Ali Putin je novinaru ruske televizije rekao da je pitanje pregovora sa Ukrajinom komplikovano činjenicom da je njen predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim se sprječava da vodi razgovore sa Putinom.

Putin je Trumpa, koji je ove sedmice zaprijetio Rusiji novim sankcijama i tarifama ako ne pregovara o prekidu rata, opisao kao pametnog i pragmatičnog.

Rekao je da ne očekuje da će američki predsjednik donositi odluke o sankcijama koje će se odraziti na američku ekonomiju.

„Zato bi, najvjerovatnije, bilo bolje da se sastanemo, na osnovu današnje realnosti, da mirno razgovaramo o svim onim oblastima koje su od interesa i za SAD i za Rusiju. Spremni smo. Ali, ponavljam, to prvenstveno, naravno, zavisi od odluka i izbora sadašnje američke administracije”, rekao je.

Racija u najmnogoljudnijem gradu New Jerseyja, kojeg je u prošlosti hvalio gradonačelnik Ras Baraka zbog politike "utočišta" koja štiti migrante, uslijedila je nakon obećanja predsjednika Donalda Trumpa da će deportirati milione imigranata koji se ilegalno nalaze u SAD-u.

Trump je nakon preuzimanja dužnosti u ponedjeljak izdao niz izvršnih naredbi koje imaju za cilj suzbijanje ilegalne imigracije. On je poduzeo korake da kazni zvaničnike koji se opiru provođenju njegove sveobuhvatne akcije.

U raciji u poslovnom objektu u Newarku, agenti Imigracione i carinske službe (ICE) nisu uspjeli predočiti nalog dok su privodili "stanovnike bez dokumenata, kao i građane", rekao je Baraka u saopćenju.

"Jedan od zatočenih je vojni veteran SAD-a koji je pretrpio poniženje zbog dovođenja u pitanje legitimnosti njegove vojne dokumentacije", rekao je Baraka.

U saopćenju, glasnogovornik ICE-a je rekao da agenti "mogu naići na američke građane dok obavljaju terenski rad i mogu zatražiti identifikaciju kako bi utvrdili identitet pojedinca, kao što je bio slučaj tokom ciljane operacije na radilištu u Newarku".

Portparol je rekao da ICE istražuje incident.

Baraka je rekao da je racija prekršila prava građana prema Ustavu SAD-a.

"Newark neće stajati skrštenih ruku dok se ljudi nezakonito terorišu", rekao je on.

Ni Baraka ni ICE nisu identifikovali firmu koja je pretresena.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je na X-u da je Trumpova administracija u četvrtak uhapsila 538 ljudi, opisujući ih kao "ilegalne imigrantske kriminalce". Ona je rekla da su među njima bili članovi venecuelanske zatvorske bande i ljudi osuđeni za seksualne zločine.

Leavitt nije dala više detalja.

Niz studija akademika i istraživačkih centara pokazalo je da imigranti ne čine zločine u većoj stopi od Amerikanaca. Druge studije otkrivaju da imigranti u SAD ilegalno također ne čine zločine u većoj stopi.

Baraka, gradonačelnik Newarka, jedan je od prvih lokalnih zvaničnika u SAD-u koji je dao izjavu o specifičnoj raciji nakon početka Trumpove kontrole imigracije.

2017. godine potpisao je izvršnu naredbu kojom se učvršćuje status utočišta Newarka i bio je glasni protivnik Trumpove imigracione politike tokom prvog predsjednika predsjednika.

Trumpove riječi odjeknule su u intervjuu potpredsjednika JD Vancea 12. januara za Fox News Sunday, koji je rekao: "Na Grenlandu treba da se sklopi dogovor" i da ostrvo ima "mnogo velikih prirodnih resursa".

Do sada se rudarska industrija Grenlanda mučila da ostvari profit, ali da li bi to sada moglo da se promijeni?

„Pun minerala”

Grenland trenutno ima samo jedan aktivni komercijalni rudnik — Bijelu planinu — koji se nalazi sjeverno od glavnog grada, Nuuka, a krajolik svoju jasnu, monohromatsku boju dobija zbog anortozita, magmatske stijene koja je bogata naslagama kalcijuma i drugim mineralima.

Operater rudnika, Lumina Sustainable Materials, otprema stijenu sa zapadne obale Grenlanda u Aziju, Evropu i Sjevernu Ameriku, gdje se koristi za izradu raznih proizvoda kao što su fiberglas, boje, ispunjivači, cement i polimeri.

U toku su napori da se eksploatišu nalazišta aluminijuma unutar anortozita.

