnosu na to", kaže Victor Cha, predsjednik odsjeka za geopolitiku i spoljnu politiku u Centru za strateške i međunarodne studije.
"Američki saveznici su ključni"
Bidenova poruka liderima biće da su "američki saveznici ključni za američku nacionalnu bezbjednost", rekao je u srijedu savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.
"Oni nas čine jačim. Jačaju naše kapacitete. Skidaju teret s naših leđa. Doprinose zajedničkim ciljevima", rekao je Saliven. Takođe je naglasio da će Biden učestvovati na samitu APEC-a u trenutku kada su američki savezi u azijsko-pacifičkom regionu na najvišem nivou ikada, sa osnaženim odnosima sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Filipinima.
Biden će na marginama APEK-a imati trilateralni sastanak sa južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom i japanskim premijerom Shigeruom Ishibom. Razgovaraće se o značaju "cementiranja" postignutog napretka kako bi se održao tokom tranzicije na novu administraciju, rekao je Sullivan.
Bez obzira na pitanja u pogledu nove administracije, Biden će istaći "vjeru u principe američkog angažmana širom svijeta", kaže Josh Lipsky, direktor u geoekonomskom centru u Atlantskom savjetu.
"On vjeruje da je u najboljem interesu i Amerike i svijeta da se to nastavi. I smatra da to ne mogu da podriju ni jedni izbori niti jedan predsjednik", smatra Lipsky.
Bidenova agenda
Biden će u Brazilu "pokazati snagu principa Amerike zemljama u razvoju i predvoditi G20 u zajedničkom radu na rešavanju globalnih izazova", saopšteno je iz Bijele kuće.
Očekuje se da se sastane da se tokom turneje sastane sa predsjednicom Perua Dinom Boluarte i brazilskim predsjednikom Luizom Incijom Lula da Silvom.
U Limi će podržati inicijativu Perua da se prošire napori APEC-a kada je riječ o ekonomskoj inkluziji, da bi se osnažili radnici u neformalnim ekonomijama, najavio je Matt Murray, visoki zvaničnik SAD za APEC.
U Riju će biti usredsređen na prava radnika i ekonomski razvoj, i prisustvovati pokretanju Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva, inicijative brazilskog predsjednika čiji cilj je da se ubrzaju globalni napori da se ti problemi smanje do 2030. godine.
U Manausu, Biden će ući u istoriju kao prvi aktuelni američki predsjednik koji je posjetio brazilski Amazon. Govoriće o očuvanju klime i razgovarati sa liderima starosjedilaca koji pokušavaju da očuvaju prašumu.
Simbolični i kratkoročni napori
Većina Bidenovih poteza tokom turneje biće uglavnom simbolična i kratkoročna, s obzirom na to da bi buduća američka administracija mogla da ima značajno drugačije prioritete kada je riječ o globalnim socijalnim programima i klimatskim promjenama.
Dok svijet proteklih godina prati kako se smjenjuju republikanske i demokratske administracije, kineski predsjednik Xi Jinping pokušava da projektuje stabilnost dok nameće svoju viziju veće uloge Kine na svjetskoj sceni,
Xi će u Peruu otvoriti megaluku vrijednu 1,3 milijardi dolara, koja je dio kineskog programa za ulaganje u infrastrukturu zbog kojeg je kineski lider stekao uticaj u različitim djelovima svijeta.
Peking je povećao diplomatski angažman u regionu, a Xi je posjetio 11 latinoameričkih država od kako je postao predsjednik, prema podacima kineske državne novinske agencije Xinhua. Ovog mjeseca će boraviti u državnoj posjeti Peruu i Brazilu.
Biden će se sastati sa Xijem u subotu u Limi, dok njegov nasljednik Trump na ključne spoljnopolitičke pozicije imenuje kritičare Kine. To bi moglo da dovede do oštrijeg američkog stava prema Pekingu.
Šta god naredna administracije bude radila, moraće da pronađe način da rješava "teške i komplikovane odnose" SAD i Kine, rekao je visoki zvaničnik aktuelne administracije na pitanje šta bi Biden mogao da kaže Xiju kada je riječ o očekivanjima od novih američkih vlasti.
