Čini se da su dogovori s Mohammedom i dvojicom navodnih saučesnika koji su objavljeni u srijedu doveli do rješavanja njihovih dugotrajnih slučajeva -- ali su izazvali bijes među nekim rođacima ubijenih 11. septembra 2001, kao i kritike vodećih republikanskih političara.
"Odlučio sam da, u svjetlu značaja odluke o sklapanju pretpretresnih sporazuma s optuženim... odgovornost za takvu odluku treba da bude na meni", rekao je Austin u memorandumu upućenom Susan Escallier, koja je nadgledala slučaj.
„Ovim povlačim iz tri pretpretresna sporazuma koja ste potpisali 31. jula 2024. u gore navedenom slučaju“, navodi se u dopisu.
Slučajevi protiv optuženih za 11. septembar godinama su zaglibili u pretpretresnim manevrima, dok su optuženi ostali u vojnoj bazi Gvantanamo na Kubi.
New York Times je ove sedmice izvijestio da su Mohammed, Walid bin Attash i Mustafa al-Hawsawi pristali da priznaju krivicu za zavjeru u zamjenu za doživotnu kaznu zatvora, umjesto da se suoče sa suđenjem koje bi moglo dovesti do njihovih pogubljenja.
Većina pravnih nadmetanja oko slučajeva muškaraca fokusirala se na to da li im se može pošteno suditi nakon što su bili podvrgnuti metodičnoj torturi od strane CIA-e u godinama nakon 11. septembra.
Sporazumi o priznanju krivice bi izbjegli to trnovito pitanje, ali su također izazvali oštre kritike političkih protivnika administracije predsjednika Joea Bidena.
'Slatki dogovor'
Republikanski poslanik Mike Rogers, predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, poslao je pismo Austinu u kojem kaže da su dogovori "nesavjesni", dok je predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson rekao da su "šamar u lice" porodicama skoro 3.000 ljudi poginuli u napadima 11. septembra.
A potkandidat republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, JD Vance, opisao je sporazume kao "slatki dogovor sa teroristima 11. septembra", rekavši tokom predizbornog skupa: "Potreban nam je predsjednik koji ubija teroriste, a ne pregovara s njima".
Mohamed se smatrao jednim od najpouzdanijih i najinteligentnijih poručnika vođe Al-Qaide Osame bin Ladena prije njegovog zarobljavanja u Pakistanu u martu 2003. godine. Zatim je proveo tri godine u tajnim zatvorima CIA-e prije nego što je stigao u Guantanamo 2006. godine.
Obučeni inženjer -- koji je rekao da je rukovodio napadima 11. septembra "od A do Ž" -- bio je umiješan u niz velikih zavkera protiv Sjedinjenih Država, gde je pohađao univerzitet.
Bin Attash, Saudijac jemenskog porijekla, navodno je obučio dvojicu otmičara koji su izveli napade 11. septembra, a njegovi američki istražitelji su također rekli da je priznao da je kupio eksploziv i regrutovao članove tima koji je ubio 17 mornara u napadu na USS Cole.
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine, sklonio se u susjedni Pakistan i tamo je zarobljen 2003. Zatim je držan u mreži tajnih zatvora CIA-e.
Hawsawi je osumnjičen da je upravljao finansiranjem napada 11. septembra. Uhapšen je u Pakistanu 1. marta 2003. godine, a držan je i u tajnim zatvorima prije nego što je prebačen u Guantanamo 2006. godine.
Sjedinjene Države su koristile Guantanamo, izolovanu pomorsku bazu, za držanje militanata zarobljenih tokom "Rata protiv terorizma" koji je uslijedio nakon napada 11. septembra u pokušaju da spriječi optužene da traže prava prema američkom zakonu.
Ustanova je na svom vrhuncu držala oko 800 zatvorenika, ali su oni od tada polako vraćeni u druge zemlje. Biden je obećao prije izbora da će pokušati zatvoriti Guantanamo, ali ostaj otvoren.