„Grenland je zemlja puna minerala. Imamo, bukvalno, minerale dostupne svuda”, rekao je Bent Olsvig Jensen, izvršni direktor Lumine na Grenlandu, u razgovoru za Glas Amerike.

Desetine drugih rudarskih kompanija iz cijelog svijeta sprovode istraživanja i studije izvodljivosti širom Grenlanda, iako je Bijela planina za sada jedina živa komercijalna operacija.

Takmičenje sa Kinom

Prisutni minerali uključuju obilje rijetkih zemnih elemenata kao što su litijum i skandijum, koji su kritični za uređaje kao što su baterije. Globalnim lancima snabdijevanja za te elemente trenutno dominira Kina.

Trump je više puta rekao da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna zbog "međunarodne bezbjednosti". Njegovi komentari izazvali su političku buru na Grenlandu i u Danskoj, ali rudarske kompanije vide priliku.

"Njegova zainteresovanost za Grenland zapravo može da pomogne industriji da dobije pristup daljim investicijama, koje su potrebne da bi se industrija razvila na Grenlandu", rekao je Jensen. "Dakle, da, definitivno to pozdravljam. I mislim da je važno da se sa obje strane - i sa strane industrije, ali i sa političke strane na Grenlandu - pozicioniramo prema Trumpu i SAD"

"Nije na prodaju"

Vlada Grenlanda je uglavnom autonomna, iako je Danska odgovorna za bezbjednost ostrva.

Naaja Nathanielsen, ministrica za resurse Grenlanda, naglasila je dugogodišnji odgovor vlade na Trumpovo interesovanje: Otvoreni smo za posao, ali ne i za prodaju.

"Mi zaista želimo američke investicije. Želimo saradnju sa američkim State Departmentom i već neko vrijeme pokušavamo da se založimo za to", rekla je ona za Glas Amerike.

Grenland je potpisao ugovor sa Trumpom tokom njegove prve administracije 2019. o jačanju rudarske industrije.

"SAD su finansirale naš direktni marketing prema investitorima širom svijeta, ali taj sporazum je upravo došao do kraja. Zbog toga, već neko vrijeme pokušavamo dobijemo angažman sa SAD kako bismo obnovili taj ugovor", rekla je Nathanielsen.

Izazovi

Uprkos širokom priznanju datom rudnom bogatstvu Grenlanda, privlačenje investicija u rudarstvo je dugoročan problem.

"Već dugi niz godina vidimo da postoji određeno oklijevanje u okruženju investitora da se angažuju u visokorizičnim, dugoročnim projektima. Trenutno imamo samo jednu licencu u američkom vlasništvu. Za poređenje, imamo 23 iz Kanade, 23 iz Ujedinjenog Kraljevstva i oko 10 iz Danske, tako da to nije oblast u kojoj se trenutno nalazi mnogo angažovanja SAD, a postoji mnogo mogućnosti", kaže Nathanielsen.

Vlada Grenlanda se zalaže za punu nezavisnost od Danske. Pristalice se nadaju da bi rudno bogatstvo ostrva moglo jednog dana da obezbijedi ekonomsku osnovu za punu državnost. Ali predstoji dug put, rekao je Ulrik Pram Gad, analitičar Danskog instituta za međunarodne studije u Kopenhagenu.

"Ako želite minerale iz zemlje i ekonomski finansirate samoodrživost Grenlanda, onda ćete morati da se uključite u međunarodnu preradu", rekao je Gad za Glas Amerike.

"I onda, vjerovatno ćete morati da dobro razmislite o tome kako da se uvjerite da ovi rudarski projekti koriste ljudima koji žive blizu njih, umjesto da to bude nova verzija imperijalističkog vađenja. Jer tada Grenlanđani to možda neće željeti u svom kraju", objasnio je.

Rizik se ne završava uvijek nagradom. Rubini i ružičasti safiri vađeni su u rudniku Aapalutok do 2023. godine, kada je njegov operater, Greenland Ruby, bankrotirao, sa 71 milion dolara duga. Kompanija je u restrukturiranju i traži nove investitore, sa ciljem ponovnog pokretanja poslovanja.

Grenland se prostire na 2,1 milion kvadratnih kilometara i veći dio godine je okovan ledom.

"Očigledno je da smo usred Arktika, tako da postoje neki logistički izazovi", rekao je Jensen iz Lumine. "Nije cijeli Grenland otvoren tokom cijele godine. Međutim, to je nešto iz čega možemo da isplaniramo izlaz."

Jensen je dodao da investitori moraju imati strpljenja da bi ostvarili profit.