Izrael očekuje da Trump zauzme tvrd stav prema Iranu
Izrael očekuje da će Trumpova administracija zauzeti tvrd stav prema Iranu i njegovim nuklearnim ambicijama, što će stvoriti priliku za više mirovnih sporazuma sa arapskim susjedima, rekao je visoki član izraelskog sigurnosnog kabineta.
Ministar energetike Eli Cohen, u intervjuu za Reuters, također je rekao da je Izrael bliži nego ikad postizanju sporazuma o okončanju borbi u Libanu i potiskivanju Hezbollaha, kojeg podržava Iran, od granice, istovremeno insistirajući da Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako se pregovor prekrši.
Izrael je u ratu na više frontova otkako je Hamas, kojeg podržava i Iran, pokrenuo napad iz Gaze na južni Izrael 7. oktobra 2023. Hezbollah je počeo napadati sljedećeg dana.
Izrael je zauzvrat započeo razornu zračnu i kopnenu kampanju u Gazi i posljednjih mjeseci intenzivirao svoje operacije u južnom Libanu.
Milicije koje podržava Iran često su građale Izrael iz Jemena i Iraka, a Izrael i Iran su razmjenjivali direktne napade.
Cohen je rekao da je Trump imenovao osoblje koje "sigurno podržava odlučnu akciju protiv Irana".
"Period prethodne Trumpove administracije karakterizirala je veća regionalna stabilnost", rekao je. "Pred kraj njegovog mandata, sankcije Iranu bile su blizu toga da natjeraju Iran da promijeni svoje ponašanje po pitanju nuklearnog pitanja."
"Tako da se svakako nadamo i vjerujemo da će se politika Trumpove administracije nastaviti s tim, a prije svega, vidimo da je najvažnije pitanje djelovati asertivno protiv Irana", rekao je Cohen.
Tokom svoje kampanje, Trump je rekao da je politika predsjednika Joea Bidena da ne provodi rigorozne sankcije za izvoz nafte oslabila Washington i ohrabrila Teheran, dopuštajući mu da prodaje naftu, akumulira gotovinu i širi svoje nuklearne potrage i utjecaj putem naoružanih milicija.
Trump je za državnog sekretara imenovao američkog senatora Marca Rubija, zagovornika mišićave vanjske politike prema Iranu. Mike Waltz, koji bi trebao postati savjetnik za nacionalnu sigurnost, također se zalagao za čvršći stav.
"Mislimo da on (Trump) cilja na dno. Obuzdati prijeteće aktere i stvoriti nova regionalna savezništva koja su vrlo važna", rekao je Cohen.
Godine 2018, kao predsjednik i uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump se povukao iz multinacionalnog sporazuma čiji je cilj bio spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu.
Washington je potom ponovno uveo sankcije kako bi prisilio Teheran na pregovore o širem sporazumu koji se odnosi na njegove projektile i potporu regionalnim opunomoćenicima.
Iran negira da je ikada imao program nuklearnog oružja, iako je vrhovni vođa Ali Khamenei rekao da nas svjetski čelnici "ne bi mogli zaustaviti".
Općenito se vjeruje da Izrael ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije potvrdio niti opovrgnuo, održavajući politiku dvosmislenosti po tom pitanju desetljećima.
Također tokom Trumpova prvog mandata, Izrael je potpisao Abrahamov sporazum uz posredovanje SAD-a, koji je normalizirao veze s muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.
Izrael se nada da će sklopiti sličan sporazum sa Saudijskom Arabijom, koja kaže da neće normalizirati veze s Izraelom ako ne uključuje barem put do palestinske države.
Što se tiče borbi u Libanu, Cohen je rekao: "Mislim da smo u trenutku kada smo bliže dogovoru nego što smo bili od početka rata."
Ključna tačka spora za Izrael, rekao je, jest osigurati da zadrži slobodu djelovanja ako se Hezbollah vrati u granična područja.
"Manje ćemo opraštati nego u prošlosti kada su u pitanju pokušaji stvaranja uporišta na teritoriji u blizini Izraela", rekao je Choen.
Što se tiče mehanizma za provedbu sporazuma, Cohen je rekao: "Postoje rasprave, ali nije dogovoreno."
Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona
Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.
Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.
Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".
Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.
Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.
"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.
Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.
"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.
Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".
Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.
Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.
"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.
Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.
Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.
Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.
Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".
Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".
Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.
Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.
"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.
Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.
Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.
Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.
"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.
Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.
Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.
Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.
Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
