Dobar početak, ali se ne treba zavaravati, ocjena je Reformske agende koju je dala direktorica za Zapadni Balkan pri Direkciji Evropske komisije za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz Calavera 2016. godine.
Dvije godine kasnije, u dokumentu Stanje nacije Centara civilnih inicijativa (CCI), konstatuje da se od Reformske agende očekivalo mnogo, a da su rezultati za sada minimalni.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet danas ocjenjuje da su reforme u svojoj početnoj fazi i već se nalaze u stanju „tapkanja u mjestu” u odnosu na zemlje regije, podsjećajući da su one nužne za BiH kako bi se zaustavilo nazadovanje.
„Imamo relativno ograničen rezultat u provođenju reformi, mada su i kao takve, one su postigle određeni napredak u odnosu na stanje koje smo imali u prethodnoj deceniji”, kaže Domazet.
Vlasti na raznim nivoima navode kako su veći dio obaveza iz Reformske agende realizirali i iznose pozitivne rezultate.
Prema Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, ta institucija je uspješno završila svoj dio obaveza iz Reformske agende i BiH je zbog toga u ravnopravnoj trci sa zemljama Zapadnog Balkana.
Na nedavnom skupu Stranke demokratske akcije u Sarajevu, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, kako prenosi Radio Sarajevo, rekao je da je Vlada realizovala dvije trećine obaveza iz Reformske agende.
Izjavio je i da broj novouposlenih iznosi 37 hiljada u protekle tri godine, što je najveći rast zaposlenih u jugoistočnoj Evropi.
Portal Istinomjer tvrdi da nije tačano da se radi o najvećem broju zaposlenih u jugoistočnoj Evropi, pozivajući na primjere Hrvatske i Srbije u kojima je broj novouposlenih većih nego u BiH.
U dokumentu Stanje nacije kao pozitivni rezultati Reformske agende izdvojeni su rast bruto društvenog proizvoda (BDP), umanjene javnog duga, pad nezaposlenosti, rast industrijske proizvodnje, kao i pokrivenost uvoza izvozom.
Kao negativnosti, navodi se da nema poboljšanja poslovnog ambijenta u zemlji i da posljednji podaci govore da je taj ambijent najgori u Evropi, kao i da opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena. Konstatovano je i da siva ekonomija predstavlja veliki problem u zemlji, kao i da nema nikakvog napretka u suzbijanju korupcije.
Profesor Domazet kaže da su reforme državni projekat oko kojeg bi trebao postojati širok konsenzus kako bi se u parlamentima provodile teške reforme kroz zakone, strategije i druge odluke koje mijenjaju živote ljudi.
„Može se reći da su to početni rezultati, da oni stvaraju bazne uvjete da ekonomija BiH uhvati korak u konkuretnosti”, rekao je Domazet uoči konferencije o Reformskoj agendi u organizaciji Centra za zastupanje građanskih interesa.
Prema Domazetu, već sada trebao bi se pripremati drugi paket reformi koje bi bile mnogo sadržajnije i koje bi trebalo da vode daljem podizanju konkurentnosti poput unaprijeđenja stranih investicija i niza drugih oblasti u kojima se vidi veliko zaostajanje zemlje.
„Šta se može uraditi do općih izbora, stanje je jako zabrinjavajuće, jer koalicije političke počele su da se razvaljuju još prije nekoliko mjeseci, tako da prijeti da ovaj period bude period neproduktivnih političkih rasprava”, kaže Domazet.
U CCI zaključuju da reforme moraju biti usmjerene i ka suzbijanju sive ekonomije, velike javne potrošnje i zaduživanja, uspostavljanja efikasnog pravosuđa, te reformi javne uprave.