"Potrebno je vrijeme da se razvije projekat od rane faze istraživanja dok zapravo ne budete imali rudnik iz kojeg možete da vadite i počnete da prodajete. I kao što svi kažemo u rudarstvu, 'Vrijeme je novac'".

Čak i prije izbora 2024, poduzetnik rođen u Južnoj Africi često je komunicirao s Vladom SAD preko svojih kompanija. Njegov proizvođač električnih automobila, Tesla, dobio je subvencije za zelenu energiju, dok njegova kompanija Space X ima više ugovora s NASA-om i američkom vojskom za pružanje usluga lansiranja u svemir, razvoj vozila i upravljanje letovima.

Preko SpaceX-a, Musk je također odigrao ključnu ulogu u američkoj podršci odbrani Ukrajine od ruske invazije tako što je ukrajinskim snagama obezbijedio Starlink satelitske internet terminale. Muskovo učešće u ratu postalo je izvor zabrinutosti nakon što su se pojavili izvještaji da je on direktno donosio odluke o korištenju terminala na terenu i da je bio u ličnom kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim najvišim ruskim zvaničnicima.

Musk je stekao još značajniju ulogu u medijima kupovinom platforme za društvene mreže Twitter 2022. godine, koja je postala de facto javni trg na kojem su novinari, kompanije i vladini službenici davali javne objave i učestvovali u diskusijama zajedno sa redovnim korisnicima.

Preimenujući stranicu u X, Musk je promijenio politiku verifikacije i moderiranja sadržaja kako bi se borio protiv onoga što je opisao kao ljevičarsku pristrasnost, vraćajući nalog predsjednika Donalda Trumpa, kao i višestruke naloge koji su bili zabranjeni zbog govora mržnje. Kako su se približavali predsjednički izbori, Musk je koristio platformu da ojača Trumpove političke pozicije, na kraju se pojavio zajedno s njim u kampanji i sudjelovao u njegovim pozivima sa stranim liderima.

Muskovo učešće kulminiralo je time što je biznismen najavljen kao šef nove savjetodavne komisije za efikasnost vlade, nazvane po internetskom memu i kriptovaluti koju je sam Musk popularizirao.

No, iako je Muskova uključenost u američku politiku možda neobična u usporedbi s njegovim savremenicima, ona podsjeća na ranija razdoblja kada su poslovni lideri imali veliki utjecaj na poslove u zemlji.

J.P. Morgan (1837-1913)

Nakon što je svoju ranu karijeru napravio na Wall Streetu, John Pierpont Morgan je stekao slavu reorganizacijom rastuće željezničke industrije u zemlji nakon građanskog rata. Organiziranjem konferencija među željezničkim kompanijama i konsolidacijom onih u kojima je imao udjele, pomogao je u stvaranju integriranog željezničkog sistema, kao što će kasnije učiniti s nacionalnom proizvodnjom čelika.

Kada je ekonomska panika 1893. godine dovela do toga da SAD ponestaju zlatne rezerve, Morganova kompanija je uskočila da spasi vladu, isporučujući zlato u zamjenu za obveznice Trezora.

Zatim 1907. godine, kada je finansijska panika zaprijetila da sruši nacionalne banke, Morgan je ponovo bio zaslužan za spašavanje zemlje tako što je okupio direktore banaka i prisilio ih da se dogovore o planu uzajamne stabilizacije.

Morgan je zapamćen kao ozbiljan biznismen koji je davao prednost stabilnosti nad špekulacijama i podržavao bolnice, muzeje i univerzitete kroz svoje filantropske napore. Ali Morganova integracija željeznice i industrije čelika stvorila je monopole koji su inspirirali najranije antimonopolske zakone u zemlji.

Štaviše, činjenica da se američka vlada dva puta morala osloniti na privatnog biznismena da spasi svoje finansije postala je glavni razlog za zabrinutost, što je dovelo do stvaranja Federalnih rezervi.

Henry Ford (1863-1947)

Henry Ford je najpoznatiji po razvoju prvog masovno proizvedenog automobila, čime je ono što je ranije bio luksuzni proizvod učinio pristupačnim za prosječnog potrošača. Ford je popularizirao montažnu traku i 40-satnu radnu sedmicu, kao i postavljanje viših standarda plata s obrazloženjem da će bolje plaćeni i sretniji radnici biti produktivniji i moći kupiti automobile koje prave.

Ford je vjerovao da industrija i konzumerizam ne samo da bi koristili privredi, već promovirali svjetski mir, aktivno vodeći kampanju protiv rata kao gubitka produktivnosti. Pošto nije uspio spriječiti ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat, Ford je poslušno opskrbljivao ratne napore i smirivao svoj aktivizam, ali se i dalje kandidirao za američki Senat 1918. - trku koju je za dlaku izgubio.

Ipak, nisu svi aspekti Fordove reputacije dobro zastarjeli. Tajkunov paternalistički i velikodušni pristup svojim zaposlenima išao je ruku pod ruku s njegovim nepokolebljivim protivljenjem sindikalnim naporima i štrajkovima radnika, koji su bili ugušeni silom.

Njegov pacifizam imao je i mračniju stranu. Ford je bio izrazito antisemit i vjerovao je da su Jevreji odgovorni za Prvi svjetski rat, kao i za mnoge bolesti u američkom društvu. Nakon što je kupio novine Dearborn Independent 1918. godine, Ford ih je iskoristio za objavljivanje više antisemitskih teorija zavjere, zaustavivši se tek nakon prijetnji bojkotom njegovih kompanija.

Kao dio America First Committee, Ford je vodio kampanju protiv ulaska SAD-a u Drugi svjetski rat i nastavio je poslovati s nacističkom Njemačkom sve dok SAD nisu objavile rat 1941.

William Randolph Hearst (1863-1951)

Kao vlasnik San Francisco Examinera i New York Morning Journala, Hearst je izgradio medijsko carstvo dok je bio pionir senzacionalističkog izvještavanja koji je postao poznat kao "žuto novinarstvo". Preuveličani izvještaji časopisa o španjolskom kolonijalnom nasilju na Kubi raspalili su američko mišljenje i povećali pozive na intervenciju. Kada je Kongres konačno objavio rat Španiji 1898, Hearst je lično otputovao na Kubu da izvještava o sukobu.

Hearstovo medijsko djelovanje kasnije će se proširiti na više od dvadesetak novina u više gradova, kao i na časopise i izdavače knjiga.

Nakon što se usredotočio na politiku, Hearst je nakratko služio u Zastupničkom domu američkog Kongresa za 11. okrug New Yorka, ali je za dlaku izgubio naknadne kandidature za gradonačelnika i gubernatora. Hearstove novine objavile su uvodnike u kojima se optužbe protiv predsjednika Williama McKinleya imale kontekst, a njega su okrivili za poticanje na McKinleyjevo ubojstvo 1901.

U početku progresivni populista, Hearst se pomjerio ka desničarskom izolacionizmu nakon Prvog svjetskog rata i Ruske revolucije 1917. Prosuđujući politiku New Deala predsjednika Franklina Delana Roosevelta kao antiameričku, Hearst je izrazio divljenje Hitleru i objavio članke njemačkog lidera. Ipak, Hearst je podržao ulazak SAD-a u Drugi svjetski rat nakon napada na Pearl Harbor, preusmjeravajući svoj fokus na promoviranje antiazijskih osjećaja i interniranje Amerikanaca Japana.

Danas se Hearst pamti kao inspiracija iz stvarnog života za film "Građanin Kane", koji je snimljen za njegovog života i koji je pokušao da spriječi da bude pušten.

Zaključak

Tajkuni koji su oblikovali američku politiku u prošlim epohama izazivali su divljenje i kontroverze, a njihov utjecaj je postao jasan tek kad se pogleda unazad. Ostaje da se vidi hoće li Muskov utjecaj nadživjeti Trumpovu administraciju i hoće li drugi moderni moguli slijediti njegov primjer.

U četvrtak je potpisao uredbu kojom se nalaže da se skine oznaka "povjerljivo" sa dokumenata o ubistvu Johna F. Kennedyja, Roberta F. Kennedyija i Martina Luthera Kinga mlađeg, potvrdio je njegov saradnik.

Trump je potpisao i uredbu kojom se predviđa da Amerika postane centar razvoja vještačke inteligencije, a druga uredba predviđa osnivanje radne grupe za kripto valutu koja treba da predloži nove propise u toj oblasti. Također, potpisao je i uredbu o osnivanju tijela koje će biti zaduženo za nauku i tehnologiju.

Ostale uredbe koje je Trump potpisao od prvog dana na vlasti pokrivaju različite oblasti - od trgovine, imigracije, strane pomoći, afirmativne akcije pri zapošljavanju, ljudskih prava. Neke će imati utjecaj odmah, za druge će biti potrebno vrijeme, a zbog nekih su već pokrenute tužbe u pokušaju da zaustave primjenu.

Evo šta je Trump sve potpisao u prvih nekoliko dana mandata.

Imigracija i granice SAD

- Proglašena je "invazija na južnoj granici SAD", što sa sobom povlači određene poteze vlade i Trump kaže da će njegov kabinet preduzeti odgovarajuće korake kako bi "uklonio strane državljane koji učestvuju u invaziji".

- Američkim vojnicima daju se ovlaštenja da postupaju kao agenti graničnih službi, što je dio programa masovne deportacije. Iako zakon iz 1878. godine zabranjuje da se vojska koristi u svrhe unutrašnjih poslova, Trumpova uredba priliv imigranta definše kao "prijetnju po nacionalnu bezbjednost", i onda on kao vrhovni komandant može da naredi raspoređivanje vojske.

- Zaustavljanje ulaska izbjeglica i ukidanje Programa prijema izbjeglica počev od 27. januara 2025. godine i stavljanje tog programa na reviziju od 90 dana.

- Redefinisanje pravila o dobijanju državljanstva SAD pri rođenju koje reguliše 14. amandman. Trumpova uredba ukida pravo da djeca rođena u SAD automatski dobiju američko državljanstvo. Djeca čije majke nemaju legalan imigracioni status, ili u SAD borave legalno ali na privremenoj vizi, a očevi im nisu državljani SAD ili nemaju zelenu kartu, ne mogu da dobiju američko državljanstvo. Ova uredba se već osporava na sudu.

- Prioritetno završavanje zida i drugih barijera na granici SAD i Meksika.

- Naredbe sekretarima za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost da osnuju radne grupe za bezbjednost u svih 50 država, i da u saradnji sa lokalnom i državnom policijom "okončaju prisustvo kriminalnih kartela, stranih bandi i transnacionalnih kriminalnih organizacija".

- Davanje ovlaštenja sekretaru za unutrašnju bezbjednost da angažuje i agente drugih državnih službi, onoliko koliko to zakon dozvoljava, da rade posao imigracionih agenata.

- Zahtijeva se sakupljanje DNK uzoraka i otisaka prstiju svih imigranata koji su u zatvorima, u skladu sa federalnim zakonom iz 2005.

- Zabraniti politiku "hapšenja i puštanja" koja zapravo dozvoljava ilegalnim imigrantima da ostanu u SAD dok čekaju da sud odluči o njihovom statusu, i umjesto toga primijeniti politiku hapšenja i deportovanja.

- Naložiti Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost da posveti resurse i honorarno angažuje firme kako bi "izgradile, upravljale, kontrolisale i koristile objekte za zadržavanje ilegalnih imigranata".

- Okončati programe "ujedinjenja porodica" koji omogućavaju članovima porodica ljudi iz Kube, Nikaragve, Haitija i Venecuele - koji su američki državljani ili imaju zelenu kartu - da im se pridruže u SAD, iako o njihovom statusu još nije odlučeno.

- Zahtijeva se revizija svih slučajeva imigranata koji su sada u SAD po osnovu "privremeno zaštićenog statusa" sa namjerom da se smanji obim onih koji dobijaju takav status.

- Vraćaju se standardi iz Trumpovog prvog mandata o dobijanju viza i bezbjednosnim provjerama za sve one koji traže "bilo kakvu vrstu imigracije", a nalaže se i primjena standardnih procedura za vize za "sve izbjeglice ili apatride" koji žele da dođu u SAD.

- Ukida se Bidenova uredba koja zahtijeva izradu planova utjecaja klimatskih promjena na trendove migracija.

- Nalaže se državnom sekretaru SAD i diplomatama da prijete sankcijama svakoj državi za koju procijene da oklijeva da primi svoje državljane koje SAD protjeraju.

- Nalaže se State Departmentu, Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i drugima da preispitaju i preporuče promjene u sistemima za dobijanje viza i u roku od 60 dana podnesu izvještaj predsjedniku. Uredbom se poziva i da se identifikuju zemlje u kojima je proces dobijanja viza "toliko manjkav da se zahtijeva djelimična ili totalna suspenzija prijema njihovih državljana u SAD".

- Sekreratar za pravosuđe i drugi su pozvani da odbiju zahtjeve za davanje federalnih sredstava takozvanim "gradovima utočištima" za migrante, za koje ova administracija smatra da upadaju u ovlaštenja federalnih imigracionih službi.

- Privremeno obustavljanje davanja federalnih sredstava nevladinim organizacijama koje "podržavaju ili obezbjeđuju usluge, direktno ili indirektno, ilegalnim imigrantima, i provjera da li te organizacije na bilo koji način svojim djelovanjem krše imigracione zakone.

- Međunarodni karteli se označavaju kao "strane terorističke organizacije" prema postojećem federalnom zakonu. Ova uredba također aktivira Zakon o stranim neprijateljima u borbi sa kartelima.

- Sekretar za pravosuđe, državni sekretar i drugi u narednih 30 dana treba da "evaluiraju adekvatnost programa namijenjenih asimilaciji legalnih imigranata u SAD, i da preporuče neke mjere koje promovišu američki identitet".

Međunarodna trgovina, biznis i ekonomija

- Nalaže se svim agencijama izvršne vlasti da svoje politike kreiraju tako da potrošačke cijene budu manje. Trump želi izvještaj od najviših ekonomskih savjetnika Bijele kuće o tome na svakih 30 dana.

- Sekretarijatu za finansije i trgovinu, trgovinskom predstavniku SAD i drugima se traži da istraže uzroke trgovinskog deficita, identifikuju nepoštene prakse i izdaju preporuke - moguće i "globalne suplementarne tarife".

- Početak revizije trgovinskog sporazuma SAD, Meksika i Kanade, sa mogućnošću da se ponovo ispregovara 2026. ili ranije. Trump je najavio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz robe iz Kanade i Meksika od 1. februara.

- Nalaže se osnivanje "spoljne poreske uprave" koja bi sakupljala novac od tarifa, carina i drugih prihoda od trgovine sa inostranstvom.

- Revizija trgovinskih dogovora sa Kinom i razmatranje novih, viših tarifa. Kao kandidat, Trump je pretio Kini tarifama i od 60 odsto.

- Istraga o tome kako fentanil ulazi u SAD, sa posebnim fokusom na Kanadu, Meksiko i Kinu, i izrada preporuka - uključujući tarife i sankcije.

- Suspendovanje učešća SAD u globalnom Poreskom dogovoru, međunarodnom sporazumu čiji je cilj da utvrdi minimum korporativnog poreza, kako bi se spriječile multinacionalne korporacije da ne plaćaju porez.

- Pauza na zabranu TikToka od 75 dana, a posebno se zabranjuje sekretaru za pravosuđe da primijeni zakon koji je Kongres usvojio 2024, kako bi nova administracija mogla da preispita rizike po nacionalnu bezbjednost i potraži potencijalnog američkog kupca za dio te društvene mreže.

- Vladnim zvaničnicima se zabranjuje da od vlasnika društvenih mreža traže da se bore protiv dezinformacija. Ova uredba konstatuje da su prethodni pokušaji da se tako nešto uradi "kršili ustavom zagarantovanu slobodu govora" i "davali prednost narativu koji je vlada željela da plasira o važnim stvarima u javnoj debati"

Klima, energetika, životna sredina

- Povlačenje SAD iz Pariskog sporazuma, kojim su se zemlje obavezale da smanje emisije štetnih gasova koje uzorukuju klimatske promjene. Uredbom se blokira transfer sredstava prethodno izdvojenih u okviru Međunarodnog klimatskog plana za finansiranje

- Proglašava se vanredno stanje u energetici, što je i simbolična mera koja oslikava Trumpovo obećanje o širenju energetskih projekata, ali i dozvoljava da se koriste federalna sredstva i primjenjuju zakoni poput Zakona o proizvodnji u odbrani. Taj zakon dozvoljava vladi da upravlja privatnim zemljištem i resursima kako bi proizvela dobra koja su neophodna na nacionalnom nivou.

- Traži se od Vojnog inženjerskog korpusa, dela američke vojske, da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi svoje ovlaštenje za hitno odobravanje energetskih projekata, i apeluje na sve agencije da koriste slične procedure, kako bi se zaobišli propisi o zaštiti ugroženih vrsta ili divljih životinja

- Eliminisanje Bidenovih politika namenjenih podsticanju proizvodnje i razvoja električnih vozila

- Traži se od svih agencija da u roku od 30 dana Kancelariji za budžet Bijele kuće dostave planove za ukidanje regulativa i pravila koja su ocijenjena kao "teret" za domaću proizvodnju i konzumaciju energije, sa posebnim naglaskom na naftu, prirodni gas, ugalj, hidro energiju, biogoriva, kritične minerale i nuklearnu energiju

- Ukidanje Bidenovih uredbi o klimatskim promjenama, uključujući i uputstva za primjenu koja dolaze iz Zakona o smanjenju inflacije, čiji je cilj bio da se smanje finasnijski rizici u borbi protiv klimatskih promjena, i osnivanje Predsedničkog saveta za nauku i tehnologiju

- Omogućiti eksploataciju fosilnih goriva na Aljasci i "ukinuti, povući, revidiradi, dopuniti, odvratiti ili izuzeti pojedine ili sve" regulatorne akcije koje su važne u toj državi. Posebno, Trump ponovo daje do sada suspendovane dozvole za eksploataciju fosilnih goriva, što je bilo zabranjeno zbog propisa o zaštiti divljih životinja na Arktiku

- Odbiti zahtjev Službe za ribarstvo i divlje životinje da napravi starosjedilačko sveto mjesto u okviru zakona o zaštiti divljnih životinja na Arktiku.

- Ponovno uvođenje pravila iz prvog Trumpovog mandata o lovu u nacionalnim rezervatima na Aljasci.

- Ukidaje Bidenovih regulativa o eksploataciji fosilnih goriva na federalnom zemljištu.

- Obnoviti pravnu borbu sa vladom Kaliforije o vodenim tokovima Sacramento-delta San Joakin. Trump želi da ukine propise o zaštiti riba i divljih životinja kako bi se omogućio veći protok vode ka Centralnoj dolini i južnoj Kaliforniji.

Različitost, ljudska i manjinska prava

- Izvršnoj vlasti i agencijama se daje 60 dana da ukinu programe po prinicipima afirmativne ackije - različitosti, pravičnosti, inkluzije (DEI), da smanje broj zaposlenih po tom osnovu. To je ukidanje pravila starog 60 godina čija ja namjera bila da uspostavi anti-diskriminatorna pravila u vladi i firmama koje sa njom sarađuju.

- Ukidanje propisa iz Bidenove ere o rasnoj i etničkoj jednakosti i pravima LGBTQ osoba. Među njima su naređenja da se osigura pravična raspodjela federalnog novca u skladu sa popisom iz 2020. godine, da se spriječi diskriminacija u vladi po rodnoj ili seksualnoj orijentaciji, da se ohrabri inkluzija u školama, da se transrodnim osobama dozvoli da služe vojsku.

- Od Vlade SAD se zahtijeva da prizna samo dva pola, muški i ženski, u pasošima, vizama i drugim dokumentima, svim programima i komunikacijama.

- Nalaže se da se svi federalni zakoni o ljudskim pravima i radnom pravu tumače i primjenjuju tako da se razumije da "pol nije sinonim za polni identitet".

- Traži se da se rasformira savjet Bijele kuće o rodnim politikama i ukinu uputstva Sekretarijata za obraazovanje koja se tiču prava transrodnih osoba, tretmana LGBTQ osoba u školama.

- Zabranjuje se davanje federalnog novca, uključujući i grantove, za "promovisanje rodne ideologije" i nalaže se sekretaru za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost da osiguraju da "muškarci ne borave u ženskim zatvorima".

Federalni radnici i struktura vlade

- Osnivanje Sekretarijata za efikasnost vlade (DOGE) do 4. jula 2026, na čelu sa najbogatijim čovjekom na svijetu Elonom Muskom. Sekretarijat je zadužen da smanji troškove federalne vlade.

- Od svih vladinih agencija se traži da osnuju svoj DOGE tim od najmanje četiri člana koji će raditi sa Muskom.

- Zamrzavanje zapošljavanja u vladi, sa izuzecima u domenu imigracije i upravljanja granicom, vojske i drugih "esencijalnih poslova". Direktiva se ne odnosi na ljude koje direktno postavlja predsednik.

- Blokada novih federalnih pravila i regulativa u svim agencijama gdje Trumpovi kandidati još nisu zvanično stupili na dužnost. Nova pravila se mogu primjenjivati tek kada novi direktori stupe na dužnost.

- Od svih zaposlenih u federalnim agencijama se zahtijeva povratak u kancelariju pet puta nedjeljno.

- Revizija zaposlenih na višim nivoima i lakše otpuštanje federalnih radnika ili njihovo premještanje na druge poslove. "Zbog toga što najviše izvršne funkcije imaju autoritet od vlade, moraju služiti predsjedniku", navodi se u Trumpovom memorandumu.

- Lakše otpuštanje federalnih zaposlenih ponovnim uvođenjem uredbe iz Trumpovog prvog mandata, koju je ukinuo Biden. Najnovija uredba nalaže da "iako federalni zaposleni nisu u obavezi da politički ili lično podržavaju aktuelnog predsjednika, moraju vjerno da primjenjuju politiku administracije", i ako to ne rade - to može biti osnova za otkaz.

- Zahtijeva se zabrana zapošljavanja u federalnoj službi u trajanju od 120 dana, kako bi se uveli novi standardi za zapošljavanje. Prioritet, prema uredbi, je "regrutovanje pojediniaca koji su strastveni prema idealima američke republike" i sprječavanje zapošljavanja na bazi rase, pola ili religije, kao i onih koji "nisu voljni da brane ustav ili vjerno služe vladi".

Zdravstvena zaštita

- Ukidanje propisa iz Bidenove ere čiji je cilj da se olakša ulazak u vladin program za osiguranje Medicare i druge vladine programe prema Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, i propisa usmjerenih na smanjenje cijena lijekova. Ipak, ne ukida se ograničenje na mjesečnu cijenu insulina od 35 dolara, niti pravilo da korisnici Medicarea mogu da plate najviše 2.000 dolara godišnje iz svog džepa za lijekove - te politike je usvojio Kongres.

- Ukidanje Bienovih uredbi i direktiva o Covidu 19.

- Povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zahtijevanje od Kancelarije za menadžment i budžet Bijele kuće da zaustavi transfere novca ubuduće WHO, a državnom sekretaru se naređuje da okonča pregovore o Sporazumu o pandemiji u WHO.

- Naređuje se državnom sekretaru i direktoru Kancelarije za budžet da identifikuju "kredibilne i transparentne partnere SAD" kako bi zamijenili članstvo u WHO.

Spoljna politika, nacionalna bezbjednost, "Amerika prvo", nacionalizam

- Ukidaju se Bidenove sankcije krajnje desničarskim izraelskim grupama i pojedincima optuženim za nasilje na Zapadnoj obali

- Državnom sekretaru se nalaže da izda uputstvo u kojem će sve politike, programe, operacije i osoblje State Departmenta staviti na liniju spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".

- Huti u Jemenu ponovo će biti stavljeni na listu terorističkih organizacija. Trump je to uradio i u prvom mandatu, ali je Biden ukinuo uz obrazloženje da takve mjere ugrožavaju distribuciju humanitarne pomoći građanima u Jemenu

- Pauzira se strana pomoć SAD i radi se revizija "efikasnosti i usaglašenosti sa ciljevima administracije", u roku od 90 dana, po uputstvima državnog sekretara - koji može i da odmrzne bilo koji program.

- Momentalno davanje zelenog svjetla za određene članove administracija čija je bezbjednosna provjera na čekanju. Bijela kuća odlučuje ko od saradnika dobija privremenu propusnicu.

- Ukidanje Bidenovih uredbi o vještačkoj inteligenciji čiji je cilj da uspostave zaštitne mjere u domenu razvoja vještačke inteligencije.

- Zahtijeva se Trumpovo lično odobrenje za nove arhitektonske i dizajnerske standarde na federalnim zgradama, kako bi "predsjednik bio siguran da poštuju regionalno, tradicionalno i klasično arhitektonsko nasleđe".

Smrtna kazna i krivična djela

- Nalaže se sekretaru za pravosuđe da istraži da li 37 osuđenika za federalna krivična djela, kojima je Biden smrtnu kaznu preinačio u doživotni zatvor, mogu ponovo da budu optuženi i da im se sudi za federalna krivična djela pred državnim sudovima.

- Sekretar za pravosuđe mora da preduzme sve mjere kako bi države imale zalihe letalnih injekcija za smrtnu kaznu.

- Sekterar za pravosuđe takođe mora da traži od Vrhovnog suda SAD da preinači presedane prema kojima se ograničava izricanje smrtne kazne u državnim i federalnim jurisdikcijama.

- Simboličnim gestom se nalaže sekretaru za pravosuđe da ohrabri svoje kolege na nivou saveznih država, kao i okružne tužioce, da traže smrtnu kaznu tamo gdje je to moguće.

Upad u Capitol

- Ukidaju se zatvorske i druge kazne, i daju se pomilovanja za stotine osuđenih ili krivično gonjenih za upad u Kongres 6. januara 2021.

- Sekretar za pravosuđe i drugi nadležni treba da istraže da li se pravosuđe koristilo za progon Trumpovih pristalica. Direktiva se odnosi na Sekretarijat za pravosuđe, Federalnu trgovinsku komisiju kao i obavještajne službe. Nalaže se da se izvještaj o tome, sa preporukama kako to popraviti, dostavi predsjedniku.

- Sekretar za pravosuđe treba da istraži dogovore Vlade SAD sa društvenim mrežama tokom Bidenovog mandata i sačini preporuke kako da se popravi ono što Trump naziva "pokušajem cenzure".

- Nalaže se direktorima Nacionalnih obavještajnih službi i CIA da u roku od 90 dana podnesu izvještaj sa preporukama o dodatnim "disciplinskim akcijama" i kako da se spriječi da obavještajne službe i oni koji rade sa njima, nepropisno utječu na domaće izbore.